Poslovni broj: K-150/2026-11

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Vedranu Klafuriću, uz sudjelovanje zapisničarke Dijane Vidović Vranac, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika NŠ, zbog kaznenog djela iz čl. 143. st. 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, dalje: KZ/11), po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem br. K-DO-1369/2017 od 27. listopada 2017., nakon javno održane i zaključene rasprave 1. srpnja 2026. u nazočnosti okrivljenika i višeg državnoodvjetničkog savjetnika ODO-a Split PŠ, a 6. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. N i pok. SŠ rođ. P, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem  u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, magistar računarstva, sa  završenim  fakultetom  računarstva  –  VSS, umirovljenik,  razveden,  otac  troje  djece,  loših imovinskih prilika

k r i v  j e

I. što je 29. svibnja 2017. u jutarnjim satima u Splitu, Mažuranićevo šetalište 24 b, u prostorijama Financijske agencije, Regionalnog ureda Split, na drugom katu u sobi 204 Odsjeka za statistiku analize, bonitete i informacije, pomoću svog mobilnog uređaja zabilježio ton i sliku svoje komunikacije s djelatnicom Agencije IŠ koja se odnosila na ovrhu sredstava na njegovom računu, bez znanja i odobrenja imenovane, nakon čega je 5. lipnja 2017. tonski i video zapis razgovora objavio na internetskom servisu "YouTube" pod naslovom "Nismo mi S – FINA Mažuranićevo šetalište 24b, Split",

dakle, neovlašteno zvučno snimio nejavno izgovorene riječi drugoga te snimljene riječi doslovce javno iznio,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv privatnosti – neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje – opisano u čl. 143. st. 1. i 2., a kažnjivo po čl. 143. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje: KZ/11).

III. Stoga se okrivljeni NŠ, na temelju odredbe čl. 143. st. 1. KZ/11,

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci nakon čega se okrivljeniku na temelju odredbe čl. 56. KZ/11 izriče

u v j e t n a  o s u d a

s time da se kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, na koju je osuđen, neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

IV. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. t. 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11.,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 dalje u tekstu: ZKP/08) dužan je okrivljeni NŠ naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 (tristo) eura u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je pred ovim sudom podiglo optužnicu broj K- DO-1369/2017 od 27. listopada 2017. protiv okrivljenika NŠ zbog kaznenog djela neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje iz čl. 143. st. 1. i 2. KZ/11.

2. Tijekom postupka donesena je Presuda Općinskog suda u Splitu posl. br. K-99/18 od 5. ožujka 2015., međutim ukinuta je Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Kž-227/25 od 23. rujna 2025., te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Pozvan da se izjasni o tome kakav stav zauzima spram navoda iz optužnice, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret pa se pristupilo izvođenju dokaza.

4. U dokazne svrhe pregledani su i pročitani: zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog NŠ s pripadajućom DVD snimkom (list 22-26 i 42 spisa), Youtube snimka naslova "Nismo mi Srbi – FINA Mažuranićevo šetalište 24b, Split" (list 7 spisa), e-mail korespondencija zaposlenika FINA-e uz poruku NŠ (list 3-5 spisa), obavijest Financijske agencije o izravnoj naplati (list 28 spisa), obavijesti elektroničkom poštom Financijske agencije o blokadi računa upućene NŠ (list 29-32 spisa).

4.1. Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje – oštećene IŠ (list 13-16 spisa).

4.2. Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 8. ZKP/08 pročitani su zapisnik o saslušanju svjedokinje oštećene IŠ (list 112-113 spisa), zapisnik o saslušanju vještaka Predraga Jurića (list 113-114 spisa), zapisnik o saslušanju svjedokinje ĐŠ (list 117-118 spisa), zapisnik o saslušanju svjedokinje EŠ (list 118-119 spisa), zapisnik o saslušanju svjedoka ČŠ (list 119-120 spisa).

5. Na temelju odredbe čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08 odbijeni su dokazni prijedlozi okrivljenika za pribavljanjem predmeta ovog suda posl. br. K-1009/22 i za dopunskim saslušanjem svjedokinje EŠ, kao usmjerenima na odugovlačenje postupka, s obzirom da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno i bez izvođenja ovih dokaznih prijedloga. Naime, naprijed navedenim dokaznim prijedlozima ne bi se ništa novo niti bitno drugačije utvrdilo, ima li se na umu da su tijekom dokaznog postupka te okolnosti, a koje se odnose na postupanje okrivljenika kritične prigode, s izvjesnošću utvrđene iz drugih izvedenih dokaza, koje će sud u nastavku sistematično, savjesno i logično analizirati i ocijeniti.

6. Kako nije bilo daljnjih prijedloga za nadopunu dokaznog postupka, na kraju su pregledani izvadci iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (list 316-319 spisa).

7. Potom se pristupilo uzimanju obrane od okrivljenika, koji je na raspravi kao i prilikom prvog ispitivanja pred policijskim istražiteljem u bitnom kazao da nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

7.1. Tako je u svojoj obrani, koju je dao pred policijskim istražiteljem, istaknuo da njegovo zvučno i slikovno snimanje nije bilo tajno, kao i da je snimao riječi koje su bile namijenjene njemu. Također da mu djelatnica, koju je snimao, nije davala nikakve povjerljive podatke, ali ni općenito podatke koje je opravdano tražio. Dodao je da se na ovakvo snimanje djelatnice FINA-e i objavu snimke na internetskoj stranici "Youtube" odlučio zbog nezakonite ovrhe koju Agencija provodi na njegovom računu.

