Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Pn-160/2022-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Heleni Topić Vuković, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Marine Dodig, u pravnoj stvari tužiteljice CD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Bogdanu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika BD iz [adresa], C [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 27. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i tuženika, te uz javnu objavu presude, 6. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici CD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 2.134,23 eura (dvijetisućestotridesetčetirieuraidvadesettricenta) sa zateznim kamatama tekućim od 16. rujna 2022. do isplate po stopi po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici CD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.840,96 eura (dvijetisućeosamstočetrdeseteuraidevedesetšestcenti) sa zateznim kamatama od 6. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.
III. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za plaćanjem zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice za period od 5. veljače 2022. do 15. rujna 2022.
IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka iznad dosuđenog iznosa u točki II. izreke.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je tužbom prvotno potraživala naknadu štete od I-tuženika ZD i II-tuženika BD navodeći u tužbi da je dana 4. veljače 2022. u obiteljskom domu tuženika, prilikom pružanja liječničke pomoći II-tuženiku od strane tužiteljice i medicinske sestre došlo do štetnog događaja na način da se I-tuženik, nezadovoljan načinom pružanja pomoći, obratio tužiteljici sa riječima da će ih „zarobiti sve dok njegovog brata ne izliječe“, a nakon čega je I-tuženik u dogovoru sa II- tuženikom zaključao vrata dnevne sobe u kojoj su se nalazili. Tužiteljica je u namjeri da napusti prostoriju, prišla I-tuženiku koji ju je rukama uhvatio za revere jakne nakon čega ju je II-tuženik uhvatio rukama iza leđa za jaknu te gurnuo na pod onemogućivši tužiteljici i medicinskoj sestri slobodan izlaz iz prostorije. Zbog prethodno opisanog događaja, tužiteljica je podnijela kaznenu prijavu protiv tuženika zbog kaznenog djela „Prisile prema zdravstvenom radniku“ iz čl. 315.a st. 1. KZ-a. Po predmetnoj kaznenoj prijavi proveden je kazneni postupak pred Općinskim sudom u Osijeku te je dana 17.svibnja 2022. donesena presuda broj K-239/2022-2 kojom presudom je izdan kazneni nalog protiv I-tuženika ZD i II-tuženika BD, te su isti osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uz izricanje uvjetne osude a navedena odluka je postala pravomoćna 7. lipnja 2022. Tužiteljica nadalje u tužbi navodi da je zbog ovog događaja bila pod izrazitim stresom i uznemirena te su se kod iste pojavili problemi sa nesanicom, a koji su još i danas aktualni i koji joj otežavaju svakodnevno funkcioniranje i obavljanje radnih obveza zbog čega je tužiteljica potražila pomoć i na Klinici za psihijatriju KBC-a Osijek. Također, zbog pogoršanja psihičkog stanja uzrokovanog navedenim događajem, hospitalizirana je i u Klinici za psihijatriju Vrapče u dva navrata. Navodi da se prije pokretanja parničnog postupka obratila tuženicima sa zahtjevom u mirnom postupku potražujući od istih po osnovu povrede prava osobnosti iznos od 20.000,00 kn, međutim kako su se tuženici oglušili na navedene zahtjeve tužiteljica je podnijela tužbu potražujući od tuženika kao solidarnih dužnika naknadu štete u iznosu od 2.654,46 eura, a sve pozivom na odredbu članka 1100. Zakona o obveznim odnosima.
2. I-tuženik ZD u odgovoru na tužbu se u cijelosti protivio tužbenom zahtjevu u bitnome osporavajući dinamiku nastanka štetnog događaja opisanog u tužbi kao i činjenični opis kaznenog djela iz pravomoćne kaznene presude navodeći da se na kaznenu presudu kojom je oglašen krivim nije žalio zbog lošeg imovinskog stanja.
3. II-tuženik BD u odgovoru na tužbu se također u cijelosti protivio tužbenom zahtjevu osporavajući dinamiku nastanka štetnog događaja na način kako je to opisala tužiteljica kao i činjenični opis kaznenog djela ističući kako navodi tužiteljice ne odgovaraju istini, te kako je tužiteljica prilikom pružanja medicinske pomoći bila drska i arogantna.
4. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je u dokaznom dijelu postupka izvršio uvid u potvrdu PU Osječko-baranjske od 7. veljače 2022. (list 3 spisa), presudu Općinskog suda u Osijeku broj K-239/2022 (list 5-9 spisa), odštetne zahtjeve upućene tuženicima sa povratnicama (list 10-15 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (list 16-18 i 66 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Ivana Požgaina (list 69-76 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem sudskog vještaka radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja.
