REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-2132/2021-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu tužitelja TI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Miličević i Šupuković odvjetničkom društvu u Zagrebu protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 22. svibnja 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivane Ljubas, odvjetnice i punomoćnika tuženika SI, Su-189/2026, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 6. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33 isplatiti tužitelju TI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznos od 3.632,85 eura sa zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 6. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.012,45 eura sa zateznom kamatom tekućom od 24. srpnja 2020. do isplate, kao i sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na iznos od 3.632,85 eura od 24. srpnja 2020. do 5. srpnja 2026.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33 naknaditi tužitelju TI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 2.300,50 eura sa zateznom kamatom tekućom od 6. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj TI (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi navodi da je 24. srpnja 2020. u Zagrebu, u Miramarskoj ulici na njegovom vozilu došlo do nastanka imovinske štete uslijed jakih oborina, a zbog nemogućnosti odvodnje vode, došlo je do zadržavanje vode, odnosno do poplave pri čemu je vozilo tužitelja ostalo zarobljeno pod vodom što je prouzročilo nastanak imovinske štete na vozilu tužitelja. Za održavanje navedene površine, nadležan je Zagrebački holding d.o.o. — Podružnica Zagrebačke ceste, što proizlazi iz Odluke o osnivanju javnog poduzeća Zagrebačke ceste (Službeni glasnik Grada Zagreba 40/90), koji je propustio omogućiti odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa. Zagrebački holding d.o.o.

