Poslovni broj: Pn-1148/2022-38

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužitelja UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Denis Lauc, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. svibnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Marijete Pavlović, odvjetnice, i zamjenika punomoćnika tuženika Ivana Glavaša, odvjetnika, 6. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, isplatiti tužitelju UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.692,21 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 1.592,67 EUR od 22. prosinca 2020.,

- na iznos od 99,54 EUR od 22. prosinca 2020.

do 31. prosinca 2022., po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 2.894,30 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. srpnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 22. travnja 2022. navodi da je 21. studenog 2020. oko 7,20 sati na sjevernom kolniku autoceste A1 na 19 km + 00 m, dionica prometni čvor Zdenčina - prometni čvor Jastrebarsko, kao vozač kombi vozila marke „Volkswagen“ registarskih oznaka [registarska oznaka], koji se u trenutku prometne nesreće nalazio na travnatoj površini kada je na njega naletio teretni kamion marke „Mercedes“ reg. oznaka U, kojim je upravljao KĐ, a sve na način kako je to opisano u priležećoj dokumentaciji. Tužitelj ističe kako je vozilo štetnika bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja. Navodi da je u štetnom događaju zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji. Smatra da mu pripada pravo na naknadu neimovinske štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu. Navodi da mu tuženik nije isplatio naknadu za pretrpljenu štetu te tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu naknade za neimovinsku štetu u iznosu od 14.000,00 kuna te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. prosinca 2020. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim da je 21. studenog 2020. došlo do štetnog događaja u kojem je sudjelovao i osiguranik tuženika koji da je upravljao vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], ali osporava da bi tužitelj bio ozlijeđen u predmetnom štetnom događaju. U prilog svojih tvrdnji tuženik citira i sadržaj javne isprave, zapisnika o očevidu, a koju dostavlja sam tužitelj: "8. ĐĐ Kvalifikacija ozljeda: BEZ OZLJEDA…". U svakom slučaju, tuženik smatra da postoje razlozi za djelomično oslobođenje od odgovornosti tuženika u smislu odredbi iz čl. 1092. i čl. 1067. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima jer da je tužitelj, prije štetnog događaja, izložio sebe povećanom riziku nastanka štetnog događaja jer da je u trajanju od najmanje 10-ak minuta prije nastalog štetnog događaja sjedio u neispravnom parkiranom vozilu koje se nalazilo na prometnom traku namijenjenom za zaustavljanje vozila u nuždi, a da pri tom uopće nije bio barem vezan sigurnosnim pojasom. Tuženik osporava i zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih zateznih kamata kako to tužitelj potražuju tužbom i to iz razloga što će sud imovinsku i neimovinsku štetu utvrditi tek provođenjem dokaza u ovoj pravnoj stvari, a koje dokaze predlaže i sam tužitelj i to nakon što tužitelj u predmet dostavi cjelokupnu završnu liječničku dokumentaciju. Slijedom svega navedenog, osporava se tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti, te se predlaže sudu da tužitelja odbije s tužbom uz naknadu parničnih troškova.

3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, s obzirom na rezultate provedenog vještačenja u podnesku od 28. studenog 2023. specificira tužbeni zahtjev, na način da potražuje isplatu iznosa od 1.692,21 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim: na iznos od 1.592,67 EUR od 22. prosinca 2020. pa do isplate i na iznos od 99,54 EUR od 22. prosinca 2020. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

4. Tuženik tijekom postupka sadržajno ustraje kod prigovora iz odgovora na tužbu. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.

5. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u Optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu posl. broj KO-DO-244/2021 od 21. lipnja 2021. (listovi 5-18 spisa), Zapisnik o očevidu Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu posl. broj KO-DO-134/2020 od 25. studenog 2020. (listovi 19-26 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 27-43 spisa), potvrdu o primitku (list 44 spisa), novinski članak (listovi 54-60 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu psihijatru, subspecijalistu forenzičke i biologijske psihijatrije Prim. Gordanu Makariću, dr.med. (listovi 77-80 i 92 spisa), zapisnik od 15. prosinca 2021. o raspravi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. broj K- 471/2021 (listovi 95-100 spisa), zapisnik od 25. siječnja 2022. o raspravi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. broj K-471/2021 (listovi 101-107 spisa), zapisnik od 16. travnja 2024. o održanoj glavnoj raspravi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj Pn-438/2021 (listovi 119-113 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. broj K-471/2021 od 5. rujna 2024. (listovi 124-145 spisa), zapisnik Općinskog suda u Čakovcu posl. broj Pom-17/2025 od 21. listopada 2025. (listovi 154-156 spisa) te je saslušan tužitelj (list 147 spisa).

