7.Pp-12109/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Jasenki Barun, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Maria Vidaneca, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene pravne osobe TOŠKOVIĆI d.o.o. – Podružnice Zagreb i drugookrivljene odgovorne osobe KD, zbog prekršaja iz čl. 172. st.2. toč.4. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 157/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 102/19, 84/21, 119/22), čl. 10.st.1.toč. a) i st.2. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21), čl. 229.st.1.toč.3. i toč. 46. i st.2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), povodom optužnog prijedloga Državnog Inspektorata RH, PU Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/24-01/2660, Ur.br.: 443-02-02-11-24-10 od 23. rujna 2024. godine i dopune optužnog prijedloga od 26. studenog 2024. i 25. veljače 2026. godine, nakon održane i dovršene glavne rasprave dana 03. srpnja 2026. godine,u nazočnosti odvjetnika, a u odsutnosti ovlaštenog predstavnika prvookrivljene pravne osobe, drugookrivljene odgovorne osobe i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 06. srpnja 2026. godine, donio je, objavio i
p r e s u d i o je
I Temeljem čl.183. toč.3. Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13, 157/13, 110/15,70/17, 118/18, 114/22)
Prvookrivljena pravna osoba TOŠKOVIĆI d.o.o. sa sjedištem u [adresa], K [adresa] L 1, za proizvodnju i usluge , OIB [osobni identifikacijski broj], MBS [matični broj subjekta], Podružnica Zagreb, Radnička cesta 20A, zastupana po ovlaštenoj osobi LD i po punomoći za odvjetnika Elias Ernst, Odvjetničko društvo Gajski, Grlić, Prka i Partneri d.o.o., Zagreb, Gundulićeva 15, prekršajno nekažnjavana
Drugookrivljena odgovorna osoba KD, OIB [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1987. u [adresa], kao osoba ovlaštena u poslovanju podružnice zastupala je inozemnog osnivača do 17. listopada 2024. godine, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana
k r i v i s u
1. što su propustili najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada radnika, odnosno nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe , prijaviti tijelu mirovinskog osiguranja u Zagrebu, radnika PD, OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], tako da je prijava o početku osiguranja zaprimljena pri tijelu mirovinskog osiguranja, Ustrojstvena jedinica Zagreb dana 13.03.2024. godine u Zagrebu, a radnik je svojstvo osiguranika stekao dana 08.03.2024. godine
dakle, što prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba nisu radnika prijavili nadležnoj službi mirovinskog osiguranja u Zagrebu, najranije 8 dana prije početka rada radnika, a najkasnije prije početka rada radnika, što je protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju
čime su počinili prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 4. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.).
2.što radnicima PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa] i JD, OIB: [osobni identifikacijski broj] sa prebivalištem u [adresa], nisu isplatili minimalnu plaću za mjesece travanj i svibanj 2024. godine i to za mjesec travanj 2024. godine najkasnije do 15. svibnja 2024. godine, a za mjesec svibanj 2024. godine najkasnije do 15. lipnja 2024. godine i to u najnižem mjesečnom iznosu bruto plaće od 840,00 eura, sukladno Uredbi o visini minimalne plaće za 2024. godinu (NN broj 125/23), pa su postupili protivno odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine” broj 118/18.,120/21)
dakle, što pravna osoba-poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu isplatili minimalnu plaću na način propisan Zakonom o minimalnoj plaći
čime su počinili prekršaj iz čl. 3. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21), kažnjiv po čl. 10.st.1.toč.a) i st. 2. cit. Zakona
3. što radniku PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], kojemu na dan dospjelosti nisu isplatili naknadu plaće za mjesec travanj i svibanj 2024., nisu dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem je iskazan ukupan iznos naknade plaće, te drugi obračun u kojem je iskazan iznos naknade plaće koji su bili dužni isplatiti i to za travanj 2024. godine najkasnije do 31.svibnja 2024. godine, te za svibanj 2024. godine najkasnije do 30.lipnja 2024. godine, sa sadržajem u skladu sa Pravilnikom iz čl. 93.st.6. Zakona, odnosno u skladu s podacima iz članka 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN br. 68/23) dakle, što nisu pravna osoba-poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi u propisanom roku radniku , kojemu na dan dospjelosti nisu isplatili naknadu plaće za mjesec travanj i svibanj 2024., nisu dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem je iskazan ukupan iznos naknade plaće, te drugi obračun u kojem je iskazan iznos naknade plaće koji su bili dužni isplatiti
čime su počinili prekršajno djelo iz čl.93.st.2.i 6. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19,151/22,64/23), kažnjivo po čl.229.st.1.toč.34. i st.2. cit. Zakona
pa se temeljem cit. propisa, a uz primjenu odredbe i čl.37. Prekršajnog zakona za prekršaje pod toč.1. i 2.
utvrđuje
prvookrivljenoj pravnoj osobi
-za prekršaj pod toč.1.
novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (dvjestošezdeseteura)
-za prekršaj pod toč.2.
novčana kazna u iznosu od 3.000,00 eura (tritisućeeura)
-za prekršaj pod toč.3.
novčana kazna u iznosu od 9.000,00 eura (devettisućaeura)
drugookrivljenoj odgovornoj osobi
-za prekršaj pod toč.1.
novčana kazna u iznosu od 120,00 eura (stodvadeseteura)
-za prekršaj pod toč.2.
novčana kazna u iznosu od 600,00 eura (šestoeura)
-za prekršaj pod toč.3.
novčana kazna u iznosu od 930,00 eura (devetstotrideseteura)
Temeljem odredbe čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona, prvookrivljenoj pravnoj osobi se za prekršaje pod toč.1., 2. i 3. izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 12.260,00 eura (dvanaesttisućadvjestošezdeseteura), a drugookrivljenoj odgovornoj osobi se za prekršaje pod toč. 1., 2. i 3. izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.650,00 eura(tisućušestopedeseteura).
Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu putem priložene uplatnice u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne, putem priložene uplatnice smatrat će se, da je novčana kazna plaćena u cjelini.
II Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeseteura), putem priložene uplatnice u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
III Temeljem čl. 182. toč.3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba
o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e
da radniku PD, OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], prije početka rada dana 08.ožujka 2024. nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, jer sa imenovanim nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, sukladno odredbi čl. 14. st.3. Zakona o radu (NN 93/2014. , 127/2017. , 98/2019., 151/22., 64/23.),
čime bi počinili prekršaj iz članka 93.st.2. Zakona o radu („Narodne novine” broj 93/2014.,127/2017.,98/2019.,151/22.,64/23.) kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 46. i st. 2. istog Zakona.
O b r a z l o ž e nj e
1. Državni Inspektorat RH, PU Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja , Klasa: 116-02/24-01/2660, Ur.br.: 443-02-02-11-24-10 od 23. rujna 2024. godine, podnio je optužni prijedlog i dopune optužnog prijedloga od 26. studenog 2024. i 25. veljače 2026. godine protiv okrivljenih radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izrijeku ove presude, koji je dostavljen ovom sudu na nadležni postupak.
2. Nakon zaprimanja optužnog prijedloga zakazivana su ročišta glavne rasprave, pozivima se nisu odazivali okrivljeni, niti su svoje izostanke opravdali.Stoga je ova sutkinja mailom od 13. veljače 2025. od ovlaštenog predstavnika zatražila pisano očitovanje na navode iz optužnog prijedloga, nakon čega je odgovoreno da će se LD javiti sudu, što nije učinio. Nakon toga su upućene zamolnice radi izvanraspravnog saslušanja svjedoka CD Općinskom sudu u Šibeniku, po kojoj je postupljeno, te je sudu dostavljen zapisnik, te svjedoka TD Općinskom sudu u Zadru, po kojoj nije postupljeno, uz obrazloženje da nije preuzimao pozive suda, a terenskom pravjerom je utvrđeno da živi u [adresa]. Inspektorica KDŠ, koja je obavila predmetni inspekcijski nadzor, nije saslušana, jer je prestala raditi u Državnom inspektoratu, a ovaj sud ne raspolaže njezinom adresom stanovanja, kako je vidljivo iz maila inspektorice LDŠ od 10. travnja 2026.
3. Povodom poziva na zakazano ročište glavne rasprave za 28. travnja 2026. u 11,20 sati, odvjetnik Elias Ernst,je putem maila zatražio uvid u spis, uz prilaganje punomoći za zastupanje pravne osobe. Stoga je dana 28. travnja 2026. godine odgođeno ročište glavne rasprave na koje je pristupio branitelj po punomoći za prvookrivljenu pravnu osobu odvjetnik Elias Ernst koji je priložio u spis punomoć za zastupanje prvookrivljene pravne osobe, te zamolio sud da im odobri kraći rok radi dostave pisane obrane.
4. Dana 11. svibnja 2026. godine zaprimljena je pisana obrana prvookrivljene pravne osobe putem odvjetnika u kojoj isti navode da prvookrivljenik osporava osnovanost optužnog prijedloga u cijelosti, a podredno ističe da se eventualni propusti koji bi se mogli utvrditi u ovom postupku moraju cijeniti u svjetlu konkretnih okolnosti predmeta, osobito činjenice da nije riječ o namjernom uskraćivanju prava radnika, već o administrativnim i operativnim poteškoćama koje su naknadno sanirane. Iz stanja spisa proizlazi da se prvookrivljeniku stavljaju na teret navodne nepravilnosti vezane uz radnike CD i TD, uključujući pitanja radnopravne dokumentacije, prijave na mirovinsko osiguranje, isplate plaća i obračuna neisplaćene plaće. Prvookrivljenik ističe da u konkretnom slučaju nije riječ o situaciji u kojoj bi poslodavac prikrivao radnike, namjerno izbjegavao zakonske obveze ili trajno uskratio radnicima njihova prava. Naprotiv, bitne okolnosti koje Sud treba uzeti u obzir su sljedeće: radniku CD relevantna dokumentacija pokušavana je dostaviti, ali isti nije preuzimao poštu; plaće koje su predmet postupka naknadno su isplaćene i radniku CD i radniku TD; eventualni propusti nastali su u specifičnim okolnostima poslovanja stranog društva putem podružnice u Republici Hrvatskoj; prvookrivljenik se u administrativnoj provedbi radnopravnih i knjigovodstvenih obveza oslanjao na osobe i službe zadužene za takve poslove; dio poteškoća bio je povezan s blokadom računa i komunikacijskim problemima; ne postoji dokaz da bi prvookrivljenik postupao s namjerom povrede prava radnika. Slijedom navedenoga, prvookrivljenik predlaže da ga Sud oslobodi od optužbe, odnosno podredno da eventualnu odgovornost cijeni krajnje blago, uz primjenu sudske opomene ili najniže moguće sankcije.