7.2. U obrani koju je iznio na glavnoj raspravi dana 28. veljače 2025., naveo je da se, obzirom na optužbu koja mu se stavlja na teret, ne osjeća krivim. Optužba je vješto iskonstruirana s malicioznim namjerama i prikazivanjem tuđih kaznenih djela koja sve i da jesu njegova, nastupila je rehabilitacija, s ciljem da ga se ocrni i da se prikriju mnogobrojna nezakonita postupanja FINA-e a tako i privatne tužiteljice IŠ. Točno je da po izjavi svjedoka i to ĐŠ i s dijelom snimka koji je vidio u sudu privatna tužiteljica IŠ obraćala se tako svim klijentima koji su pristupili kod nje u prostoriju sobu 204. Vrijeđala je stranke, omalovažavala je stranke, govorila im je da oni nisu S, svakoj stranci i da ih ne napadaju, a da se on tri puta usmeno žalio kod svjedokinje EŠ koja nije učinila ništa. Nakon izvjesnog vremena dobio je poziv policije da pristupi u prostorije policijske postaje vezano za nekakvo kazneno djelo neovlaštenog prisluškivanja. Isto kazneno djelo sve i da ga je počinio odnosi se na osobu koja bi snimala nečiji razgovor, koji njoj nije namijenjen, dok u ovom odnosu optužbi ispada da je snimao on dok isti taj navod privatna tužiteljica kategorički odbija i u svom iskazu tvrdi da on nije imao ništa u rukama i da nije ništa snimio. U dijelu iskaza vještaka informatičko-telekomunikacijske struke vještak nije utvrdio tko je snimao, s koje IP adrese je snimao, tko je korisnik navodnog računa niti je taj snimak sačinjen službenim putem i dostavljen u spis. Dakle, sve i da je počinio djelo koje mu se stavlja na teret, a nije, to ne bi moglo biti kazneno djelo jer privatna tužiteljica upravo vrijeđa nepoznatu osobu što je i bio razlog njezina premještanja zbog nekorektnog ponašanja prema korisnicima usluge FINA-e. U odnosu na svjedoka ČŠ koji tvrdi da privatna tužiteljica nije smijenjena radi tog snimka, dok svjedokinja EŠ tvrdi da je radi tog snimka smijenjena, takvo svjedočenje je primjenom načela „in dubio pro reo“ oslobađajuće za njega te traži da se optužba odbaci. Nadalje, ni jedan dokaz koji prileži spisu ne povezuje s istim snimkom niti ga je snimio, niti ga je distribuirao putem javne mreže niti na tom snimku se ne čuje niti njegov glas, a i same svjedokinje tvrde da to nije on pa je nejasno daljnje inzistiranje tužitelja da se on kazni za nešto što nije počinio. Sukladno ZKP-u traži da se optužba protiv njega odbaci u cijelosti.

7.3. Na upit predstavnika tužitelja okrivljeniku kakvo je njegovo imovinsko stanje i ima li kakva primanja, okrivljenik navodi da mu je imovinsko stanje loše i da ima socijalno primanje. Na daljnji upit okrivljeniku da se očituje zašto danas iskazuje da nije zabilježio ton i sliku svoje komunikacije s IŠ i potom objavio tonski i video zapis predmetnog razgovora na servisu "Youtube", a prilikom ispitivanja sukladno čl. 208.a ZKP-a je naveo da je on zabilježio predmetnu snimku i objavio istu na Youtube da narod vidi, okrivljenik odgovara da kada se izjašnjavao da nije snimio te riječi koje mu nisu namijenjene, objašnjavao je i tamo na tom snimku da nije točno da je snimao riječi koje mu nisu namijenjene jer te riječi IŠ su isključivo namijenjene vrijeđanju protivno Zakona o suzbijanju diskriminacije i čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije na osnovu čl. 1. Hrvatskih branitelja i ratnih vojnih invalida kako oni napadaju osobe odnosno S, te ne može biti točno da su to nejavno izgovorene riječi opisane u čl. 143. st. 1. KZ-a jer te riječi, poruke omalovažavanja, bile su namijenjene njemu. U odnosu na st. 4. nema kaznenog djela ako je i nešto počinjeno u javnom interesu i koji je pretežniji od interesa zaštite privatnosti koja nije privatnost takvog kaznenog djela nema jer privatna tužiteljica je poslije toga premještena na drugo radno mjesto. Da tog snimka nije bilo ona bi činila i dalje kaznena djela vrijeđajući, omalovažavajući i krivotvoreći isprave protivno čl. 279. i 281. Kaznenog zakona uskraćujući ustavno pravo iz čl. 18. st. 1. Ustava, prava na žalbu što je ujedno i suprotno čl. 125. Kaznenog zakona uskraćivanja pristupa javno dostupnim informacijama te to djelo, ako je kako ga prikazuje tužitelj, onda je kontradiktorno tome jer ovdje je postojao pravni interes da se ta osoba makne s radnog mjesta, na kojemu je bila protupravno postavljena kao hendikepirana osoba s govornim manama, gdje je vrijeđala i vrištala histeričnim glasom na sve ljude koji su je tražili nešto. I dalje traži da se optužba protiv njega odbaci u cijelosti jer to su javno izgovorene riječi koje su njemu namijenjene i sukladno st. 4. čl. 143. KZ-a nema kaznenog djela, pogotovo što je od tog dana prestala naplata 12,00 kuna po jednom papiru bez računa i bez ičega što je i protivno Zakonu o pranju novca i financiranju terorizma. Od tog dana Financijska agencija je počela temeljem ovršnog zakona slati ovršenicima pismena da bi se oni prema čl. 209. i 210. Ovršnog zakona mogli žaliti i iskoristiti pravni lijek temeljem čl. 18. st. 1. Ustava RH. Pravni interes je daleko iznad interesa osobe koja se u javnom sektoru obraćala ljudima s omalovažavajućim tonom vrijeđajući ih i ponižavajući, tako četiri godine za redom, to je njemu kao invalidnoj osobi izazvalo osobiti stres te se osjećao ponižen kao da oni, najveći stradalnici u obrambenom ratu, napadaju S, a oni su se borili samo protiv agresora koji je danas umjesto petokrake i kokarde evidentno zaposlen u mnogim javnim službama oduzimajući prava pristupa na informacije i sva prava koja su zagarantirana čl. 58. i čl. 63. Ustava u odnosu čl. Ustava i jednakosti što i ova sama optužba je protupravna čl. 5. Ustava RH jer bi mu onemogućila pravo jednakosti.