6. Sud nije proveo dokazni prijedlog provođenje prometnog vještačenja i očevida na listu mjesta, jer je isto izmijenjeno u odnosu na vrijeme štetnog događaja, a na temelju drugih provedenih dokaza nesporno su utvrđene činjenice potrebne za donošenje odluke u ovom postupku. Također, uvidom u pravomoćnu kaznenu presudu donesenu u postupku protiv osiguranika tuženika utvrđeno je da je isti proglašen krivim za izazivanje predmetne prometne nesreće, čime su za ovaj sud obvezujuće utvrđene odlučne činjenice o postojanju štetnog događaja i odgovornosti za njegov nastanak. Slijedom navedenog, izvođenje dokaza prometnim vještačenjem, koje bi bilo usmjereno na ponovno utvrđivanje okolnosti nastanka prometne nesreće, ne bi bilo od utjecaja na drugačiju odluku suda.

7. Sud dodatno cijeni da se u konkretnom slučaju radi o sporu male vrijednosti, u kojem je sud dužan postupak voditi ekonomično i bez nepotrebnog odugovlačenja te izvoditi samo one dokaze koji su nužni za donošenje odluke. Kako su sve odlučne činjenice već utvrđene na temelju provedenih dokaza, osobito pravomoćne kaznene presude i medicinskog vještačenja, sud nalazi da provođenje prometnog vještačenja nije potrebno, a i predstavljalo bi nepotrebno produljenje postupka i stvaranje dodatnih troškova koji nisu razmjerni vrijednosti predmeta spora.

8. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za neposrednim saslušanjem predloženih svjedoka EĐ, KĐ, ŠĐ i BĐ, ocjenjujući iste suvišnim, a valja napomenuti i da se tuženik na ročištu održanom 21. svibnja 2026. suglasio da se pročitaju iskazi predloženih svjedoka dostavljeni u spis. Sud je izvršio uvid u zapisnike o njihovom saslušanju te iste prihvatio kao dokaz, budući da su iskazi dani u kontradiktornom postupku, uz poštivanje procesnih jamstava. Sud posebno cijeni da se svjedoci, unatoč urednim pozivima, nisu odazvali na raspravu, čime bi njihovo ponovno saslušanje dovelo do nepotrebnog odugovlačenja postupka. Imajući u vidu da su odlučne činjenice već utvrđene, kako na temelju pravomoćne kaznene presude, tako i iz izvedenih dokaza, sud nalazi da izvođenje predloženih dokaza neposrednim saslušanjem svjedoka nije potrebno. Provođenje navedenih dokaza radi utvrđivanja neprijepornih činjenica bilo bi u izravnoj suprotnosti s temeljnim načelom ekonomičnosti postupka iz čl. 10. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP), prema kojemu je sud dužan brinuti se da se postupak provede bez nepotrebnog odugovlačenja i uz što manje troškova, a iste dokazne prijedloge sud je stoga ocijenio nevažnim za odluku i odbio ih na temelju čl. 292. st. 4. ZPP-a.

9. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

10. Nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja, prometne nesreće od 21. studenog 2020., niti da je isti skrivilo vozilo osiguranika tuženika KĐ koji je upravljao tegljačem registarskih oznaka [registarska oznaka] osiguranim od automobilske odgovornosti kod tuženika. Uvidom u pravomoćnu kaznenu presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovnog broja K-471/2021-82 od 5. rujna 2024. utvrđeno je da je okrivljenik KĐ proglašen krivim za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1., 2. i 6. KZ/11, te je temeljem čl. 12. st. 1. ZKP-a navedena presuda za ovaj sud obvezujuća u pogledu utvrđene odgovornosti osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja.

11. Između stranaka sporno je je li tužitelju u predmetnom štetnom događaju nastala šteta s obzirom da tuženik osporava da bi tužitelj uopće bio ozlijeđen, pozivajući se na upis u zapisniku o očevidu koji tužitelja kvalificira kao osobu bez ozljeda, te podredno istražuje doprinosi li tužiteljev vlastiti doprinos nastanku štete osnovi za djelomično oslobođenje tuženika od odgovornosti. Prigovor tuženika vezan uz osnovu tužbenog zahtjeva ovaj sud ocjenjuje neutemeljenim.