— Podružnica Zagrebačke ceste, u vrijeme štetnog događaja, imalo je ugovorenu policu osiguranja od odgovornosti s tuženikom. U nezgodi je na vozilu tužitelja marke „Ford Mondeo" godine proizvodnje 2003. nastala totalna šteta Tužitelju je zbog tjelesnih oštećenja (gubitka noge) nalazom i mišljenja o postotku tjelesnog oštećenja utvrđeno ukupno tjelesno oštećenje u iznosu od 100%, dok je utvrđeni postotak ukupnog tjelesnog oštećenja koji se odnosi na donje ekstremitete utvrđen u iznosu od 90%. Da bi mogao upravljati motornim vozilom, tužitelj se morao koristiti posebnim invalidskim pomagalom-invalidskim komandama koje su bilo ugrađene u njegovo vozilo, a koje su također oštećene prilikom nastanka navedenog štetnog događaja. Obratio se u mirnom postupku tuženiku, no isti je njegov odštetni zahtjev otklonio kao neosnovan. Stoga predlaže donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 35.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 24. srpnja 2020. do isplate. Traži i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Tuženik CROATIA osiguranje d.d. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu priznaje da je na dan 24. srpnja 2020. trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. kao osiguranik imalo sklopljen ugovor o osiguranju od javne (izvanugovorne) odgovornosti s tuženikom kao osigurateljem te priznaje nastanak štetnog događaja. Ističe kako tužitelj pogrešno smatra da je za održavanje odvoda nadležno trgovačko društvo Zagrebačke ceste d.o.o. Naime, za održavanje odvoda na predmetnoj lokaciji nadležno je trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. temeljem Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Gradske četvrti Trnje u 2020., objavljenog u Službenom glasniku Grada Zagreba broj 3 od 14. veljače 2020. Navedena činjenica ne utječe na pasivnu legitimaciju tuženika kao osiguratelja temeljem police, već je isto bitno radi utvrđenja odgovornosti nadležne pravne osobe za održavanje odvoda. Tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Dana 24. srpnja 2020. u cijelom gradu Zagrebu nastupilo je grmljavinsko nevrijeme s iznimno obilnim oborinama u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a koje je uzrokovalo poplavu u podvožnjaku kao i ostatku grada te posljedično štetu na vozilu tužitelja. Nadalje, temeljem čl. 18. Općih i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., obveza isporučitelja da osigurava pitku vodu i odvodnju otpadnih voda za svoje prestaje u slučaju nastupa izvanredne situacije zbog više sile (npr. trajne suše, poplave, potresa, teških pogonskih i tehničkih smetnji, obustave opskrbe pogonskom energijom i ostalih razloga) na koje isporučitelj ne može utjecati. Opisani vremenski uvjeti nesumnjivo su predstavljali izvanredan događaj, a koji osiguranik tuženika nije mogao predvidjeti niti je na njega mogao utjecati ili ga izbjeći. Tome u prilog govori i činjenica da je nesporno u cijelom gradu Zagrebu nastupila izvanredna situacija. Tuženik je redovito vršio svoju djelatnost održavanja odvoda te nastanak štete nije posljedica propusta tuženika, već opisanih izvanrednih okolnosti. S obzirom na to da ne postoji uzročno posljedična veza između radnje osiguranika tuženika i nastanka štetnog događaja, ne postoji ni odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja. Osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe kako visina nastale štete kako ju navodi tužitelj ne odgovora izvidu štete sačinjenom u mirnom postupku, odnosno ista je previsoko odmjerena. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev te traži naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. U podnesku od 3. studenoga 2011. tužitelj ispravlja naziv ulice iz tužbe te navodi kako se nesreća dogodila u Ulici Miramarski podvožnjak, točnije u podvožnjaku, a koja je prema Popisu nerazvrstanih cesta grada Zagreba svrstana u nerazvrstane ceste I. reda na području Grada Zagreba. Navodi da nerazvrstanu cestu prema članku 100. st. 1. Zakona o cestama čini i podvožnjak. Odlukom o nerazvrstanim cestama Gradske skupštine Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 20 od 17. rujna 2018., dalje u tekstu: Odluka) propisano je da se tom Odlukom uređuje upravljanje, građenje, rekonstrukcija, održavanje, mjere za zaštitu i nadzor nad nerazvrstanim cestama na području Grada Zagreba, te prekršajne odredbe. Člankom 15. Odluke propisani su poslovi redovitog održavanja nerazvrstanih cesta, između ostalih i čišćenje, zamjena i manji popravci otvorenog sustava za oborinsku odvodnju na nerazvrstanoj cesti. Člankom 16. iste Odluke poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Podružnica Zagrebačke ceste (Zagrebački holding d.o.o). Ističe da čak i kada bi za čišćenje, zamjenu i manje popravke otvorenog sustava za oborinsku odvodnju na nerazvrstanoj cesti bilo nadležno trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., tuženik bi i tada bio odgovoran, odnosno u obvezi naknaditi štetu tužitelju, a iz razloga što je prema polici broj [broj police] i društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. obuhvaćeno kao osiguranik jer je ovisno društvo o Zagrebačkom holdingu d.o.o. U odnosu na navode tuženika, kojim svoju odgovornost pokušava ekskulpirati pozivanjem na višu silu, odnosno da nastanak štetnog događaja nije posljedica propusta tuženika već izvanrednih okolnosti, ističe da su isti neosnovani. Uzrok nastanka predmetne štete je isključivo propust osiguranika tuženika da izvršava poslove redovitog održavanja ceste. U prilog ovakvoj tvrdnji ide i činjenica da je samo desetak dana nakon predmetnog događaja također došlo do obilnih padalina, pri čemu na mjestu štetnog događaja nije bilo ni manje nakupine vode, što je očiti pokazatelj da je prije štetnog događaja došlo do propusta u održavanju, što je učinjeno nakon spornog događaja. Također, ističe kako osiguranik tuženika nije postavio odgovarajuće prometne znakove ili prepreke, kako bi se spriječio promet kroz podvožnjak, odnosno obavijestio o stanju i prohodnosti ceste, kako bi upozorio vozače na stanje ceste.