5. U ovoj pravnoj stvari je prvotno glavna rasprava bila zaključena 9. listopada 2025. međutim kako je sud, prije donošenja presude, uvidom u Jedinstveni registar osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (JRO MUP RH) utvrdio da je I- tuženik ZD preminuo **.**.2025., rješenjem ovoga suda broj Pn - 160/2022-31 od 5. studenog 2025. određen je prekid postupka u odnosu na I-tuženika ZD te je utvrđeno da će se postupak nastaviti kada nasljednici preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.
6. Kako je sud uvidom u ostavinski postupak koji se vodio iza pok. I-tuženika ZD odnosno uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju broj O-2343/2025- 4 od 3. studenog 2025. utvrdio da je jedini zakonski nasljednik iza pok. I-tuženika, II- tuženik BD, ovosudnim rješenjem broj Pn-160/2022-34 od 19. veljače 2026. nastavljen je postupak u ovoj pravnoj stvari te je tuženik BD pozvan da kao nasljednik ZD preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari.
7. Po pravomoćnosti rješenja o nastavku postupka, rješenjem ovoga suda broj Pn - 160/2022-35 od 14. travnja 2026. preotvorena je glavna rasprava zaključena 9. listopada 2025. te je održana nova glavna rasprava na koju je pristupio tuženik BD osobno kao i punomoćnik tužiteljice. Na održanom ročištu tužiteljica je, s obzirom na činjenicu da je I-tuženik preminuo, uredila tužbeni zahtjev na način da je naknadu štete potraživala od tuženika BD dok se tuženik BD i dalje protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te je ustrajao na dokaznom prijedlogu za saslušanjem medicinske sestre koja je kritične zgode bila sa tužiteljicom kao i policijskih službenika koji su naknadno došli na lice mjesta, u obiteljsku kuću tuženika.
8. Među parničnim strankama je sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.
9. Uvidom u pravomoćnu kaznenu presudu Općinskog suda u Osijeku broj K - 239/2022-2 od 17. svibnja 2022. sud je utvrdio da su tuženici oglašeni krivima za počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode opisano i kažnjivo po čl. 136. stavak 1. Kaznenog zakona i to na način da je utvrđeno da su isti, po prethodnom dogovoru i zajednički počinili navedeno kazneno djelo na način da je I-tuženik zaključao vrata dnevne sobe u kojoj se nalazila tužiteljica pa kada mu je tužiteljica prišla u namjeri da je pusti van, I-tuženik ju je uhvatio rukama za revere jakne, nakon čega je II -tuženik uhvatio tužiteljicu rukama iza leđa za jaknu te je u konačnici gurnuo na pod onemogućivši imenovanoj slobodan izlaz iz prostorije.
10. Odredbom čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.,155/23. i 146/25. dalje u tekstu: ZPP) je propisano da je u parničnom postupku sud, u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca, vezan za pravomoćnu presudu kojom se optuženik oglašava krivim. Slijedom navedenog, a imajući u vidu sadržaj naprijed navedene zakonske odredbe te uzimajući u obzir pravomoćnu kaznenu presudu sud je utvrdio da su tuženici počinili navedeno kazneno djelo na štetu tužiteljice a kako je to navedeno i u tužbi. Naime, parnični sud je vezan izrekom pravomoćne presude a ta vezanost se odnosi na činjenični opis, pravni opis i pravnu kvalifikaciju a što bi značilo da parnični sud ne može utvrditi da bi kazneno djelo bilo počinjeno na drugačiji način od onoga koji je opisan u činjeničnom opisu izreke kaznene presude. Kako iz pravomoćne kaznene presude proizlazi da su tuženici počinili kazneno djelo na štetu tužiteljice te da su isti oglašeni krivima za počinjenje kaznenog djela to je sud ocijenio u cijelosti neosnovanim tvrdnje tuženika iz odgovora na tužbu da se štetni događaj nije dogodio na način opisan u tužbu i kaznenoj presudi dok je tužbeni zahtjev u pogledu opisane dinamike štetnog događaja utvrdio u cijelosti osnovanim.