5. U odnosu na radnika CD dokumentacija je radniku pokušavana dostaviti, a prvookrivljenik posebno ističe da iz stanja spisa proizlazi kako su radniku CD pokušavane dostave relevantne dokumentacije, međutim isti poštu nije preuzimao. Ova okolnost je pravno i činjenično važna, jer pokazuje da se eventualni nedostatak uredno potpisane dokumentacije ne može jednostavno tumačiti kao pasivnost, prikrivanje ili namjerni propust prvookrivljenika. Ako radnik ne preuzima pošiljke koje mu poslodavac šalje, tada se takva okolnost ne može nekritički staviti na teret poslodavcu kao da poslodavac nije poduzimao nikakve radnje. Prvookrivljenik stoga predlaže da Sud izvrši uvid u dokumentaciju o pokušanim dostavama radniku CD, osobito povratnice, obavijesti o prispijeću pošiljke, potvrde o nepreuzimanju i svu drugu relevantnu poštansku dokumentaciju. Nepreuzimanje pošte mora se cijeniti pri ocjeni krivnje i težine eventualnog propusta. Činjenica da radnik nije preuzimao poštu ne može se zanemariti. Upravo suprotno, ta okolnost upućuje na to da eventualna neurednost dokumentacije nije posljedica isključivog postupanja prvookrivljenika, nego i objektivne nemogućnosti urednog dovršetka dostave dokumentacije radniku. U tom smislu prvookrivljenik smatra da bi bilo pretjerano formalistički zaključiti kako je svaka formalna neurednost dokumentacije automatski dokaz namjernog ili grubog kršenja radnopravnih propisa. U odnosu na plaće radnika CD PD i TD JD plaće su naknadno isplaćene obojici radnika. Prvookrivljenik posebno ističe da su plaće koje su predmet ovog postupka naknadno plaćene i radniku CD PD i radniku TD JD. Time su eventualne materijalne posljedice za radnike otklonjene. Ova činjenica bitna je za ocjenu postojanja odgovornosti, stupnja krivnje, težine djela i eventualne sankcije. Čak i ako bi Sud smatrao da je došlo do određenog kašnjenja ili formalne nepravilnosti, naknadna isplata potvrđuje da nije postojala namjera trajnog uskraćivanja plaće niti izbjegavanja obveza prema radnicima. Prvookrivljenik predlaže da Sud izvrši uvid u dokaze o uplati plaća za oba radnika, odnosno bankovne potvrde, izvode, obračune plaće i drugu relevantnu financijsku dokumentaciju. Kašnjenje nije bilo posljedica namjere povrede prava radnika. Do eventualnog kašnjenja u isplati nije došlo zbog namjere prvookrivljenika da radnicima uskrati plaću, nego zbog objektivnih poteškoća u poslovanju, uključujući blokadu računa, komunikacijske poteškoće i potrebu naknadnog usklađenja knjigovodstvene dokumentacije. Prvookrivljenik nije negirao postojanje obveza prema radnicima niti je pokušavao prikriti njihov status. Naprotiv, po razjašnjenju situacije plaće su naknadno isplaćene. Takvo postupanje nije karakteristično za poslodavca koji svjesno i trajno krši prava radnika, već za situaciju u kojoj su nastale operativne i administrativne poteškoće koje su kasnije sanirane. Naknadno ispunjenje obveze mora se uzeti kao olakotna okolnost. Svrha prekršajnog postupka nije mehaničko kažnjavanje svake formalne nepravilnosti bez obzira na njezine stvarne posljedice. U ovom slučaju plaće su naknadno isplaćene, čime je uklonjena ključna materijalna posljedica za radnike. Stoga, čak i ako bi Sud utvrdio određeni formalni propust, prvookrivljenik smatra da ne postoje razlozi za izricanje stroge sankcije. Sve okolnosti predmeta upućuju na potrebu primjene načela razmjernosti i blaže prekršajnopravne reakcije.U odnosu na radnika TD, prvookrivljenik ističe da se njegova situacija mora zasebno utvrditi i ne može se automatski izjednačiti sa situacijom radnika CD. Potrebno je posebno utvrditi kada je TD stvarno započeo s radom, koja mu je dokumentacija predana, koja je radnopravna dokumentacija postojala, kada je izvršena prijava, za koje mu je razdoblje plaća doista pripadala, kada je plaća naknadno isplaćena. Prvookrivljenik ističe da je plaća radniku TD naknadno isplaćena, pa ni u odnosu na njega ne postoji trajna štetna posljedica. Ako je u odnosu na njega došlo do određenog zakašnjenja, ono također nije bilo posljedica namjernog postupanja, nego objektivnih poteškoća u poslovanju i administrativnoj provedbi obveza.