4. Nakon provedenog prometnog vještačenja i očitovanja vještaka na prigovore na nalaz i mišljenje, tužitelj je podneskom od 15. travnja 2026. uskladio tužbeni zahtjev te je potraživao isplatu iznosa od 3.632,85 eura na ime štete na vozilu sa zateznim kamatama tekućim od 24. srpnja 2020. do isplate sve uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

4.1. Podneskom od 22. travnja 2026. tuženik se protivio smanjenju tužbenog zahtjeva te je u cijelosti ostao kod odgovora na tužbu i svih navoda. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

4.2. Kako je tužitelj podneskom od 15. travnja 2026. djelomično povukao tužbu, to je za isto potreban pristanak tuženika u smislu odredbe čl. 193. ZPP-a. Tuženik se u podnesku od 22. travnja 2026. pravovremeno protivio djelomičnom povlačenju tužbe (isti je podnesak tužitelja od 15. travnja 2026. primio 20. travnja 2026.) pa se postupak u odnosu na povučenu tužbu nastavlja kao da nije bilo povlačenja zbog čega sud treba donijeti odluku o tužbenom zahtjevu koji je bio postavljen do smanjenja tužbenog zahtjeva te takav zahtjev kao konačan uzeti u obzir prilikom utvrđivanja uspjeha u sporu i odlučivanja o troškovima postupka (tako i VSRH u Rev-1367/2024-2 od 12. studenoga 2024.). Stoga je odlučivano o zahtjevu tužitelja kako je zatražen u tužbi.

5. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u nalaz i mišljenje o postotku tjelesnog oštećenja tužitelja (list 4 spisa), certifikat vozila prepravljenog u vozilo za upravljanje vozača s invaliditetom prema potvrdi o ispitivanju vozila C-446698 (list spisa), obavijest o neosnovanom zahtjevu (list 6-7 spisa), fotografije vozila (list 8-12 spisa), presliku prometne dozvole (list 14-15 spisa), odštetni zahtjev (list 16spisa), potvrdu o ispitivanju vozila C-446698 (list 17-19 spisa), generalnu policu (list 39-40 spisa), Uvjete za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti (list 41-42 spisa), Program održavanja komunalne infrastrukture na području Gradske četvrti Trnje u 2020. (list 43-44 spisa), Opće i tehničke uvjete isporuke vodnih usluga (list 45-104 spisa), izvod iz Biltena HZMO (list 105-108 spisa), izvid štete (list 109-110 spisa), ispis sa Internet stranice (list 116 spisa), novinski članak (list 117 spisa), popis nerazvrstanih cesta I. reda na području Grada Zagreba (list 119-120 spisa), Odluku o nerazvrstanim cestama (list 121-132 spisa), očitovanje Vodoospkrbe i odvodnje d.o.o. (list 148-194 spisa), potvrdu o stanju vremena na području Zagreba za 23. i 24. srpnja 2020. (list 200-204 spisa), dopis I. Postaje prometne policije Zagreb (list 256 spisa), saslušan je svjedok AI (list 216 spisa) i tužitelj (list 215 spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu (list 228- 230 spisa) koji je i usmeno saslušan (list 247 spisa). Nije proveden dokaz saslušanjem svjedoka ĐI jer je tuženik odustao od provođenja ovog dokaza.

6. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 4.645,30 eura sa zateznim kamatama tekućim od 24. srpnja 2020. do isplate na ime naknade štete na vozilu koja mu je nastala 24. srpnja 2020. u Miramarskom podvožnjaku kada je vozilo tužitelja ostalo zarobljeno pod vodom.

8. Među strankama nije sporno da je na dan 24. srpnja 2020. trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. kao osiguranik imalo sklopljen ugovor o osiguranju od javne (izvanugovorne) odgovornosti s tuženikom kao osigurateljem te nastanak štetnog događaja.

9. Među strankama nije sporno da je do nastanka štete na vozilu tužitelja došlo u Miramarskom podvožnjaku 24. srpnja 2020. uslijed jakih oborina kada je, zbog nemogućnosti odvodnje vode došlo do zadržavanja vode, pri čemu je vozilo tužitelja ostalo zarobljeno pod vodom što je uzrokovalo štetu na njegovom vozilu.