7.4. U obrani koju je iznio na glavnoj raspravi dana 1. srpnja 2026., okrivljenik je naveo da ostaje pri svojoj obrani koju je iznio na raspravi održanoj dana 28. veljače 2025. godine te dodatno navodi da je došao do sudske prakse u predmetu protiv FŠ, odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 6. listopada 2022. KZZ-2/22-3, iz koje odluke je razvidno da sve i da je počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, a nije, radilo bi se o isključenju protupravnosti po odredbi čl. 143. st. 4. ZKP/08 jer se radi o snimanju kaznenog djela govora mržnje prema određenoj nacionalnoj skupini u javnoj ustanovi, nema nikakve povrede privatnosti. Radilo bi se o zaštiti javnog interesa koji je jači od interesa zaštite privatnosti u javnom prostoru, a svakako iz nalaza i mišljenja vještaka Predraga Jurića proizlazi da se ne zna tko je objavio snimku. Na temelju odredbe čl. 143. st. 2. KZ/11 kumulativno s odredbom st. 1. istog članka ne proizlaze dokazi da bi on išta snimio što svjedoči i sama oštećena IŠ te se ova optužnica temelji na lažnom iskazivanju EŠ. Iz snimke koja prileži spisu čuje se samo ženski glas oštećene, njezin govor mržnje, nigdje se ne čuje muški glas i vidi se da tu uopće nema privatnosti. I dalje se ne zna tko je sačinio taj snimak i tko ga je objavio na internetskoj stranici.

7.5. Na poseban upit suda je li prijavio oštećenu IŠ zbog počinjenja ikakvog kaznenog djela, okrivljenik navodi da je IŠ prijavio njezinoj nadređenoj EŠ, koja mu je rekla: "Žali se kome hoćeš sa tim", a nakon toga je otišao do njihovog zajedničkog nadređenog MŠ. Na daljnji upit suda kolika ima primanja, okrivljenik navodi da ima mirovinu u iznosu od 900,84 eura. Na daljnji upit suda zašto je pred policijom izjavio da je snimao oštećenu kritične prigode, a nakon toga je u svojoj obrani naveo da je nije snimao, okrivljenik navodi da se danas ne sjeća da je pred policijom u svojoj obrani iznio da je snimao oštećenu, a sve i da je rekao pred policijom da je snimao, to snimanje je bilo u cilju javnog interesa.

8. Nakon ovako provedenog i okončanog dokaznog postupka, sud je, cijeneći cjelokupne rezultate raspravljanja našao utvrđeno činjenično stanje upravo onakvim kako je to navedeno u izreci ove presude pod toč. I., pa je tako okrivljenika NŠ proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja iz čl. 143. st. 1. i 2. KZ/11.

9. Prema čl. 143. st. 1. KZ/11 ovo kazneno djelo čini tko neovlašteno zvučno snimi nejavno izgovorene riječi drugog ili tko posebnim napravama neovlašteno prisluškuje nejavno izgovorene riječi drugoga koje mu nisu namijenjene, a ako snimljene riječi iz tog stavka uporabi ili učini dostupnim trećoj osobi ili u bitnim crtama javno iznese, ostvaruje obilježja tog djela iz čl. 143. st. 2. KZ/11.

10. Iz navedenog prije svega proizlazi da je zaštićeno pravno dobro kod citiranog djela - nejavno izgovorena riječ kao sastavni dio prava na privatnost. Štiteći to dobro zakonodavac nastoji osigurati da jednokratno izgovorene riječi ne ostanu trajno zabilježene i podložne reprodukciji, čime se omogućava sloboda nejavne usmene komunikacije.

11. Tijekom postupka nije bilo sporno da je okrivljenik dana 29. svibnja 2017. godine, u jutarnjim satima imao sastanak s oštećenom IŠ u prostorijama Financijske agencije, Regionalnog ureda Split, na drugom katu, u sobi 204 Odsjeka za statistiku analize, bonitete i informacije.