6. U odnosu na prijavu na mirovinsko osiguranje prvookrivljenik osporava da bi eventualno zakašnjenje u prijavi, ako ga je uopće bilo, imalo karakter teškog ili namjernog kršenja propisa. Za pravilnu odluku potrebno je precizno utvrditi: stvarni datum početka rada; datum podnošenja prijave; datum zaprimanja prijave od strane nadležnog tijela; komunikaciju s knjigovodstvom; osobe i službe koje su bile zadužene za tehničku provedbu prijave. Prvookrivljenik ukazuje da se ne može nekritički zaključiti da je svaki formalni vremenski nesrazmjer u prijavi automatski rezultat skrivljenog postupanja poslodavca. Prvookrivljenik je u obavljanju tih poslova postupao preko knjigovodstva i osoba zaduženih za administrativnu provedbu prijava, pri čemu nije postojala namjera p rikrivanja rada niti izbjegavanja javnopravnih obveza. U odnosu na ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu prvookrivljenik ističe da eventualni formalni nedostatak potpisa radnika na dokumentaciji ne znači da radnik nije bio poznat poslodavcu, da nije bio uključen u evidencije il i da su mu prava namjerno uskraćena. U odnosu na radnika CD posebno je važno da su mu pokušavane dostave dokumentacije, ali isti nije preuzimao poštu. Stoga je pogrešno zaključiti da je nedostatak uredno potpisane dokumentacije posljedica isključive pasivnosti ili propusta prvookrivljenika. U konkretnom slučaju treba uzeti u obzir i ponašanje samog radnika, osobito njegovo ne preuzimanje pošiljki. Prvookrivljenik predlaže da Sud provede dokaz uvidom u svu dokumentaciju o pokušanim dostavama, kao i u komunikaciju između poslodavca, radnika i knjigovodstva. U odnosu na obračune neisplaćene plaće, ako je došlo do zakašnjenja u dostavi obračuna neisplaćene plaće, prvookrivljenik ističe da se radilo o posljedici iste objektivne situacije: blokade računa, komunikacije s knjigovodstvom i potrebe naknadnog usklađenja dokumentacije. Prvookrivljenik nije imao namjeru prikriti obvezu prema radnicima. To potvrđuje i činjenica da su plaće naknadno plaćene. Prema tome, eventualni propust u pogledu rokova dostave obračuna neisplaćene plaće treba cijeniti u kontekstu cjelokupnog postupanja prvookrivljenika, a ne izolirano i formalistički. Prvookrivljenik naglašava da se u ovom predmetu ne radi o klasičnom slučaju rada na crno, eksploatacije radnika ili svjesnog uskraćivanja plaće. Radi se o ograničenom broju radnika, administrativno-operativnim poteškoćama, poslovanju stranog društva putem podružnice u Republici Hrvatskoj i situaciji koja je naknadno sanirana. Pritom je osobito važno da su plaće naknadno isplaćene, čime je uklonjena ključna materijalna posljedica za radnike. U takvim okolnostima strogo kažnjavanje bilo bi nerazmjerno, osobito ako Sud utvrdi da su eventualni propusti bili kratkotrajni, administrativni, nenamjerni i bez trajne štete za radnike. Sli jedom svega navedenoga, prvookrivljenik predlaže da Sud, nakon provedbe postupka, donese odluku kojom se l. prvookrivljenik Toškovići d.o.o. [adresa] oslobađa od optužbe, jer nije dokazano da je počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret; podredno, ako bi Sud smatrao da je došlo do određenih formalnih propusta, prvookrivljenik predlaže da Sud primijeni najblažu moguću prekršajnopravnu reakciju, imajući u vidu da su plaće radnicima naknadno isplaćene, da je dokumentacija radniku CD pokušavana dostaviti, da isti nije preuzimao poštu, da nije bilo namjere povrede prava radnika, da su eventualne posljedice naknadno otklonjene te da bi strože kažnjavanje bilo nerazmjerno okolnostima konkretnog slučaja.
7. Dana 05. lipnja 2026. godine zaprimljena je nadopuna pisane obrane odvjetnika u kojoj isti dostavljaju u spis sljedeće isprave: JOPPD obrazac na dan 15. travnja 2024., oznaka izvješća 24106, koji se odnosi na primitke, porez na dohodak, prirez i doprinose za obvezna osiguranja za radnike PD i TD JD; JOPPD obrazac na dan 31. svibnja 2024., oznaka izvješća 24152, koji se odnosi na primitke, porez na dohodak, prirez i doprinose za obvezna osiguranja za radnike PD i GD; Konto karticu konta 2300 — obveze za neto plaće, iz poslovnih knjiga prvookrivljenika. Navedene isprave dostavljaju se radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, osobito u odnosu na okolnosti obračuna plaća, evidentiranja obveza, prijave primitaka kroz JOPPD obrasce te naknadnog plaćanja plaća radnicima. Radnici nisu bili prikriveni niti izvan sustava obračuna plaće. Iz dostavljenih JOPPD obrazaca proizlazi da radnici CD i TD nisu bili prikriveni, niti ih je prvookrivljenik tretirao kao osobe izvan sustava obračuna plaće. Naprotiv, oba radnika su u JOPPD obrascima iskazana kao stjecatelji primitka/osiguranici, s navedenim osobnim identifikacijskim podacima, razdobljem obračuna, osnovicama, doprinosima, porezom i pripadajućim iznosima primitaka po osnovi nesamostalnog rada. Tako se u JOPPD obrascu na dan 15. travnja 2024. radnik CD iskazuje za obračunsko razdoblje od 8. ožujka 2024. do 31. ožujka 2024., a radnik TD za obračunsko razdoblje od 1. ožujka 2024. do 31. ožujka 2024. Nadalje, u JOPPD obrascu na dan 31. svibnja 2024. oba radnika iskazana su za obračunsko razdoblje od 1. travnja 2024, do 30. travnja 2024. Već iz navedenog proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji u kojoj bi prvookrivljenik radnike prikrivao, izbjegavao njihovo eviden tiranje ili ih držao izvan poreznog i obračunskog sustava. Upravo suprotno, radnici su bili obuhvaćeni službenim obračunima plaće i prijavljeni kroz propisane porezne obrasce. JOPPD obrasci su zaprimljeni, provjereni i