9.1. Tužitelj tvrdi da je za održavanje navedene površine-podvožnjaka nadležan Zagrebački holding d.o.o.- Podružnica Zagrebačke ceste koja je propustila omogućiti odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa. Naime, prema stavu tužitelja predmetni podvožnjak dio je nerazvrstane ceste koju redovito održava navedena Podružnica, a što je ista propustila učiniti jer je došlo do poplave, a propustila je i postaviti odgovarajuće znakove ili prepreke kako bi se spriječio promet kroz podvožnjak, odnosno kako bi obavijestila o stanju i prohodnosti ceste.

9.2. Tuženik ne spori pasivnu legitimaciju koja proizlazi iz police broj [broj police] temeljem koje je Zagrebački holding d.o.o. kao osiguranik imao sklopljen ugovor o osiguranju od javne (izvanugovorne) odgovornosti s tuženikom kao osigurateljem. Međutim, tuženik tvrdi da je za održavanje odvoda na predmetnoj lokaciji nadležno trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (koje je također osiguranik temeljem predmetne police), a ne Podružnica Zagrebačke ceste. Tvrdi da je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. redovito vršila djelatnost održavanja odvoda te nastanak štetnog događaja nije posljedica propusta, već izvanrednih okolnosti.

10. Iz dostavljenih putnih radnih listova (list 156-194 spisa) razvidno je da je na dan štetnog događaja 24. srpnja 2020. dnevni preventivni tehnički pregled pothodnika''Bolonja, Savska, Klaka, Dupci, Botinec, Selska, Miramarska'' obavio i ispravnost potvrdio zaposlenik Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. VI.

11. Iz dostavljenih podataka DHMZ-a od 29. srpnja 2022. proizlazi da je na dan 24. srpnja 2020. kiša u tragovima do slaba padala u razdoblju od 17:20 do 18:04, slaba grmljavina je zabilježena od 20:30 do 22:00, jaka kiša padala je od 20:30 do 21:40, umjerena dok jaka od 21:40 do 23:10, a u tragovima do slaba od 23:10 do 24:00 sati. Prema podacima o dnevnoj količini oborina izmjerenoj na GMO Zagreb-Maksimir koja je padala iza termina motrenja (od 7 (SEV) sati jučer do 7 (SEV) sati danas za proteklo razdoblje) dana 24. srpnja 2020. izmjerena je sljedećeg dana i iznosila je 57.8 mm.

12. Iz dopisa I. Postaje prometne policije Zagreb od 18. veljače 2026. proizlazi da nemaju evidentiranu prometnu nesreću niti događaj u prometu od 24. srpnja 2020. u kojem bi sudjelovao tužitelj.

13. Iskaz svjedoka AI, zaposlenika Vodoopskrbe i odvodnje, nije posebno cijenjen jer isti nije imao relevantnih saznanja o štetnom događaju i tvrdnjama koje su stranke iznijele tijekom postupka. Isti je potvrdio da je zaposlen u Vodoopskrbi i odvodnji od 2008. godine do danas, da je svaki dan na terenu zbog različitih poplava, no predmetnog štetnog događaja uopće se na sjeća.

14. Tužitelj je u iskazu naveo da je toga dana u srpnju 2020. vozio prema doma oko 23 sata te da je padala jaka kiša. Kada je došao do podvožnjaka u Miramarskoj ulici, nije bilo nikakve oznake te je vozio normalnom brzinom, a kada je prednjim krajem automobila došao do vode koja je bila u podvožnjaku, odmah se zaustavio, ali je vrlo brzo auto počeo plutati. Čim se zaustavio, auto se ugasio budući da je voda odmah prodrla u prednji dio automobila. Bilo je jako puno vode te je automobil u potpunosti potonuo, a njega je iz automobila spasila jedna djevojka. Istaknuo je da su još tri automobila tog dana potonula na istom mjestu. Njegov je automobil bio posebno opremljen, a budući da je osoba s invaliditetom, automobil je imao ručnu komandu gasa i kočnice. Nije mogao vidjeti da se radi o tolikoj količini vode budući da je bila noć i da je kiša padala, a i percepcija je bila takva da se nije moglo razaznati je li to malo vode ili puno vode. Automobil nije popravljen te se nalazi kod njegovog prijatelja u dvorištu u Mlaki.