12. Međutim, ono što je bilo sporno, a što je okrivljenik negirao tijekom postupka jest je li on dana 29. svibnja 2017., u jutarnjim satima u Splitu, Mažuranićevo šetalište 24 b, u prostorijama Financijske agencije, Regionalnog ureda Split, na drugom katu u sobi 204 Odsjeka za statistiku analize, bonitete i informacije, pomoću svog mobilnog uređaja zabilježio ton i sliku svoje komunikacije s djelatnicom Agencije IŠ koja se odnosila na ovrhu sredstava na njegovom računu, bez znanja i odobrenja imenovane, nakon čega je 5. lipnja 2017. tonski i video zapis razgovora objavio na internetskom servisu "YouTube" pod naslovom "Nismo mi Srbi – FINA Mažuranićevo šetalište 24b, Split", te je li okrivljenik inkriminirane radnje učinio u javnom interesu ili drugom interesu koji je pretežniji od interesa zaštite privatnosti snimane osobe, oštećene IŠ.

13. U svom iskazu oštećena IŠ, kojeg je dala pred državnim odvjetništvom, izjavila je kako ni u jednom trenutku nije znala da je okrivljenik snima, a osobito da je sliku i zvuk njihovog razgovora imao namjeru objaviti na "YouTubeu". Istaknula je da je NŠ inače neugodna i neprijateljski nastrojena stranka koja ju je ranije znala vrijeđati na osobnoj razini, iskorištavajući činjenicu da ima govornu manu, a da je kritične prigode iz njoj nepoznatog razloga spominjao S, zbog čega mu je ona rekla da oni nisu S, čime nipošto nije htjela na bilo koji način uvrijediti ili omalovažavati taj narod. Međutim, okrivljenik je snimio kasniji dio razgovora, izdvojivši te njene riječi iz konteksta, očito je želeći prikazati u negativnom svjetlu. Na koncu je navela da je njeno radno mjesto zatvorena soba na drugom katu zgrade Financijske agencije gdje prima stranke ponaosob, odnosno jednu po jednu, a u pravilu im daje povjerljive podatke, jer se tiču njihovih računa.

13.1. U svom iskazu kojeg je oštećena dala na glavnoj raspravi dana 26. kolovoza 2022., navela je u bitnom kao prigodom ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu 6.rujna 2017., s tim da je dodatno navela da gospodina NŠ inače ne poznaje, a kod nje je u poslovnici Fine bio samo jednom kao stranka prije ovog događaja. Ponovo naglašava da ju je tada provocirao, a da ona nije znala da je snima niti je ičim pokazivao da je snima. Nije držao ništa u ruci što bi ukazivalo na takvo što. Tek nakon dva do tri tjedna nju je nazvala kući sada već bivša šefica EŠ i rekla joj je da je jedna video snimka na kojom je ona (oštećena) objavljena na You Tube kanalu. EŠ je to rekao direktor koji je sada već u mirovini ,a zove se ČŠ. Ne zna odakle njenom direktoru tada podaci da je ona objavljena na You Tube, odnosno ne zna odakle mu saznanje da je ova sporna snimka uopće objavljena. Odmah je nakon razgovora s tadašnjem šeficom i sama pregledala na You Tube i vidjela je da je nju okrivljenik doista snimio i objavio selektiran njihov razgovor, dakle izbacio je ono gdje je on nju provocirao i rekao" Svi ste vi S", i stavio samo kada je ona rekla "Nismo mi S". Izjavljuje da joj je poznato da je ovu snimku vidjelo još par kolegica iz Fine i dvije osobe iz njenog privatnog života, jedan od njih je suprug I IŠ i jedna poznanica Đ čijeg se prezimena ne može sjetiti. Isto tako ne može se sjetiti koje su to bile kolegice iz Fine.

13.2. Na upit okrivljenika je li na tom navodnom snimku, je li je taj snimak bio duži ili kraći jer je iskazala da je on bio duži, a on nije vidio još nijedan snimak, svjedokinja odgovara da ona nije iskazala da je postojala duža verzija te snimke, ali ono što želi naglasiti jest da ona zna kako je tekao razgovor u realitetu i na osnovu toga je rekla da je okrivljenik izvukao samo određene dijelove njihovog razgovora, točnije samo njene. Na upit okrivljenika je li se taj navodni razgovor odnosio između nje i neke treće osobe ili između nje i njega svjedokinja odgovara između nje i okrivljenika, u kancelariji su bili samo njih dvoje i vrata su bila zatvorena. Na upit okrivljenika je li ona na toj snimci, ona i svi za koje je rekla da su preslušali snimku i čuli da je izgovoreno njezino ime i prezime, svjedokinja odgovara da nije, njezino ime nigdje spomenuto jer se gospodin u toj snimci ne čuje. Na upit okrivljenika jesu li na toj snimci bili izneseni podaci o bilo čijim računima i slično što podliježe zaštiti osobnih podataka pri čemu se zastupnik optužbe protivio pitanju jer se isto odnosi na sadržaj snimke. Na daljnji upit okrivljenika kako zna da ju je on snimao, a izjavila je da se na toj snimci on ne čuje, svjedokinja odgovara da se možda i malo čuje on na snimci, ali ostaje kod toga da nije ništa držao za snimanje u svojoj ruci. Na daljnji upit okrivljenika može li se sjetiti datuma kada je to bilo, svjedokinja odgovara krajem mjeseca svibnja 2017. Na daljnji upit okrivljenika nakon tog navodnog snimanja je li dobila premještaj, svjedokinja odgovara da je mjesec dana nakon toga dobila premještaj na odjel blokada i rečeno joj je da je bilo vezano za sadržaj ove inkriminirane snimke.