obrađeni. Iz potvrda zaprimanja JOPPD obrazaca proizlazi da su predmetni obrasci zaprimljeni, provjereni i obrađeni u sustavu. Za JOPPD obrazac na dan 15. travnja 2024. vidljivo je da je obrazac zaprimljen, provjeren kao ispravan i obrađen dana 9. svibnja 2024. Za JOPPD obrazac na dan 31. svibnja 2024. vidljivo je da je obrazac zaprimljen, provjeren kao ispravan i obrađen dana 31. svibnja 2024. Navedeno dodatno potvrđuje da prvookrivljenik nije negirao niti prikrivao postojanje radnika odnosno svojih obveza, nego je njihove primitke i pripadajuće javnopravne obveze prijavio kroz službeni sustav. Obračunani su porezi i doprinosi. Iz dostavljenih JOPPD obrazaca proizlazi da su za predmetne radnike obračunani porez i doprinosi. Za JOPPD obrazac na dan 15. travnja 2024. iskazan je, između ostalog, ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza po osnovi nesamostalnog rada u iznosu od 88,41 EUR, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u iznosu od 234,22 EUR, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje u iznosu od 94,38 EUR te doprinos za zdravstveno osiguranje u iznosu od 311,46 EUR. Za JOPPD obrazac na dan 31. svibnja 2024. iskazan je, između ostalog, ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza po osnovi nesamostalnog rada u iznosu od 103,21 EUR, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u iznosu od 252,22 EUR, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje u iznosu od 99,38 EUR te doprinos za zdravstveno osiguranje u iznosu od 327,96 EUR. Navedene okolnosti potvrđuju da prvookrivljenik nije ignorirao svoje obveze prema radnicima niti javnopravne obveze koje proizlaze iz obračuna plaće. Naprotiv, plaće su bile obračunate, a pripadajuće obveze iskazane kroz propisane obrasce. Plaće su evidentirane u poslovnim knjigama i naknadno plaćene. Iz dostavljene konto kartice konta 2300 — obveze za neto plaće proizlazi da su obveze za neto plaće bile evidentirane u poslovnim knjigama prvookrivljenika. Na konto kartici vidljiva su knjiženja plaća za relevantna razdoblja, uključujući knjiženje plaće za ožujak 2024., knjiženje plaće za travanj 2024., kao i daljnja knjiženja plaća tijekom 2024. godine. Također su vidljive i isplate evidentirane putem bankovnih izvoda, uključujući isplate po osnovi neto plaća, pri čemu su u poslovnim knjigama posebno vidljive i naknadne isplate prema radniku TD. Prvookrivljenik ovim putem izrijekom ističe da su plaće koje su predmet ovog postupka naknadno plaćene radnicima CD i TD.
8. Dostavljene isprave potvrđuju računovodstvenu i poreznu trasu predmetnih obračuna i isplata: radnici su bili uključeni u obračun plaće, za njih su podneseni JOPPD obrasci, obveze su evidentirane u poslovnim knjigama, a plaće su naknadno plaćene. Stoga se eventualno kašnjenje u isplati plaće ne može kvalificirati kao namjerno i trajno uskraćivanje prava radnika, nego kao privremena operativna i administrativna poteškoća koja je naknadno sanirana. Dostavljene isprave potvrđuju izostanak namjere povrede prava radnika. Prvookrivljenik osobito ističe da dostavljene isprave nisu spojive s tezom da bi prvookrivljenik imao namjeru prikriti radnike, izbjegavati obračun plaće ili trajno uskratiti radnicima njihova prava. Da je prvookrivljenik imao namjeru prikrivanja radnika ili izbjegavanja obveza, radnici ne bi bili poimenično navedeni u JOPPD obrascima, za njih ne bi bile iskazane osnovice, porezi i doprinosi, niti bi obveze za neto plaće bile evidentirane u poslovnim knjigama. Upravo suprotno, iz dostavljenih isprava proizlazi da su radnici bili evidentirani, da su plaće bile obračunate, da su pripadajuće javnopravne obveze iskazane te da su plaće naknadno plaćene. Navedeno potvrđuje da se u konkretnom slučaju eventualno može govoriti o kašnjenju ili formalnoj neurednosti u provedbi pojedinih obveza, ali ne o namjernom, sustavnom ili trajnom uskraćivanju prava radnika. Pravno značenje naknadnog plaćanja plaća. Čak i ako bi Sud smatrao da je u konkretnom slučaju došlo do određenog zakašnjenja u isplati plaće ili dostavi obračunske dokumentacije, prvookr ivljenik ističe da je bitna okolnost da su plaće naknadno plaćene. Time je otklonjena ključna materijalna posljedica za radnike. Naknadno plaćanje plaća, zajedno s činjenicom da su radnici bili obuhvaćeni JOPPD obrascima i da su obveze bile evidentirane u poslovnim knjigama, mora se cijeniti najmanje kao bitna olakotna okolnost. Prvookrivljenik stoga smatra da bi eventualno izricanje stroge sankcije bilo nerazmjerno okolnostima konkretnog slučaja, osobito imajući u vidu da nije bilo namjere povrede prava radnika, da su obveze obračunate i evidentirane te da su radnici naknadno namireni.
9. Glavna rasprava je održana i dovršena u nazočnosti odvjetnika, a u odsutnosti ovlaštenog predstavnika prvookrivljene pravne osobe, kojemu je poziv uručen putem maila i drugookrivljene odgovorne osobe, kojoj je poziv uredno uručen putem oglasne ploče, te uredno pozvanog predstavnika ovlaštenog tužitelja.
10. U odnosu na odgovornu osobu je primjenjena odredba čl.145.st.5.PZ-a, jer je ocijenjeno da drugookrivljena odgovorna osoba očito izbjegava primitak poziva, iako je upoznata sa utvrđenim po inspekcijskom nadzoru, budući je mail korespodencijom obavještena i pozvana na očitovanje mailom inspektorice od 18. rujna 2025. Poziv ovog suda za dan 03. srpnja 2026. godine u 09:00 sati za drugookrivljenu odgovornu osobu istaknut je na e-oglasnoj ploči suda dana 28. svibnja 2026. godine, a protekom osam dana od dana stavljanja na oglasnu ploču smatra se da je dostava uredno obavljena.
