Poslovni broj : Ovr-1851/2017-8
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Klanjcu
Trg mira 1, Klanjec
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu , po sucu tog suda Branku Hercegu ,u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d. , Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 protiv ovršenika Općina Tuhelj , Tuhelj 36, Tuhelj , OIB: 67394184503, zastupanog po zakonskom zastupniku općinskom načelniku Mladenu Hercigonji , kojeg zastupa punomoćnik Dejan Španović, odvjetnik iz Zagreba , Trnjanska cesta 59 radi ovrhe, povodom prijedloga ovršenika radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava, dana 6. srpnja 2026. donio je slijedeći
Z A K L J U Č A K
Upućuje se ovršenik Općina Tuhelj , Tuhelj 36, Tuhelj , OIB: 67394184503 da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu da se proglašava nedopuštenom pljenidba i prijenos novčanog iznosa od 3.575,87 EUR , odnosno glavnicu sa zakonskim kamatama od 1. siječnja 2026. , zakonskih zateznih kamata na glavnicu u iznosu od 4.978,00 EUR do 31. prosinca 2025. te dosuđenih troškova postupka u iznosu od 274,16 EUR temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Javnog bilježnika iz Zagreba Branka Jakića poslovni broj: Ovrv-8273/10 od 30. prosinca 2010. iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona .
Obrazloženje
1.Ovršenik Općina Tuhelj navodi u prijedlogu za proglašenje prijenosa i pljenidbe nedopuštenim da je ovrhovoditelj Croatia osiguranje d.d. , Zagreb Financijskoj agenciji (dalje: FINA ) podnio Zahtjev za naplatu od 31. prosinca 2025. na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Javnog bilježnika Branka Jakića poslovni broj: Ovrv-8273/10 od 30. prosinca 2010. na teret ovršenika, a koje rješenje o ovrsi je doneseno protiv pokojnog FF na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave od 28. prosinca 2010.i uz zahtjev ovrhovoditelj je podnio i specifikaciju potraživanja prema kojoj predlaže zaplijenu iznosa od 3.575,87 EUR odnosno glavnicu sa zakonskim zateznim kamatama od 1. siječnja 2026. do isplate, zakonske zatezne kamate na glavnicu u iznosu od 4.978,00 EUR do 31. prosinca 2025. te dosuđenih troškova postupka u iznosu od 274,16 EUR, a FINA je 7. siječnja 2026. s računa ovršenika zaplijenila iznos od 8.973,28 EUR i o tome ovršeniku dostavila Specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje po poslovnom broju: Ovrv- 8273/10-2, klasa: 034-011/26-07/153, urbroj: 118-08-2601-26 od 8. siječnja 2026., s time da prema čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (,,Narodne novine” 112/12. do 06/24., dalje: OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ (...) ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje (…) kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim , a prema čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ) te ovršenik ističe nedopuštenost pljenidbe i prijenosa zbog zastare tražbine (čl. 50. st. 1. točka 11. OZ) ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom te tako prema čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (,,Narodne novine” 35/05. do 155/23., dalje: ZOO) sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom odlukom drugoga nadležnog tijela , odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare dok prema čl. 233. st. 2. ZOO sve povremene tražbine koje proistječu iz javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina te je rješenje o ovrsi doneseno 30. prosinca 2010. (pravomoćno i ovršno 27. siječnja 2011.), a ovrhovoditelj je zahtjev podnio tek 31. prosinca 2025. , dakle, u konkretnom slučaju ovršenik tvrdi da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno rješenjem o ovrsi u smislu čl. 233. st. 1. ZOO te stoga ovršenik predlaže sudu da već iz ovog razloga donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenima u smislu čl. 210. st. 1. OZ u vezi s čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ. i također ovršenik tvrdi da postoji nedopuštenost pljenidbe i prijenosa zbog toga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu (čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ) , jer je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj: O-1160/16 od 17. veljače 2017. određeno da ostavinsku imovinu ostavitelja čine nekretnine čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i pokretnine : - ulog na tekućem računu Erstebank d.d., broj: 3203926725, ulog na računu Raiffeisen Bank broj: 2484008-3229143572 i ulog na računu Raiffeisen mirovinskom fondu, kategorija C, broj: 1200003457 , što prelazi u vlasništvo ovršenika uz obrazloženje da su se nasljednici ostavitelja odrekli nasljedstva i da ostavitelj nema drugih nasljednika pa da imovina prelazi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem je području ostavitelj u času smrti imao prebivalište odnosno na ovršenika te ovršenik tvrdi da prema čl. 139. st. 6. Zakona o nasljeđivanju (,,Narodne novine '' br. 48/03. do 14/19., dalje: ZN) predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbine ostaviteljevih vjerovnika prema općini na koju je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine, a iz rješenja o nasljeđivanju proizlazi da je ostavinska imovina prešla u vlasništvo ovršenika , kao ošasna ostavina i stoga predmet ovrhe radi ostvarenja ostaviteljevih vjerovnika prema ovršeniku na kojeg je prešla ošasna ostavina u