12. Naime, prema odredbi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO), šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje povećanja nečije imovine (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Prema odredbi čl. 19. st. 1. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu prava osobnosti, uključujući pravo na tjelesno i duševno zdravlje. Navedeno pravo osobnosti može biti povrijeđeno i bez nastanka tjelesnih fizičkih ozljeda, dostatno je da je uslijed štetnog događaja nastupila povreda duševnog zdravlja u obliku psihičke traume klinički utvrđene i dokumentirane dijagnoze. U konkretnom slučaju tužitelj tužbenim zahtjevom ne polaže pravo na naknadu zbog tjelesnih fizičkih ozljeda, pa je stoga upis „BEZ OZLJEDA" u zapisniku o očevidu u svezi s tjelesnim fizičkim ozljedama za ovaj predmet irelevantna okolnost.

13. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetima Rev-x 268/15-2 od 24. svibnja 2016. i Rev- 1230/1995 od 9. svibnja 1995., zauzimajući stajalište da pravo na naknadu neimovinske štete pripada samo osobi na koju je direktno usmjerena štetna radnja, dok osobe koje su bile svjedoci štetnog događaja, a nisu same bile izložene opasnosti nemaju pravo na naknadu. Ovaj sud navedenu sudsku praksu smatra neprimjenjivom na predmetni slučaj. Navedene odluke Vrhovnog suda odnose se na posredne oštećenike, osobe koje su trpjele strah gledajući sukob kojemu su bile svjedoci, ali kojima nije bila neposredno ugrožena tjelesna sigurnost. U predmetnom slučaju tužitelj nije bio posredni oštećenik, svjedok štetnog događaja koji se zbio drugima, već je bio neposredni sudionik iste prometne nesreće, a štetna radnja osiguranika tuženika bila je izravno usmjerena i prema njemu.

14. Navedeno nedvosmisleno proizlazi iz pravomoćne kaznene presude Općinskog suda u Novom Zagrebu pod posl. brojem K-471/2021-82 od 5. rujna 2024., iz nalaza prometnog vještaka dipl. ing. Andrije Repušića i iz iskaza tužitelja saslušanog u kaznenom postupku: tužitelj se u trenutku naleta nalazio neposredno uz stražnji desni ugao kombi vozila na travnatoj površini uz samu zaustavljenu traku, a tegljač je pored njega prošao na svega pola metra do metar udaljenosti. Okrivljenik u kaznenom postupku nije negirao tužiteljevu nazočnost na licu mjesta, a prometni vještak je utvrdio da tegljač nije skrenuo niti kočio, kretao se ravno po zaustavnoj traci sve do trenutka naleta. U takvim okolnostima tužiteljev tjelesni integritet bio je u neposrednoj i realnoj opasnosti. Štetna radnja bila je time izravno usmjerena na tužitelja kao neposrednog sudionika, a ne samo na vozilo i putnike u njemu. Primjena pravnog stajališta o posrednim oštećenicima u ovakvim okolnostima bila bi protivna i samom smislu navedene sudske prakse Vrhovnog suda, koji na razlikovanju neposrednih od posrednih oštećenika gradi doseg prava na naknadu, a ne isključuje pravo neposredno ugrožene osobe samo zbog toga što ista nije zadobila tjelesne fizičke ozljede.

15. S obzirom na navedeno, za ostvarivanje prava na naknadu neimovinske štete iz čl. 1100. st. 1. ZOO-a u konkretnom slučaju odlučno je jedino: (i) je li tužitelju nastupila povreda prava osobnosti na duševno zdravlje, i (ii) postoji li uzročno- posljedična veza između štetnog događaja i nastale povrede. Odgovor na oba pitanja ovaj sud nalazi u nalazu i mišljenju liječnika vještaka specijalista psihijatra, subspecijalista forenzičke i biologijske psihijatrije Prim. Gordana Makarića, dr.med., iz kojeg u bitnom proizlazi da tužitelj u štetnom događaju nije zadobio fizičke ozljede, međutim da je kao izravnu posljedicu navedenog štetnog događaja, na psihičkom planu, prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0) i Neorganske nesanice (F51.0) te nastavno posttraumatskog stresnog poremećaja PTSP-a (F43.1). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije, a potvrđeno je bolničkim liječenjem tužitelja u Dnevnoj bolnici za psihijatriju Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. ČĐ" u [adresa] u razdoblju od 4. veljače do 4. svibnja 2021. Vještak navodi da je tužitelj u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji izuzetno visokog stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, no i neposrednom svjedočenju pogibije kolega i prijatelja. Između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć, pružana od strane ukućana, bila mu je potrebna 30 sati kumulativno (pružanja psihološke potpore, potrebe pratnje pri izlascima iz kuće, posebno u svrhu posjeta liječniku, potrebe nabave namirnica i slično).