11. Odvjetnik je izjavio da iz dostavljene dokumentacije proizlazi da su radnici bili prijavljeni, te da su njihove plaće i doprinosi obračunati što je vidljivo iz JPPO obrazaca, te je iz konto kartice vidljivo da su plaće radniku TD isplaćene u cijelosti, a što se tiče radnika CD iz priložene dokumentacije je vidljivo da je plaća obračunata i da su isplaćeni doprinosi. U navedeno vrijeme pravna osoba je bila u blokadi i u blokadi je i danas.
12. Odvjetnik je završnoj riječi predložio sudu da uzme u obzir sve dostavljene dokaze, te oslobodi od optužbe okrivljenu pravnu osobu, a za slučaj da utvrdi da je kriva za počinjenje navedenih prekršaja da ju kazni najblažom mogućom sankcijom
13. U dokaznom postupku izvršen je uvid u povijesne podatke iz sudskog registra, u prijavu na HZMO za radnika CD, službenu bilješku inspektorice rada od 20. rujna 2024. godine uz mail pravne osobe Toškovići d.o.o. od 18. rujna 2024. godine u 13:32 sati i mail od istog dana u 15:20 sati, povijesni podaci iz sudskog regist ra, punomoć za zastupanje pravne osobe, iskaz izvanraspravno saslušanog svjedoka CD pred zamoljenim Općinskim sudom u Šibeniku sa zapisnika od 13. kolovoza 2025. godine, obračuni neisplaćene i djelomično neisplaćene plaće za radnike TD i CD za mjesec travanj i svibanj 2024. godine, potvrda o prijemu pošiljke od 18. rujna 2024. za CD, mail pravne osobe od 12. rujna 2024. dostav ljen inspektorici, odgovor inspektorice na traženje ove sutkinje otpremljene putem maila 10. travnja 2026. godine, podnesak okrivljene pravne osobe dostavljen sudu 05. lipnja 2026. uz priloženu dokumentaciju, te uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljene.
14. Uvidom u povijesne podatke iz sudskog registra za prvookrivljenu pravnu osobu, razvidno je da je drugookrivljena bila upisana kao osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice u Zagreb, Radnička cesta 20A zastupa inozemnog osnivača do dana 17. listopada 2024., kada je upisan LD, koji zastupa osnivača u podružnici pojedinačno i samostalno.
15. Svjedok CD je u iskazu naveo da se zaposlio kod tvrtke Tošković d.o.o. na poslovima bageriste i točnije radio je u Novom Vinodolskom na zaobilaznici. To je bilo jedno manje mjesto pored Novog Vinodolskog čijeg točnog naziva se ne može sjetiti. Točno je da ga tvrtka Tošković d.o.o. nije prijavila 8 dana prije početka rada, a on je počeo raditi 8. ožujka 2024. čak je bio mentor nekim radnicima koji su došli iz Srbije jer je jedan dio radnika potjerala inspekcija. Nisu imali položeno za bager i nisu mogli početi raditi. Točno je da mu nije isplaćena plaća za travanj i svibanj 2024. godine. Niti je dobio obračun dospjele, a neisplaćene plaće. Radi leđa je bio na bolovanju i ta tvrtka ga je odjavila za vrijeme dok je bio na bolovanju. To je tek otkrio kad sam došao na HZZO i HZMO kada su mu rekli da je izgubio pravo na mirovinsko i zdravstveno. Nikada mi nisu isplatili plaću travanj i svibanj 2024. Kada je zvao direktora tvrtke Tošković d.o.o. s kojim je kontaktirao prije zaposlenja on je odbijao njegove pozive. Mora da je poslije primijenio broj telefona. Tek kasnije mu se javila jedna gospođa u kancelariji koja mu je kazala da njima trebaju zdravi, a ne bolesni radnici. To ga je puno oštetilo jer je otac troje djece od kojih je jedno s posebnim potrebama. Ovaj poslodavac se nije pridržavao ugovora ni u pogledu radnog vremena jer su znali raditi do 19 sati navečer, a ponekad nedjeljom. Moguće je i da JD nije isplaćena plaća za travanj i svibanj 2024. godine.
16. Temeljem pisane obrane okrivljene pravne osobe i provedenih dokaza, nesporno je utvrđeno da su prvo i drugookrivljeni počinili prekršaje činjenično i pravno opisane u izreci ove presude pod toč.I, stoga su proglašeni krivima. Ova odluka je donesena bez ispitivanja drugookrivljene odgovorne osobe, jer je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno na osnovi provedenih dokaza.
17. Činjenično stanje kojim su ostvarena obilježja prekršaja 172. stavak 2. točka 4. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju , utvrđeno je na osnovi prijave na HZMO prvookrivljene pravne osobe za radnika, te na osnovi priznanja okrivljenih, budući je iz prijave nesporno da su okrivljeni propustili najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada radnika, odnosno nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe , prijaviti tijelu mirovinskog osiguranja u Zagrebu, radnika PD, OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], tako da je prijava o početku osiguranja zaprimljena pri tijelu mirovinskog osiguranja, Ustrojstvena jedinica Zagreb dana 13.ožujka 2024. godine u Zagrebu, a u prijavi je poslodavac upisao da je radnik svojstvo osiguranika stekao dana 08.ožujka 2024. godine. Okolnosti koje je okrivljena pravna osoba istaknula u pisanoj obrani su irelevantne, jer ih iste ne mogu isključiti od krivnje i prekršajne odgovornosti, a to je da su u obavljanju tih poslova postupali preko knjigovodstva i osoba zaduženih za administrativnu provedbu prijava, budući je pravna osoba strana tvrtka i ne poznaje propise RH, pri čemu nije postojala namjera prikrivanja rada niti izbjegavanja javnopravnih obveza. Naime, opisani prekršaj se može počiniti u namjeri ili iz nehaja, a u predmetnom slučaju su isti očigledno počinili iz nehaja i radi nepoznavanja propisa o prekršaju, a okolnost da je knjigovodstvo podnijelo prijavu ne može značiti da nisu odgovorni za nepoštivanje propisa.