smislu čl. 139. st. 6. ZN mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine odnosno nekretnine i pokretnine navedene u rješenju o nasljeđivanju, a ne mogu biti novčani računi ovršenika - novčana sredstva na računu ovršenika , a u konkretnom slučaju Agencija je zaplijenila sredstva s računa ovršenika (općinske imovine), a ne s računa ostavitelja (ostavinske imovine) te da vjerovnici ostavitelja mogu svoje tražbine namirivati samo iz onih stvari i prava - nekretnina i pokretnina - koja su sastavni dio ostavine pri čemu ovršenik napominje i da na računima ostavitelja koji su sastavni dio ostavine ne postoje nikakva novčana sredstva, već samo dugovanja pa tako i iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju proizlazi da je ,,na ostavinskom ročištu temeljem pisanog očitovanja Centra za socijalnu skrb Zabok te iskazima nasljednika utvrđeno da je ostavitelj ostavio dugova, prema različitim vjerovnicima, u iznosu od, najmanje 220.000,00 kuna'' i to prema potvrdi o stanju računa Erste&Steiermärkische
Bank d.d. od 11. ožujka 2026. na dan prijenosa ostavine na ovršenika (20. ožujka 2017. - dan pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju) stanje računa je iznosilo 0,00 HRK, zatim prema dopisu Raiffeisen bank d.d. od 17. travnja 2026. pozvan je ovršenik na podmirenje dugovanja po zatvorenom računu na teret banke prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju u iznosu od 12,26 EUR, dakle novčana sredstva iz ostavinske imovine nisu prenesena niti uplaćena na račun ovršenika, a zaplijenjena sredstva potječu isključivo s redovnog računa ovršenika, koji nije i ne može biti predmet ovrhe sukladno čl. 139. st. 6. ZN, nadalje REGOS u svom dopisu klasa: 140-29/26-01/861, urbroj: 353-05-01/5-26-2 od 18. ožujka 2026. utvrđuje da u rješenju o nasljeđivanju nisu ispravno navedena sredstva II. stupa odnosno da nisu navedena ukupno kapitalizirana sredstva obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje - II. stup te napominje da je za isplatu nasljedstva u rješenju o nasljeđivanju dovoljno navesti da se nasljeđuju ukupno kapitalizirana sredstva obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje - II. stup u neutvrđenom iznosu, dakle, ,,ulog na računu Raiffeisen mirovinskom fondu, kategorija C, broj: 1200003457'' nije niti je mogao biti isplaćen na račun ovršenika, jer nisu ispunjeni formalni opisni uvjet u rješenju o nasljeđivanju za njegovu isplatu i također ovršenik tvrdi da prema čl. 50. st. 1. toč. 7. protiv rješenja o ovrsi , ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, a prema navedenom ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju rješenja o ovrsi tražiti ovrhu na računu ovršenika i stoga ovršenik predlaže sudu da donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenima u smislu čl. 210. st. 1. OZ u vezi s čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ.
2. Ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedlog za proglašenje prijenosa i pljenidbe nedopuštenim.
3. Iz čl. 210. st. 1. OZ-a proizlazi da ovršenik, nakon što primi obavijest da je protiv njega zatražena izravna naplata može predložiti sudu da donese rješenje, kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim.
4.
Prema stavku 2. gore navedenog članka Zakona na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi ( članci 50. i 53. ).
5.
U konkretnom slučaju ovršenik traži proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
6. Iz prijedloga ovrhovoditelja proizlazi da ovršenik traži proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz čl. 50. st. 1. toč. 11. i 7. Ovršnog zakona da je tražbina ovrhovoditelja zastarjela i da ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju rješenja o ovrsi tražiti ovrhu na računu ovršenika
7. Prema čl. 52. st. 1. Ovršnog zakona ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovog Zakona, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana , a prema stavku 3. istog članka Zakona , ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana , sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak, kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu. ,
8. S obzirom da je prijedlog ovršenika da se pljenidba i prijenos novčanih sredstava proglase nedopuštenim podnesen iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 11. i 7. OZ-a, a da se o navedenom prijedlogu , ovrhovoditelj nije očitovao valjalo je sukladno čl. 52. st. 3. Ovršnog zakona uputiti ovršenika da u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja pokrene parnicu da se proglašava nedopuštenom pljenidba i prijenos novčanog iznosa od 3.575,87 EUR , odnosno glavnicu sa zakonskim kamatama od 1. siječnja 2026. , zakonskih zateznih kamata na glavnicu u iznosu od 4.978,00 EUR do 31. prosinca 2025. te dosuđenih troškova postupka u iznosu od 274,16 EUR temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Javnog bilježnika iz Zagreba Branka Jakića poslovni broj: Ovrv-8273/10 od 30. prosinca 2010. iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. OZ-a .
U Zaboku 6. srpnja 2026.
S u d a c
Branko Herceg
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog zaključka nije dopuštena žalba ( čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona)
Dostaviti :
1. Croatia osiguranje d.d. , Zagreb, Vatroslava Jagića 33,
2. Dejan Španović, odvjetnik iz Zagreba , Trnjanska cesta 59
3. FINA