13.3. Na upit suda je li u kancelariji, u kojoj se dogodio inkriminirani događaj, bilo video kamera Fine, svjedokinja odgovara da nije bilo kamera. Isto tako navodi da kad je ona pregledavala snimku na You Tube da je bilo ime i prezime okrivljenika kao autora snimke.

14. U svom iskazu kojeg je dao na glavnoj raspravi dana 26. kolovoza 2022., vještak Predrag Jurić je izjavio da nakon reprodukcije sporne snimke taj dan na raspravi, sama You Tube snimka je maknuta s You Tube kanala. Ova snimka postoji na cd-u kojeg su pogledali s kojeg se ne može vidjeti tehničke podatke kao što su IP adresa i mail korisnika koji je to stavio tako da je nemoguće doći do izvršioca stavljanja snimke na You Tube platformu. Isto tako navodi da nije moguće utvrditi s čime je, odnosno kojim sredstvom je, ova snimka snimljena i objavljena, ali po svemu sudeći moguće je pretpostaviti da je snimljena putem mobilnog aparata.

14.1. Na upit okrivljenika je li se ovom snimkom koju su upravo gledali može sa sto postotnom sigurnošću utvrditi uređaj s kojim je snimano i osobu koja je to snimala vještak odgovara da se ne može sa sigurnošću utvrditi kako je naprijed naveo. Na upit okrivljenika može li reći je li na You Tube postojala ta snimka i je li ona maknuta i tko ju je postavio i kada je maknuta inkriminirana snimka, vještak odgovara da je snimka postavljena 2017., a to zna jer snimka datira od 2017. Onog trenutka kad je dobio nalog za vještačenje snimke više na You Tubu nije bilo, tako ne može reći kada je ona skinuta. Dakle, što se tiče informatičkih podataka koji bi mogli kazati o učesniku koji je postavio snimku, protok vremena od momenta postavljanja do onog dana kada je on proglašen vještakom, podaci su nedostupni.

15. U svom iskazu kojeg je dala na glavnoj raspravi dana 21. rujna 2022., svjedokinja ĐŠ je navela da živi u izvanbračnoj zajednici s okrivljenikom 9 godina. Kritične prigode je išla u Finu sa suprugom, misli da je to bio prvi ili drugi kat. Nije ušla s njim u prostoriju u kojoj je radila IŠ, on je sam ušao i bio je sam s njom unutra. Vrata nisu bila skroz zatvorena, bila su malo odškrinuta. U jednom trenu čula je žensko vrištanje iznutra, a u hodniku Fine gdje je sjedila pokraj jednog momka, koji ju je upitao „što se tamo događa“. One je također imala kontakta u vezi neke svoje ovrhe prije ovog događaja s tom gospođom IŠ i navodi da je uvijek bila neugodna. Navodi da je više puta sa svojim suprugom odlazila u Finu i da je on baš odlazio kod te gospođe, a upitana zašto je sigurna da je ovaj događaj bio baš tada navodi jer joj je suprug kada je izašao iz sobe, bio vidno uznemiren i rekao joj je, a što joj je ostalo u sjećanju, da mu je ona rekla „nismo mi S, da nas napadate". Nije joj poznato da je njezin suprug snimao u sobi. Za ovaj postupak je saznala baš od supruga kada joj je došao poziv odnosno pismeno da ga je ona tužila. Nije joj poznato da je snimka s njom bila objavljena na You Tube-u, niti je vidjela tu snimku.

15.1. Na upit okrivljenika je li vezano za svoje ovrhe, koje je imala u kontaktu s gospođom IŠ nailazila na njene verbalne ispade, svjedokinja odgovara da je, naravno, da se znala poslije toga osjećati kao "kriminalac". To su čak i njezine prijateljice komentirale jer su i one s njom imale neugodna iskustva. Primjerice to joj je rekla njezina prijateljica s mirovinskog, HŠ. Na upit okrivljenika zbog čega često bude u njegovoj pratnji u institucije pa tako i u Finu, svjedokinja odgovara jer nema dovoljno mjesta za parking za invalide, pa ona ostane u vozilu. Na daljnji upit zbog čega se on vodi u papirima kao invalid, svjedokinja odgovara zbog stopostotnog invaliditeta ranjavanja u Domovinskom ratu. Na daljnji upit je li joj poznato da bi on imao bilo kakve psihičke probleme i da bi pio lijekove za to, svjedokinja odgovara sa ne.