18. Činjenično stanje iz kojeg proizlaze obilježja prekršaja iz čl. 10.st.1.toč.a) i st. 2.Zakona o minimalnoj plaći, utvrđeno je na osnovi priznanja pravne osobe iz pisane obrane, te dostavljenog očitovanja mailom pravne osobe 18.rujna 2025., na zahtjev inspektorice KDŠ, a to je da zbog dugotrajne blokade nisu isplaćivali plaće radnicima. Stoga je nesporno utvrđeno da okrivljeni radnicima PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa] i JD, OIB: [osobni identifikacijski broj] sa prebivalištem u [adresa], nisu isplatili minimalnu plaću za mjesece travanj i svibanj 2024. godine i to za mjesec travanj 2024. godine najkasnije do 15. svibnja 2024. godine, a za mjesec svibanj 2024. godine najkasnije do 15. lipnja 2024. godine i to u najnižem mjesečnom iznosu bruto plaće od 840,00 eura, sukladno Uredbi o visini minimalne plaće za 2024. godinu (NN broj 125/23), pa su postupili protivno odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o minimalnoj plaći . Činjenica, da li je poslodavac naknadno isplatio plaće radnicima nije utvrđena, jer isti nisu dostavili inspektorici niti sudu dokaz o isplati, a to je izvadak sa računa banke, nego konto karticu tvrtke, te sastavljene obračune plaća, što ne predstavlja dokaz o isplati. Uostalom, čak i da je utvrđena ta činjenica, ista okrivljene ne bi mogla osloboditi od krivnje i prekršajne odgovornosti, jer je nesporno utvrđeno da minimalne plaće nisu isplaćene u zakonskom roku, do 15. -tog u mjesecu za prethodni mjesec.
19. Činjenično stanje iz kojeg proizlaze obilježja prekršaja iz čl.229. st.1.toč.46. i st.2. Zakona o radu, proizlazi iz pisane obrane pravne osobe, u kojoj navode da nisu mogli doći do radnika, te da radnik nije zaprimao poštu, iz očitovanja pravne osobe dostavljenog putem maila inspektorici 18. rujna 2025., te iz iskaza radnika, koji je potvrdio da mu plaće za travanj i svibanj 2024. nisu isplaćene, kao niti minimalne plaće, niti su isplaćene naknadno, te da mu nisu dostavljeni obračuni u skladu sa Zakonom o radu. Iz maila knjigovođe RD (str.68.) dostavljenog inspektorici, vidljivo je da ista odgovara da je poslodavac slao dokumentaciju radniku, ali da se vraćalo neuručeno. Iz obračuna plaća za radnika PD za travanj i svibanj 2024, vidljivo je da su isti sastavljeni 22.kolovoza 2024.,dakle sa zakašnjenjem, te na istima nema potpisa radnika o preuzimanja obračuna, niti je dokaz o preuzimanju dostavljen inspektorici ili ovom sudu. Međutim, za svakog radnika sukladno cit. odredbi Zakona o radu, poslodavac je u slučaju neisplate plaće ili naknade plaće u zakonskom ili ugovorenom roku, bio dužan dostaviti radniku dva obračuna i to obračun plaće ili naknade plaće koja mu pripada i obračun dugovanog neisplaćenog dijela plaće ili naknade plaće. Istaknuta okolnost kako nisu mogli radniku uručiti obračune, ne može okrivljene osloboditi krivnje, jer se prekršaj može počiniti i iz nehaja, uz napomenu da je radnik u svom iskazu naveo da je pokušavao doći do poslodavca, ali u tome nije uspio. Dakle , nesporno je utvrđeno da okrivljeni radniku PD, kojemu na dan dospjelosti nisu isplatili naknadu plaće za mjesec travanj i svibanj 2024., jer je bio na bolovanju, nisu dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem je iskazan ukupan iznos naknade plaće, te drugi obračun u kojem je iskazan iznos naknade plaće koji su bili dužni isplatiti i to za travanj 2024. godine najkasnije do 31.svibnja 2024. godine, te za svibanj 2024. godine najkasnije do 30.lipnja 2024. godine, sa sadržajem u skladu sa Pravilnikom iz čl. 93.st.6. Zakona, odnosno u skladu s podacima iz članka 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN br. 68/23).
20. Slijedom naprijed navedenog, analizirajući navode iz pisane obrane pravne osobe, ovaj sud iste nije prihvatio u dijelu otklanjanja prekršajne odgovornosti, isticanjem raznih okolnosti koje su dovele do počinjenja prekršaja, s time da zapravo priznaju sve činjenice nužne za ostvarenje zakonskih obilježja djela. Suprotno tome, sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog radnika PD, kojemu su povrijeđena prava radnika počinjenjem prekršaja, te je njegov iskaz ocijenjen istinitim i uvjerljivim, posebice u dijelu da je pokušao kontaktirati poslodavca, u čemu nije uspio, a nije dobio obračune dugovane naknade neisplaćenih plaća za vrijeme bolovanja. Nelogično je i neživotno istaknuto iz pisane obrane pravne osobe kako ne mogu biti krivi, jer nisu mogli radniku dostaviti obračune, te se sud priklonio iskazu radnika, koji je iskazao da nije mogao doći do poslodavca, te da nikada nije dobio obračune, obzirom da je u istom u interesu da ih dobije, jer su ovršna isprava, temeljem koje može ostvariti svoje pravo na isplatu dugovanih naknada plaća.