16. Prilikom saslušanja na ročištu za glavnu raspravu održanom 20. svibnja 2024. liječnik vještak specijalist psihijatar, subspecijalist forenzičke i biologijske psihijatrije Prim. Gordan Makarić, dr.med. (list 92 spisa) navodi, kao i u pisanom nalazu i mišljenju, a u odnosu na prigovor tuženika iz podneska od 16. studenoga 2023. kojim traži da se razgraniči uzrok pretrpljenoga straha iz razloga ugroženosti po osobni tjelesni integritet i svjedočenje o pogibiji i ranjavanju osobe u vozilu navodi da je na tužitelja kao i na vozilo u kojem su stradali mogao naletjeti kamion te je stoga postojala i ugroženost na njegov tjelesni integritet. Naime, vještak ističe da je tužitelj bio vozač te da se nalazio u blizini vozila i zvao za pomoć. Na poseban upit punomoćnika tuženika može li razgraničiti ocjenu trajanja i intenziteta pretrpljenoga straha navodi da isto nije moguće.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka specijalista psihijatra, subspecijalista forenzičke i biologijske psihijatrije Prim. Gordana Makarića, dr.med., kao i usmenu dopunu nalaza i mišljenja koji je vještak dao prilikom saslušanja na glavnoj raspravi, budući je vještvo dano na temelju cjelokupne u spisu priložene medicinske dokumentacije, podataka u osobnom zdravstvenom kartonu i pregleda tužitelja, jasno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke. Valja istaknuti da je prema ocjeni ovog suda vještak psihijatar na ročištu za glavnu raspravu od 20. svibnja 2024. argumentirano obrazložio svoj nalaz zbog čega su usmenim očitovanjem vještaka na glavnoj raspravi otklonjene sve eventualne nejasnoće, a da niti tužitelj niti tuženik nisu stavili prigovor.

18. Na temelju rezultata provedenog medicinskog vještačenja te na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud nalazi pouzdano utvrđenim da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju bio izložen situaciji izuzetno visokog stresogenog potencijala, uslijed čega je razvio psihičke poremećaje opisane u nalazu i mišljenju vještaka, pa da je time povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na duševno zdravlje, čime je tužitelju nastala neimovinska šteta (čl. 19. u svezi čl. 1046. ZOO-a), a prema ocjeni ovog suda utvrđena težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju za nastalu neimovinsku štetu.

19. U pogledu prigovora tuženika da tužitelju ne bi trebalo naknaditi stres vezan za svjedočenje pogibelji kolega i prijatelja, već samo eventualnu naknadu za pretrpljeni strah vezan za realnu opasnost po tjelesni integritet, ovaj sud isti prigovor ocjenjuje neutemeljenim. Neimovinska šteta u vidu povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 1046. ZOO-a, obuhvaća svaku psihičku štetu koja je u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, a što u konkretnom predmetu uključuje kako strah nastao uslijed realne opasnosti po tjelesni integritet tužitelja. Tužiteljev boravak uz zaustavljeno vozilo, prolaz tegljača na svega pola metra udaljenosti od tužitelja te neposredno svjedočenje pogibije kolega, susjeda i prijatelja s kojima je svakodnevno radio, sve su to okolnosti koje su se zbile u istom vremenskom i prostornom trenutku, kao sastavni dijelovi jedinstvenog štetnog događaja. Vještak je izrijekom naveo da je upravo kumulacija svih navedenih čimbenika, opasnost po vlastiti život i neposredno svjedočenje pogibije bliskih osoba, dovela do razvoja klinički dokumentiranog PTSP-a, te je između štetnog događaja i nastalih psihičkih poremećaja utvrdio izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Naime, svi navedeni elementi štetnog događaja neodvojivo su i vremenski i prostorno vezani uz isti trenutak zbivanja. Razdvajanje navedenih sastavnica štetnog događaja u svrhu ograničavanja naknade nije pravno utemeljeno niti životno logično.