16. U svom iskazu kojeg je dala na glavnoj raspravi dana 21. rujna 2022., svjedokinja EŠ je navela da joj je iz poziva, kojeg je zaprimila, bilo poznato ime i prezime gospodina NŠ, a danas kad ga je vidjela u raspravnoj dvorani zna da je dolazio i kod nje na Finu. Radila je kao voditelj poslova boniteta i statistike. Vezano za snimku poznato joj je za snimku gospođe IŠ, da je ta snimka postojala. Osobno ju je i sama vidjela. Ona je tada koristila stari godišnji odmor, Bio je mjesec lipanj, te kad se vratila s godišnjeg odmora pozvao ju je njihov tadašnji direktor gospodin ČŠ i pokazao joj na svom mobitelu snimku na kojoj je čula i vidjela razgovor IŠ i gospodina NŠ. Međutim na snimci se vidjela IŠ. Na upit kako zna da je na snimci bio glas NŠ , navodi da zna po tome jer joj je u sobu na radnom mjestu osobno on došao i pitao je li IŠ dobila otkaz zbog te snimke. Tada je okrivljenik došao s puno pitanja koji nisu imali veze s poslom. Pretpostavlja da je nju to okrivljenik pitao jer je bila nadređena IŠ. Zbog ove snimke IŠ je nakon nekog vremena premještena na novo radno mjesto, ali o tome će bolje znati njihov tadašnji direktor. Njoj je tada direktor rekao da je tu snimku dobio od uprave iz Zagreba, ali i o tome će direktor bolje znati reći. Sjeća se da je i IŠ koristila tada stari godišnji odmor, nakon pregleda snimke nazvala je IŠ, a ona je tada ostala bez teksta. Nitko od njih do tada nije doživio nešto tako na poslu, ona je tad bila malo i zgađena. To joj je bilo najodvratnije iskustvo, ta snimka u cijelom njezinom dugogodišnjem radu u Fini. Tu snimku je ponovno sama vidjela kući na kompjuteru na You tube-u, jer joj je ta aplikacija na poslu blokirana. Iz znatiželje je prije nego li je dobila ovaj poziv išla provjeriti je li ima još te snimke na You Tube, međutim sadržaj te snimke nije, ali je naslov u smislu "Fina..Mažuranićevo šetalište.." i dalje ostao.

16.1. Na upit okrivljenika koliko puta je dolazio kod nje u Finu, svjedokinja odgovara jedan put. Dolazilo je puno stranaka, ali misli da je gospodin došao samo jedan put. Na daljnji upit kako zna da je to baš on bio, a vidjeli ga je samo jednom, svjedokinja odgovara da se sjeća da je na tom You Tube kanalu gdje je pregledavala snimku u malom krugu bila njegova slika. Na daljnji upit je li na You Tubu vidjela da je to bio njegov profil imenom i prezimenom, svjedokinja odgovara da je pisalo baš NŠ.

17. U svom iskazu kojeg je dao na glavnoj raspravi dana 21. rujna 2022., svjedok ČŠ je naveo da je u to vrijeme bio direktor Fina-e, Regionalnog centra Split. Sjeća se da je postojala jedna snimka koju je vidio na You Tube aplikaciji osobno. Misli da mu je netko od djelatnika Fine rekao da postoji ta snimka, ali se zbog proteka vremena ne može sjetiti tko mu je to rekao. U Zagrebu su također znali za tu snimku, budući u Zagrebu imaju službu za komunikacije koji prate medije i sve vezano za komunikaciju s medijima. Misli da su oni čak prije njega znali za tu snimku. Zna da je tu snimku snimila neka od stranaka, ali tko i što to ne zna jer ta osoba nije dolazila kod njega. Točno je da je gospođa IŠ prebačena na novo radno mjesto, jer je ona operativac, pa kad se otvorilo mjesto za njenu kvalifikaciju, ona je tu i prebačena. Taj premještaj nema veze sa snimkom. U toj snimci ispalo je da je komunikacija aktera s iste bila malo neugodna, ali ne može o tome ništa detaljnije izjasniti se. Ne zna što je bilo prije i poslije te snimke i je li je ta snimka u cijelosti prenesena ili samo selektivno. Na upit suda je li u prostoriji gdje je radila oštećena bilo kamera, svjedok odgovara da nije, kamere su predviđene za prostorije u kojima se radi direktno s novcima, ne u uredskim.

17.1. Na upit okrivljenika je li mu poznato tko je učinio tu snimku i s kojim uređajem svjedok odgovara da ne zna. Na daljnji upit je li se može sjetiti da bi na toj snimci bilo spomenuto ime oštećene IŠ, svjedok odgovara da se ne može sjetiti. Detalja snimke nakon toliko vremena ne može se sjetiti. Na daljnji upit je li joj poznato da postoji više od jednog NŠ svjedok odgovara da mu nije mi poznato, niti je to provjeravao. Na daljnji upit je li zna tko je stavio snimku na You Tube, svjedok odgovara da ne zna, njemu je samo rečeno da ima neka snimka i da je pogleda na You tube, što je i učinio.

18. Iz "YouTube" snimke pod naslovom "Nismo mi S – FINA Mažuranićevo šetalište 24b, Split", proizlazi da je IŠ razgovarala s jednom muškom osobom (koja se ne vidi na snimci), da ju je ta muška osoba tražila dostavu podataka, IŠ je toj osobi objasnila što treba učiniti da dobije tražene podatke, dok muška osoba navodi da je nezakonito ovršen jer mu rješenje nije dostavljeno, a IŠ navodi toj muškoj osobi da goni te S koji su ga ovršili, a da oni (djelatnici FINA-e) nisu S pa da ne mora njih napadati.