21. Novčane kazne su okrivljenima za djela prekršaja činjenično i pravno opisana u ovoj presudi odmjerene ispod propisanih najnižih mjera kazni cit. odredbama Zakona, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona za prekršaje pod toč.1. i .2 izreke ove presude, s obzirom na težinu počinjenih djela i stupanj odgovornosti, te zbog postojanja olakotne okolnosti da je prvookrivljena pravna osoba strana tvrtka sa podružnicom u RH, koja je upisana u sudskom registru 2022., a drugookrivljena je kao odgovorna osoba u pravnoj osobi strana državljanka, pa je sud cijenio kao olakotno nepoznavanje propisa o prekršaju, kao i okolnost da drugookrivljena nakon 17. listopada više nije odgovorna osoba, kao io okolnost da okrivljeni nisu prekršajno kažnjavani. Otegotnih okolnosti nije nađeno. U odnosu na prekršaj neprijavljivanja radnika u zakonskom roku tijelu mirovinskog osiguranja, kao posebice olakotno je cijenjeno da su sa prijavom kasnili svega 5 dana, ali je radnik svoja prava na mirovinsko ostvarivao od dana stjecanja svojstva osiguranika, od 8. ožujka 2024. U odnosu na prekršaj neisplaćivanja minimalne plaće radnicima, cjenjeno je kao olakotno da je pravna osoba u vrijeme počinjenja prekršaja bila u blokadi, dakle, imala je financijske teškoće u poslovanju. U odnosu na prekršaj nedostavljanja obračuna radniku, kao olakotno je cijenjeno da su pokušavali dostaviti obračun, kako je vidljivo iz priloga u spisu.
22. Stoga je za očekivati da će izrečene novčane kazne u ovim iznosima u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljene da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje.
23. Odgovornost drugookrivljenice kao odgovorne osobe u pravnoj osobi proizlazi iz funkcije koju je obnašala u kritično vrijeme, te iz poslova koje je obavljala za pravnu osobu, a bila je upisana u sudskom registru kao osoba ovlaštena na zastupanje podružnice pravne osobe u RH, a odgovornost iste temelji se i na odredbi čl.61.st.3. PZ -a prema kojoj odgovorna osoba prekršajno odgovara za počinjenje prekršaja i u slučaju ako nakon počinjenja prestane obnašati funkciju voditeljice podružnice, odnosno prestane obavljati poslove za pravnu osobu, uslijed kojih je došlo do počinjenja opisanih prekršaja.
24. Nakon provedenog postupka, ovaj sud nije mogao sa dovoljnom sigurnosti utvrditi jesu li okrivljeni počinili prekršaj iz članka 93.st.2. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 46. i st. 2. istog Zakona, opisan u izreci presude pod toč.II, točnije da radniku PD, prije početka rada dana 08.ožujka 2024. nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, jer sa imenovanim nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, sukladno odredbi čl. 14. st.3. Zakona o radu.
25. Naime, na osnovi pisane obrane pravne osobe i očitovanja putem maila od 18.rujna 2025., ostalo je sporno jesu li okrivljeni sklopili ugovor o radu sa radnikom PD, jer je jedino nesporno da ga nisu dostavili inspektorici na uvid, iz čega se ne može povući zaključak da nisu imali sklopljen ugovor o radu. Okrivljena pravna osoba navodi da radnik nije potpisao ugovor o radu, a s druge strane istog su prijavili tijelu mirovinskog osiguranja, te je isti ostvarivao svoja prava radnika preko tijela osiguranja, kao i kod poslodavca-pravo na plaću i dr., a okrivljena pravna osoba je prilikom prijavljivanja radnika morala dostaviti HZMO-u dokaz o zasnivanju radnog odnosa, s time da saslušani radnik ne iskazuje o tome da radni odnos nije pisanim putem zasnovan, nego dapače iskazuje da se poslodavac nije pridržavao niti radnog vremena prema ugovoru. Iz toga slijedi, da nije bilo moguće utvrditi je li pravna osoba kao poslodavac sa radnikom sklopila ugovor o radu, slijedom čega nije utvrđena niti obveza pravne osobe da u tom slučaju radniku prije početka rada dostavi pisanu potvrdu o početku rada.
26. Stoga je valjalo u odnosu na naprijed navedeno djelo prekršaja okrivljene osloboditi od optužbe, uz primjenu načela in dubio pro reo, u nedostatku dokaza, te donijeti odluku u skladu sa čl. 182.toč.3. Prekršajnog zakona.
27. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za trošak prekršajnog postupka (NN 18/13), kojom je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura.
U Zagrebu, dana 06. srpnja 2026.godine
Zapisničar
S U T K I N J A
Mario Vidanec
Jasenka Barun
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom sudu, putem Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, pismeno ili usmeno na zapisnik, u dva istovjetna primjerka.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. prvookrivljena pravna osoba: TOŠKOVIĆI d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 20 A-
putem maila
2. drugookrivljena odgovorna osoba: KD – putem maila prvookrivljene pravne osobe
3. tužitelj: Državni Inspektorat RH, PU Rijeka, Lošinjska 16, Rijeka
4. odvjetnik: Elias Ernst, Odvjetničko društvo Gajski, Grlić, Prka i Partneri d.o.o., Zagreb,
Gundulićeva 15
5. pismohrana