15. Iskaz tužitelja cijenjen je iskrenim jer je jasno i uvjerljivo opisao kako se zbio predmetni štetni događaj pri čemu tuženik niti jednom tvrdnjom niti dokazom nije doveo u upitnost njegov iskaz.

16. Na okolnost visine štete na vozilu tužitelja provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu, dipl. ing. U nalazu i mišljenju stalni sudski vještak Ereš navodi da visina potpune ili totalne štete na predmetnom vozilu tužitelja iznosi 3.632,85 eura, a koja se dobije kada se od dobivene tržne vrijednosti vozila (4.036,50 eura) odbije vrijednost ostataka vozila (403,65 eura).

16.1. Nalazu i mišljenju vještaka prigovarao je tužitelj pa je vještak Ereš usmeno obrazložio nalaz i odgovorio na prigovore na ročištu održanom 13. veljače 2026. kada je naveo da je pisani nalaz i mišljenje izradio na temelju podataka iz spisa pri čemu je uzeo u obzir da je vozilo tužitelja bilo prilagođeno za osobe s invaliditetom te je u konačnici utvrdio da bi visina štete na vozilu tužitelja iznosila 3.632,85 eura. Što se tiče samog načina izračuna, on je detaljno objašnjen u nalazu te je naglasio da ne postoje neke opće prihvaćene tablice ili metode kojima bi se utvrđivao stupanj amortizacije pa je stupanj amortizacije od 88% uzeo u obzir na temelju starosti i stanja vozila te njegove potražnje na tržištu rabljenih vozila i uzimajući u obzir činjenicu da je vozilo bilo prilagođeno za osobe s invaliditetom. Ovakav iznos je zapravo na neki način procjena vještaka te se kao takva može razlikovati u vještačenju kod nekih drugih vještaka. Što se tiče činjenice da je vozilo bilo prilagođeno za osobe s invaliditetom, zbog toga nije na bilo koji način umanjivao vrijednost vozila, nego čak suprotno, ta amortizacija je zbog toga bila i nešto manja te bi, u slučaju da se radi o vozilu bez takve opreme, amortizacija iznosila, prema njegovom mišljenju, oko 90% pa bi samim time i visina štete bila manja. Pri navedenom isto tako treba uzeti u obzir da je za takvom vrstom vozila, s obzirom na njegovu starost i relativno malu potražnju, pa je i to na neki način utjecalo na procjenu navedene amortizacije. Naveo je da se smanjena potražnja na tržištu odnosi upravo na ovako vozilo koje je opremljeno i prilagođeno za osobe s invaliditetom. Slijedom navedenog, smatra da je nalaz izrađen objektivno i u skladu s pravilima struke te je kod istoga ostao u cijelosti.

16.2. Nalaz i mišljenje vještaka prihvaćen je u cijelosti jer je isti jasan, logičan, sačinjen prema pravilima struke na temelju dostupne dokumentacije pri čemu je vještak usmeno odgovorio na sve prigovore tužitelja i pojasnio navode iz nalaza i mišljenja te time otklonio sve prigovore.

17. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 i 155/2023, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

18. Prema odredbi čl. 1085. st. 1. ZOO odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala.

19. Prema odredbi čl. 1089. st. 1. ZOO oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi.

20. Prema čl. 98. st. 1. Zakona o cestama (''Narodne novine'', broj 84/2011., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014. i 110/2019.; dalje u tekstu: ZC) nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona. Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi (čl. 101. st. 1. ZC). Nerazvrstanu cestu čini i podvožnjak kao dio cestovne građevine (čl. 100. ZC).

21. Prema Odluci o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 20/2018-pročišćeni tekst; dalje u tekstu: Odluka) Miramarska cesta, čiji je dio i predmetni podvožnjak, službeno je klasificirana kao nerazvrstana cesta I. reda na području Grada Zagreba čije redovito održavanje obavlja Podružnica Zagrebačke ceste (čl. 16. st. 1. Odluke).