11. Prema odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- u nastavku ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje dok je odredbom čl. 1046. ZOO propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
12. Odredbom članka 19. st. 1. ZOO je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO propisano da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih bolova i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
13. Kako bi utvrdio je li kod tužiteljice kao posljedica štetnog događaja došlo do povrede prava osobnosti u smislu odredbe čl. 1100. ZOO te kako bi utvrdio visinu neimovinske štete po osnovu povrede prava osobnosti u dokaznom postupku je, po prijedlogu tužiteljice, provedeno medicinsko vještačenje po sudskom vještaku specijalisti psihijatru dr. Ivanu Požgainu.
14. Sudski vještak je, nakon što je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileži sudskom spisu te nakon obavljenog pregleda i razgovora sa tužiteljicom , dostavio sudu pisani nalaz i mišljenje. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je štetni događaj kod tužiteljice izazvao izraženiju kliničku sliku posttraumatskog stresnog poremećaja, a imajući u vidu njezinu premorbidnu vulnerabilnu strukturu ta klinička slika je bila izraženija nego kod prosječne zdrave osobe slične dobi koja bi bila izložena ovakvom psihotraumatskom iskustvu. Simptomi PTSP-a kod tužiteljice su doveli do trajnih promjena u ličnosti tužiteljice a što se manifestiralo njezinim nepovjerenjem prema vanjskom svijetu, tjeskobom i pojačanim oprezom pri ulasku u kuće u okviru medicinskih intervencija. Zaključno, sudski vještak je naveo da je uslijed simptoma PTSP-a uzrokovanih štetnim događajem za koji su odgovorni tuženici životna aktivnost tužiteljice bila umanjena 20% u odnosu na prosječnu zdravu osobu slične dobi i to kroz šest mjeseci nakon štetnog događaja. Nakon toga kod tužiteljice je, zbog trajno prisutnih simptoma PTSP-a, došlo do trajnog smanjenja životne aktivnosti u opsegu od 5%. U odnosu na pretrpljeni strah sudski vještak je ocijenio da je tužiteljica trpjela intenzivni primarni strah za vrijeme odvijanja samog štetnog događaja a jaki sekundarni strah je bio prisutan još toga dana. Nakon toga kod tužiteljice je bio prisutan sekundarni strah srednjeg intenziteta kroz slijedećih mjesec dana a sekundarni strah slabijeg intenziteta je prisutan povremeno u specifičnim situacijama pri podsjećanju na traumatski događaj ali taj strah ulazi u ocjenu umanjenja životnih aktivnosti.
15. Tužiteljica se podneskom od 18.srpnja 2025. očitovala na nalaz sudskog vještaka na način da je isti prihvatila u cijelosti te je navedenim podneskom ujedno i specificirala tužbeni zahtjev na način da je na ime povrede prava osobnosti od tuženika potraživala iznos od 2.134,23 eur sa kamatama od 5. veljače 2022. dok se tuženici , iako im je nalaz i mišljenje uredno dostavljen, na isti nisu očitovali.
16. Na ročištu održanom dana 9. listopada 2025., prilikom usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja, sudski vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja s tim što je dodatno pojasnio da se zdravstveno stanje tužiteljice vezano uz posljedice ovog štetnog događaja stabiliziralo po proteku roka od šest mjeseci od nastanka štetnog događaja.
17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Ivana Požgaina kao vjerodostojan dokaz, budući je nalaz sačinjen objektivno i sukladno pravilima struke, te ga je sud ocjenio obrazloženim, stručnim, jasnim i argumentiranim.
18. Sud je odbio dokazni prijedlog za saslušanjem tužiteljice ocjenjujući navedeni dokazni prijedlog nepotrebnim a sve s obzirom na činjenicu da je punomoćnik tužiteljice saslušanje tužiteljice predložio na okolnost pretrpljene neimovinske štete a na navedenu okolnost je već provedeno medicinsko vještačenje a osim toga tužiteljica, iako uredno pozvana na ročište koje je održano dana 9. listopada 2025., istome nije pristupila niti je opravdala izostanak. Sud je odbio i dokazne prijedloge tuženika za saslušanjem policijskih službenika i medicinskog osoblja odnosno medicinske sestre s obzirom da je sama dinamika nastanka štetnog događaja i odgovornost tuženika utvrđena pravomoćnom kaznenom presudom pa ovaj sud nije ovlašten preispitivati samu dinamiku nastanka štetnog događaja opisanu u činjeničnom opisu kaznene presude. Osim toga tuženik do zaključenja prethodnog postupka odnosno do zaključenja glavne rasprave nije dostavio imena i prezimena osoba čije saslušanje je predložio.
19. Ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na glavni zahtjev u cijelosti osnovan dok je isti u pogledu potraživanih zateznih kamata na iznos glavnice djelomično osnovan.
20. Na temelju rezultata provedenog medicinskog vještačenja, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je tužiteljica, u domu tuženika, prilikom pružanja liječničke pomoći tuženiku ND, zbog protupravnog ponašanja tuženika, doživjela traumu zbog čega je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu odredbe čl. 19. st. 2. a u vezi sa čl. 1046. ZOO. Utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja, a imajući u vidu nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao i sve druge okolnosti konkretnog slučaja po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u smislu odredbe čl. 1100. ZOO.
21. Cijeneći nalaz i mišljenje sudskog vještaka, te uzimajući u obzir sam način nastanka štetnog događaja, životnu dob tužiteljice, činjenicu da je do štetnog događaja došlo prilikom pružanja liječničke pomoći tuženiku ND i to u obiteljskom domu tuženika kao i sve druge okolnosti konkretnog slučaja, sud je utvrdio da tužiteljici na ime pravične novčane naknade pripada iznos od 2.134,23 eur i to po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 1.314,00 eur a po kriteriju smanjenja životne aktivnosti iznos od 746,57 eur, a koji iznos je tužiteljica i potraživala konačno uređenim tužbenim zahtjevom po provedenom vještačenju. Pri utvrđivanju visine sud se rukovodio nalazom i mišljenjem sudskog vještaka i Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete donesene 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. na sjednici građanskog odjela VSRH (Su-IV-47/20).
22 .Tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu određen je primjenom odredbi čl. 1103. ZOO i čl. 29. ZOO. Naime, odredbom čl. 1103. ZOO je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zah tjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je sudski vještak prilikom usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja naveo da se stanje tužiteljice vezano uz posljedice ovog štetnog događaja stabilizirano po proteku roka od 6 mjeseci od dana štetnog događaja , to je sud utvrdio da obveza pravične novčane naknade nije bila dospjela u trenutku nastanka štetnog događaja pa je u tom smislu sud odbio tužiteljicu sa dijelom zahtjeva u odnosu na zatezne kamate počevši od dana nastanka štetnog događaja kao u točki III. izreke. Kako obveza pravične novčane naknade nije bila dospjela ni u trenutku podnošena odštetnog zahtjeva to je sud tužiteljici kamate na neimovinsku štetu priznao od dana podnošenja tužbe.
23. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. ZPP-a a u vezi sa odredbom čl. 155. ZPP-a. Sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 dalje u tekstu: Tarifa) tužiteljici je kao opravdan trošak priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 18. srpnja 2022. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7. Tarife), trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7. Tarife), trošak dva obrazložena podneska od 2. studenog 2022. i 18. srpnja 2025. za svaki u iznosu od po 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 8. travnja 2025., 9. listopada 2025. i 27. svibnja 2026., za svako ročište u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), za podneske od 19. rujna 2022., 21. veljače 2023. i 23. travnja 2025. i 13. listopada 2025., za svaki 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. Tarife) te trošak pristupa punomoćnika na ročište za objavu presude u iznosu od 50 bodova, a što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2 eur i uvećano za PDV predstavlja iznos od 2.125,00 eura. Tužiteljici je priznat i trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 36,50 eura, te trošak dužnog plaćanja sudske pristojbe na presudu u iznosu od 141,34 eura kao i troškovi plaćenog medicinskog vještačenja u iznosu od 538,12 eur a što ukupno predstavlja dosuđeni iznos troška od 2.840,96 eura, kao u točki II. izreke. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a a u vezi sa odredbom čl. 29. ZOO.
23.1. Tužiteljici nije priznat trošak sastava drugog odštetnog zahtjeva a sve imajući u vidu činjenicu da je tužiteljica mogla zahtjev prema tuženicima postaviti u jednom podnesku odnosno odštetnom zahtjevu kao što je to učinila i ovom tužbom a osobito imajući u vidu činjenicu da se radi o odštetnom zahtjevu činjenično i pravno identičnog sadržaja koji je upućen tuženicima koji žive na istoj adresi pa nije bilo potrebno pisati dva odvojena zahtjeva a zbog čega je sud navedeni trošak, u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, ocijenio nepotrebnim te je sa navedenim dijelom zahtjeva tužiteljica odbijena kao u točki IV. izreke presude.
Osijek, 6. srpnja 2026.
Sutkinja
Helena Topić Vuković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. punomoćniku tužiteljice
2. tuženiku