19. Iz korespondencije zaposlenika Fina-e uz poruku NŠ proizlazi da je okrivljenik poslao e-mail Financijskoj agenciji u kojem obavještava tu ustanovu da je u svoj korisnički pretinac dobio obavijest da su njegovi računi blokirani neprekidno 717 dana. Ostali e-mailovi odnose se na korespondenciju djelatnika Financijske agencije u odnosu na predmetnu snimku objavljenu na You tube.

20. Iz obavijesti Financijske agencije o izravnoj naplati te obavijesti elektroničkom poštom Financijske agencije o blokadi računa, upućene NŠ proizlazi da je Financijska agencija obavijestila okrivljenika o provedbi ovrhe po njegovim računima te o iznosima blokade.

21. Sud smatra da je iskaz oštećene IŠ vjerodostojan, životan i logičan te je u skladu s ostalim dokazima, a posebno s iskazom svjedoka ČŠ, svjedokinje EŠ, s iskazom vještaka Predraga Jurića pa i s dijelom obrane samog okrivljenika.

21.1. Oštećena IŠ jasno navodi da je vodila razgovor s okrivljenikom u svojoj sobi, iza zatvorenih vrata i da je predmet razgovora bio provođenje ovrhe nad okrivljenikom i blokada njegovog računa, dakle radilo se o povjerljivom razgovoru s klijentom. Oštećena navodi da nije znala da okrivljenik snima dio njihovog razgovora jer nije vidjela da on drži u ruci išta čime bi mogao snimati taj razgovor. Nadalje, oštećena pojašnjava da je okrivljenik prvi počeo spominjati S, a da je snimio onaj dio njihovog razgovora gdje ona njemu govori da nisu oni S pa da ih on napada jer je htio da je prikaže u negativnom svjetlu i taj dio razgovora je objavio na Youtube-u. Sam okrivljenik je u svojoj obrani, koju je iznio pred policijskim istražiteljem, izjavio da je snimio oštećenu i objavio snimku na internetskoj stranici Youtube sve zbog nezakonite ovrhe, koju FINA provodi po njegovom računu. Svjedokinja EŠ je izjavila da je predmetnu snimku pogledala na internetskoj stranici Youtube te da je vidjela u malom krugu na snimci njegovu sliku i da je to bilo objavljeno na njegovom profilu jer je pročitala njegovo ime. Također navodi da je na snimci prepoznala njegov glas jer je okrivljenik bio i kod nje na razgovoru u Financijskoj agenciji. Što se tiče iskaza svjedoka ČŠ on je bitan samo u dijelu u kojem je svjedok naveo da uredski prostori Financijske agencije nisu pokriveni kamerama, pa tako nije bilo kamere u sobi u kojoj je bila IŠ zajedno s okrivljenikom kritične prigode. Vještak Predrag Jurić je izjavio da je po svemu sudeći moguće za pretpostaviti da je snimka snimljena putem mobilnog aparata, te da je snimka postavljena 2017., jer datira od 2017. godine.

21.2. Očito je iz navedenih dokaza da su oštećena i okrivljenik vodili privatni razgovor u njezinoj sobi u Financijskoj agenciji, da su vrata sobe bila zatvorena i da osim njih nitko nije bio prisutan tijekom tog razgovora te da sama oštećena nije znala da je okrivljenik snima i samim time nije dala okrivljeniku dopuštenje da je snima i objavljuje taj razgovor na internetskoj stranici Youtube. Činjenica da je razgovor između okrivljenika i oštećene vođen u prostorijama Financijske agencije, dakle javne ustanove ne znači da je taj razgovor između njih dvoje bio javan. Razgovor se odnosio isključivo na informacije, vezano za financijsku situaciju samog okrivljenika i provođenje ovrhe nad njim, što taj razgovor čini zapravo privatnim.

22. S druge strane jasno je da je obrana okrivljenika neuvjerljiva, nelogična, u suprotnosti je s ostalim izvedenim dokazima, a posebno iskazima oštećene, svjedokinje EŠ, svjedoka ČŠ i vještaka Predraga Jurića, čije iskaze sud smatra vjerodostojnim i uvjerljivim. Obrana okrivljenika je iskonstruirana samo s ciljem da izbjegne kaznenopravnu odgovornost.

22.1. Naime, okrivljenik je pred policijskim istražiteljem jasno naveo da je snimio razgovor s oštećenom i objavio ga na internetskoj stranici Youtube, zbog nezakonite ovrhe koju je Fina provodila na njegovom računu, a kasnije tijekom postupka negira da bi počinio ovo kazneno djelo, da bi uopće on snimio i objavio navedeni razgovor pa i ako jest snimio i objavio taj razgovor, da onda ne postoji protupravnost po odredbi čl. 143. st. 4. KZ/11 jer da je na taj način zaštićen javni interes, koji je jači od interesa zaštite privatnosti oštećene jer da bi oštećena, svojim navodima, počinila kazneno djelo govora mržnje protiv određene nacionalne skupine, u ovom slučaju S. Također okrivljenik navodi da je razgovor s oštećenom vođen na javnom prostoru, u javnoj ustanovi, jer se radi o prostorima Financijske agencije. Okrivljenik navodi da se i dalje ne zna tko je snimio i objavio ovaj razgovor s oštećenom te je izjavio da se na dan iznošenja obrane na raspravi održanoj 1. srpnja 2026., ne sjeća da je u svojoj obrani pred policijom izjavio da je snimao oštećenu, a sve i da je izjavio pred policijom da ju je snimao to snimanje je bilo u cilju javnog interesa.