21.1. Poslovi redovitog održavanja nerazvrstanih cesta su, između ostalih, i:

-ophodnja,

-redovito praćenje stanja nerazvrstanih cesta,

-čišćenje, zamjena i manji popravci otvorenog sustava za oborinsku odvodnju na nerazvrstanoj cesti,

-hitni popravci i intervencije u svrhu uspostavljanja prometa i privremene regulacije prometa nastalih zbog nepredvidivih okolnosti (čl. 15. Odluke).

22. Kako je u postupku utvrđeno da je predmetni podvožnjak dio nerazvrstane ceste kojom upravlja Grad Zagreb i koji je poslove redovitog održavanja predmetnog podvožnjaka kao dijela nerazvrstane ceste- Miramarske ulice povjerio osiguraniku tuženika Podružnici Zagrebačke ceste, to je navedena Podružnica u okviru posla koji joj je povjeren (redovito održavanje ceste) bila dužna održavati navedenu cestu kako bi se mogao odvijati siguran i neometan promet vozilima.

23. Međutim, predmetnog dana, 24. srpnja 2020., zbog obilne količine oborina (58.7 mm), u podvožnjaku je došlo do zadržavanja velike količine vode, a osiguranik tuženika- Podružnica Zagrebačke ceste propustio je obavljati poslove redovitog održavanja koji su mu povjereni te izvršiti ophodnju, pratiti stanje na navedenoj cesti te hitno intervenirati u svrhu uspostavljanja prometa i privremene regulacije prometa zbog okolnosti koje su nastupile odnosno zbog zadržavanja velikih količina vode u podvožnjaku. Osim tog propusta na dan štetnog događaja, osiguranik tuženika bio je u okviru svojih poslova redovitog održavanja dužan i čistiti sustav za oborinsku odvodnju na predmetnoj nerazvrstanoj cesti kako bi sustav pravilno funkcionirao čime bi se spriječilo zadržavanje oborinske vode u podvožnjaku. Sve ove obveze osiguranika tuženika propisane su člankom 15. Odluke i predstavljaju poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta.

24. U konkretnom slučaju, tuženik ničim nije dokazao da je njegov osiguranik- Podružnica Zagrebačke ceste, izvršio svoje obveze iz članka 15. Odluke kako je to ranije navedeno. Iz prihvaćenog iskaza tužitelja jasno proizlazi da se promet odvijao kroz podvožnjak i da nisu postojale ikakve oznake koje bi priječile prolazak kroz podvožnjak iako je isti bio pun vode. Iz navedenog je vidljivo da osiguranik tuženika-Podružnice Zagrebačke, iako su oborine bile iznimno jake te su poplavljeni brojni dijelovi grada, nije hitno intervenirao u predmetnom podvožnjaku, nije izvršio ophodnju i pratio stanje te uspostavio privremenu regulaciju i zabranio promet kroz podvožnjak. Pritom se isti ne može pozivati na izvanrednu situaciju koja bi ga ekskulpirala jer je njegova dužnost upravo u takvim izvanrednim situacijama hitno intervenirati i uspostaviti privremenu regulaciju, a što je isti propustio učiniti zbog čega sudionici u prometu nisu pravovremeno obaviješteni o postojanju velike količine zadržane oborinske vode u podvožnjaku te im je unatoč tome, omogućen prolazak kroz podvožnjak iako se promet nije mogao odvijati kroz podvožnjak zbog zadržane vode.