20. U pogledu prigovora tuženika da bi tužitelj doprinio nastanku štete zadržavanjem u neispravnom vozilu na zaustavnoj traci, valja napomenuti da je u konkretnom slučaju utvrđeno kako u trenutku naleta tužitelj nije bio u vozilu, već se nalazio izvan vozila na travnatoj površini. Nadalje, iz pravomoćne kaznene presude nedvosmisleno proizlazi da je tužitelj vozilo zaustavio na propisani način, s desnim kotačima na travnatoj površini, s uključenim svim pokazivačima smjera i s postavljenim sigurnosnim trokutom na propisanoj udaljenosti. Jedini uzrok predmetne prometne nesreće jest postupno prelaženje tegljača KĐ s vozne na zaustavnu traku, a do nesreće ne bi došlo da se tegljač kretao voznom trakom, kako je to nedvosmisleno utvrđeno pravomoćnom kaznenom presudom. Slijedom navedenog, prigovor doprinosa tužitelja nastanku štete ovaj sud ocjenjuje u cijelosti neutemeljenim.

21. Cijeneći, u okviru i na način predviđen odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu istog, okolnost da je tužitelj bio izložen situaciji neposredne životne ugroženosti uz istovremeno neposredno svjedočenje pogibije kolega i prijatelja, klinički tijek razvoja PTSP-a dokumentiran redovitim psihijatrijskim praćenjem od 25. studenog 2020. te bolničkim liječenjem u trajanju od tri mjeseca, trajnost i intenzitet zaostalih simptoma potvrđenih kako psihologijskim testiranjem 23. veljače 2021., koje je pokazalo „vrlo naglašene simptome povezane sa stresom i traumom, uz intenzivne depresivne, anksiozne i psihosomatske smetnje", tako i aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem, kao i životnu dob tužitelja (rođen 1971.), primjenom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje u iznosu od 1.592,67 EUR.

22. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 30 sati kumulativno. Budući da među strankama nije bilo sporno da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani, visinu naknade, uzimajući u obzir mjesne prilike u kojima tužitelj živi po cijeni jednog sata tuđe pomoći od 3,32 EUR, sud je utvrdio primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, dakle tužitelju za potrebnih 30 sati tuđe pomoći novčana naknada utvrđena je u iznosu od 99,54 EUR (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

23. Slijedom navedenog utvrđena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 1.592,67 EUR i naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 99,54 EUR, odnosno sveukupno 1.692,21 EUR, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Jednako tako, sud smatra da i kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege dospijevaju u isto vrijeme kada i neimovinska šteta (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.).

24. Naime, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. u vezi sa st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09. i 96/13., dalje: ZOOP), odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtijeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). Uz navedeno, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. ZOOP-a, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku od 30 dana kod neimovinske štete, a u roku od 14 dana kod imovinske štete i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

25. Nije sporno da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, kao i da je isti zahtjev tuženiku dostavljen 21. prosinca 2020. (što tuženik nije osporio, a isto proizlazi i iz potvrde o primitku preporučene pošiljke od 21. prosinca 2020. iz spisa), to se ima uzeti da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je već tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama, a slijedom čega tužitelju pripada pravo na isplatu zateznih kamata od 22. prosinca 2020. kako u dijelu koji se odnosi na naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu tako i u odnosu na naknadu za nenovčanu imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu, slijedom čega su tužitelju na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od 22. prosinca 2020. do isplate.

26. Odluka o kamatnoj stopi za razdoblje do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), a za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/2022.), a za razdoblje od 29. prosinca 2023. pa do isplate na odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

28. Tužitelju su, u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28-100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za sastav 2 podneska (23. kolovoza 2023. i 28. studenog 2023.), prema Tbr. 8/1- po 100 bodova, za zastupanje na 5 ročišta (24. travnja 2023., 20. svibnja 2024., 26. lipnja 2025., 4. veljače 2026. i 21. svibnja 2026.), prema Tbr. 9/1- po 100 bodova, za sastav 4 podnesaka (29. svibnja 2024., 17. listopada 2024., 4. studenog 2024. i 5. prosinca 2025.), prema Tbr. 8/1- po 25 bodova te za zastupanje na ročištu 9. listopada 2025., prema Tbr. 9/5- 25 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 1.025 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) iznosi 2.562,50 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 66,36 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 66,36 EUR i trošak medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 199,08 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 2.894,30 EUR (toč. III/ izreke).

29. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

30. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak za sastav podneska od 14. veljače 2023. jer nije bio potreban za vođenje predmetne parnice.

31. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio predmetni spor, to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu parničnog troška (toč. III/ izreke).

U Zagrebu 6. srpnja 2026.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku po punomoćniku