22.2. Iz sadržaja snimljenog razgovora ne proizlazi da bi oštećena počinila bilo koju radnju koja ima obilježje kaznenog djela pa da bi javna objava sadržaja tih razgovora bila u javnom interesu.

22.3. Stoga je u cijelosti neprihvatljiva obrana okrivljenika da nije snimio i objavio razgovor s oštećenom IŠ, da radnje koje je učinio ne predstavljaju kazneno djelo, te da su učinjene u javnom interesu. Javno objavljivanje privatnog razgovora okrivljenika s oštećenom IŠ, bez njenog znanja i dopuštenja, predstavlja radnju izvršenja osnovnog kaznenog djela iz članka 143. st. 1. KZ/11, a kako je okrivljenik snimljene riječi učinio dostupnim trećim osobama (objavio je snimku razgovora na internetskoj stranici Youtube), učinio je da snimke postanu dostupne većem broju osoba pa je počinio radnje kaznenog djela iz članka 143. st. 1. i 2. KZ/11.

23. Prema tome, napominje se okrivljeniku da su izgovorene riječi nejavne kada nisu usmjerene ni neposredno razumljive neograničenom krugu osoba ili širem krugu međusobno nepovezanih osoba. Budući je u konkretnom slučaju oštećena riječi nesporno izgovorila u razgovoru s okrivljenikom, to one očito i izvan svake sumnje nisu bile namijenjene i neposredno razumljive neograničenom krugu osoba ili širem krugu međusobno nepovezanih osoba, već isključivo okrivljeniku, slijedom čega je okrivljenik svojim nezakonitim postupanjem za kojeg nema opravdanja, povrijedio njena temeljna ljudska prava na privatnost i slobodu izražavanja zajamčena (Europskom) Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a sve kako bi oštećenu izložio sramoti i poniženju. Okrivljenikove radnje nisu bile u javnom interesu, niti nužne radi interesa državne sigurnosti.

24. U odnosu na iskaz svjedokinje ĐŠ, sud smatra da je navedeni iskaz nevjerodostojan jer je u suprotnosti s iskazom oštećene, koja je jasno navela da su vrata njezine sobe bila zatvorena kada je razgovarala s okrivljenikom dok je svjedokinja ĐŠ izjavila da su vrata sobe bila pritvorena. Očito da je iskaz svjedokinje ĐŠ iskonstruiran da okrivljenik izbjegne kaznenopravnu odgovornost jer je navedena svjedokinja izvanbračna supruga okrivljenika, tako da ima interes da okrivljenik ne odgovara za počinjenje ovog kaznenog djela.

25. Nakon svega, valjalo je odlučiti o krivnji okrivljenika, a s obzirom da njegova ubrojivost nije bila upitna tijekom postupka, sud ga smatra u cijelosti ubrojivim počiniteljem.

26. U odnosu na potrebiti oblik krivnje sud je uvjerenja da je okrivljenik inkriminirane prigode postupao s izravnom namjerom, jer je bio svjestan da bez znanja i odobrenja neovlašteno zvučno snima nejavno izgovorene riječi oštećene IŠ i potom ih čini dostupnima trećim osobama.

27. Slijedom toga sud ga i drži krivim za počinjeno kazneno djelo.

28. Nakon ovako utvrđene krivnje i protupravnog ponašanja okrivljenika, valjalo odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kazneno-pravne sankcije koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, a pri tome opet voditi računa da se izabranom sankcijom ostvari i svrha određena čl. 41. KZ/11.

29. Prilikom odluke o sankciji koja je navedena u izreci ove presude, sud je okrivljeniku kao olakotne okolnost cijenio raniju neosuđivanost i loše zdravstveno stanje, dok mu je kao otegotne okolnosti cijenio iskazanu upornost i ustrajnost u protupravnom ponašanju, slabu samokritičnost i potpuni izostanak kajanja zbog vlastitog protupravnog postupanja.

30. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, stupanj krivnje i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo, jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja i načelo individualizacije kazne, ovaj sud je okrivljeniku, na temelju odredbe čl. 143. st. 1. KZ/11, za kazneno djelo neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje izrekao kaznu zatvora u trajanju od po osam mjeseci, nakon čega je okrivljeniku na temelju odredbe čl. 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se kazna na koju je osuđen u trajanju od osam mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku provjeravanja od tri godine ne počini neko novo kazneno djelo.

30.1. Sud smatra da je upravo ta sankcija po svojoj vrsti, ali i po svojoj duljini trajanja upravo ona sankcija kojom će se na okrivljenika djelovati i tako izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela tako da svi uočavaju njegovu nedopuštenost odnosno njegovu zabranjenost, te utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

32. Konačno kako je okrivljenik proglašen krivim, sud ga je na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 6. ZKP/08, obvezao naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura, sve imajući u vidu trajanje i složenost postupka, kao i imovinske prilike okrivljenika pa plaćanjem troškova u navedenom iznosu neće biti dovedena u pitanje njegova materijalna egzistencija.

33. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu 6. srpnja 2026.

SUDAC

Vedran Klafurić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u četiri primjerka ovom sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- okrivljeniku,

- ODO Split,

- oštećenici IŠ (po pravomoćnosti),

- u spis