25. U konačnici, prema podacima DHMZ-a jaka kiša padala je u razdoblju od 20:30- 21:40, a potom umjerena do jaka u razdoblju od 21:40-23:10 sati. Iz navedenog je vidljivo da osiguranik tuženika- Podružnica Zagrebačke ceste u razdoblju od 2 sata nije pratio stanje u tom podvožnjaku, iako je to bio dužan činiti s obzirom na izrazito jake padaline (58.7 mm u kratkom roku) zbog čega je bila jasno da je moguće zadržavanje velike količine vode u podvožnjacima diljem Zagreba, pa tako i u predmetnom, jer je općepoznato da su podvožnjaci u Zagrebu često poplavljeni uslijed jačih oborina, a zbog starosti i neadekvatnosti oborinske odvodnje. Kako je osiguraniku tuženika-Podružnici Zagrebačke ceste povjereno redovito održavanje nerazvrstanih cesta u okviru kojih poslova su upravo i hitni popravci i intervencije u svrhu uspostavljanja prometa i privremene regulacije prometa nastalih zbog nepredvidivih okolnosti, to je u okolnostima kakve su bile na dan štetnog događaja, predmetni osiguranik tuženika, propustio obavljati preuzetu dužnost čime je tužitelju nastala šteta na vozilu. Pritom, prema stavu ovog suda, u postupanju tužitelja nema doprinosa nastanku štete. Naime, prema prihvaćenom iskazu tužitelja proizlazi da se isti kretao normalnom brzinom, da je bila noć, padala je kiša i nije se uopće moglo razaznati je li u podvožnjaku puno ili malo vode te je odmah zaustavio vozilo čim je došao do te vode, no automobil je vrlo brzo počeo plutati. Slijedom navedenog, u ponašanju tužitelja sud ne nalazi postojanja doprinosa u nastanku štete.

26. Tvrdnje tuženika da je za održavanje odvoda na tom području nadležna Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. koja je to redovito održavala nisu prihvaćene. Naime, iz Odluke jasno proizlazi da je Grad Zagreb povjerio redovito održavanje nerazvrstanih cesta Podružnici Zagrebačke ceste, a ne Vodoopskrbi i odvodnji d.o.o. Također, prema Programu održavanja komunalne infrastrukture na području Gradske četvrti Trnje u 2020. propisano je da se pod održavanjem građevina javne odvodnje oborinskih voda podrazumijeva čišćenje i održavanje vodolovnih grla (slivnici) i horizontalnih sabirnih kanala (tzv. žablja usta) te spojnih kanala i uređaja za odvodnju s javnih terasa, a niti tim programom nije povjereno redovito održavanje nerazvrstanih cesta za siguran i nesmetan promet.

27. Slijedom navedenog, tuženik kao osiguratelj dužan je tužitelju naknaditi nastalu štetu jer nije dokazao da je šteta nastala bez krivnje njegovog osiguranika, sukladno čl. 1045. st. 1. ZOO.

28. Visina štete na vozilu tužitelja proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka koji je naveo da je riječ o totalnoj šteti na vozilu koja iznosi 3.632,85 eura, zbog čega je u navedenom iznosu osiguranik tuženika dužan tužitelju naknaditi štetu, dok je u preostalom iznosu od 1.012,45 eura odbijen zahtjev kao neosnovan.

29. Zatezne kamate na naknadu nenovčane imovinske štete, dosuđene u novcu prema cijenama u vrijeme presuđenja (čl. 1089. st. 2. ZOO- a) teku od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je visina naknade određena, osim ako je oštećenik sam otklonio štetu prije donošenja sudske odluke u kojem slučaju zatezne kamate teku od dana kad jer šteta otklonjena, odnosno kad su učinjeni troškovi radi otklanjanja štete. Kako u konkretnom slučaju tužitelj nije otklonio štetu, zatezna kamata na dosuđeni iznos teče od 6. srpnja 2026. do isplate zbog čega je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate od 24. srpnja 2020. do 5. srpnja 2026. Naime, odštetna tražbina (nenovčana materijalna- imovinska šteta) sudskom odlukom pretvara se u novčanu tražbinu, zbog čega zatezne kamate na odštetnu tražbinu počinju teći od dana kada je postala novčanom tražbinom (tako i u Rev-2219/11 od 17. lipnja 2015., Rev-3054/1995 od 10. lipnja 1998. i Rev-x-926/16-2 od 5. travnja 2017.), a visina naknade za nenovčanu imovinsku štetu utvrđuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, pa i zatezne kamate na dosuđenu naknadu pripadaju od donošenja sudske odluke, a kako se ovdje radi o nenovčanoj imovinskoj šteti njezino se dospijeće sukladno odredbi čl. 1086. i 1089. st. 2. ZOO-a vezuje uz presuđenje (tako i u Rev-638/2020-2 od 12. siječnja 2021.). Zatezna kamata dosuđena je po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

30. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP – a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (4.645,30 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

31. Kod odlučivanja o troškovima parničnog postupka kod parcijalnog uspjeha stranaka u sporu, u situaciji kad su sporni osnov i visina tužbenog zahtjeva, prilikom određivanja troškova postupka potrebno je ocjenjivati (uzimati u obzir) uspjeh stranaka ne samo u pogledu visine prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva, već je potrebno ocjenjivati uspjeh stranaka kako s obzirom na osnovu zahtjeva, tako i s obzirom na visinu prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva.

32. Dakle, kada je tuženik osporavao osnov i visinu zahtjeva, ako je tužbeni zahtjev makar i djelomično usvojen tada se smatra da je tužitelj glede osnove zahtjeva (X) uspio u omjeru od 100%, a glede visine zahtjeva (Y) omjer uspjeha u sporu uzima se prema konačno postavljenom zahtjevu. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i omjera glede visine dobiva se omjer uspjeha u sporu tužitelja (Z1=X+Y: 2). Na jednak način izračunava se i omjer tuženika u sporu (Z2). Konačan uspjeh stranke u sporu dobiva se razlikom između omjera uspjeha tužitelja u odnosu na omjer uspjeha tuženika (Z1-Z2).

33.Tužitelj je u postupku uspio s osnovom u cijelosti, a s visinom u omjeru od 78,20 % dok tuženik nije uspio s osnovom, a s visinom je uspio u omjeru od 21,80 %. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i visine, tužitelj je uspio u omjeru od 89,10 % (100 % + 78,20), a tuženik u omjeru od 10,90 % (0 %+ 21,80 %).

34. Oduzimanjem postotka uspjeha tužitelja i postotka uspjeha tuženika dobije se 78,20 % u kojem postotku je odmjerena naknada troškova postupka tužitelju.

35. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT - 100 bodova), zastupanje na ročištima 12.05.2022., 04.04.2023., 12.03.2024., 13.02.2026. i 22.05.2026. (Tbr 9. toč. 1. OT - 100 bodova svako), sastav podnesaka od 03.11.2021., 03.07.2025. i 15.04.2026. (Tbr. 8. toč. 1. OT - 100 bodova svaki), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 450,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 92,91 eura i presudu u iznosu od 166,45 eura, ukupno 2.509,36 eura, što odmjereno u omjeru od 78,20 % iznosi 1.962,32 eura te uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 338,18 eura iznosi ukupno 2.300,50 eura, sukladno čl. 155. ZPP – a. Naime, tužitelju je priznat trošak vještačenja u cijelosti jer je tužitelj sa svojim zahtjevom uspio barem djelomično, a kako je tuženik dao povoda za tužbu (zbog čega su ovi troškovi i nastali), dužan mu je troškove vještačenja naknaditi u cijelosti (tako i VSRH u Rev-229/2022-2 od 01.02.2024., Rev 994/2021-2 od 14. rujna 2021., Rev 473/2023-2 od 6. lipnja 2023. i dr.).

36. Nije priznat trošak sastava podnesaka od 08.09.2021., 26.03.2024. i 15.09.2025. jer sastav istih nije bio potreban za vođenje ovog postupka budući da sud sam provjerava putem sustava eSpis je li uplaćen predujam, a dokaz o plaćenoj pristojbi, tužitelj je mogao dostaviti i bez sastava popratnog podneska, sukladno čl. 155. st. 1. ZPP – a. Nije priznat niti trošak sastava odštetnog zahtjeva jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka, sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a. Nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu jer punomoćnik tužitelja na to ročište nije pristupio.

37. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

38. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 6. srpnja 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužitelju po pun. uz rj. za s.p. na presudu

- tuženiku