REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

[adresa]

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe ARTRONIC d.o.o. i protiv II. okrivljene odgovorne osobe TR, oboje zastupani po branitelju Antoniu Volareviću, odvjetniku iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Kutini, KLASA: 116-02/25-01/5341, URBROJ: 443-02-05-14-26-7 od 6. ožujka 2026., nakon glavne i javne rasprave održane 1. srpnja 2026. u nazočnosti zz branitelja Izabele Grgurinović i odsutnosti I. i II. okrivljenika te ovlaštenog predstavnika tužitelja, dana 6. srpnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o

I) I. okrivljena pravna osoba: ARTRONIC d.o.o. MBS: 080252183, OIB: 25293446999, prekršajno nekažnjavana, sa sjedištem u [adresa]

i

II. okrivljena odgovorna osoba: TR, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, direktor I. okrivljenog, prekršajno nekažnjavan, sa stanom u [adresa]

krivi su

što je inspekcijskim nadzorom obavljenim od strane inspektora rada dana 16.02.2026. godine nad poslovanjem trgovačkog društva ARTRONIC d.o.o. Zagreb, utvrđeno da za radnicu ER iz [adresa], nisu u roku od najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, odnosno do 15.04.2024. godine, dostavili podatke o početku osiguranja nadležnim tijelima obveznog mirovinskog osiguranja,

dakle, kao poslodavac pravna osoba-obveznik doprinosa i odgovorna osoba pravne osobe propustili su radnika u Zakonom propisanom roku prijaviti na nadležno tijelo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

čime su počinili prekršaj iz čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv za I. okrivljenu pravnu osobu po čl. 172. st. 2. toč. 5. istog Zakona

te kažnjiv za II. okrivljenika kao odgovornu osobu po čl. 172. st. 3., u svezi čl. 172. st. 2. toč. 5. istog Zakona.

Temeljem čl. 38. st. 2. toč. 2. Prekršajnog zakona I-okrivljena pravna osoba i II- okrivljena odgovorna osoba se u cijelosti

OSLOBAĐAJU KAZNE

za opisano djelo prekršaja.

II) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3 Prekršajnog zakona, I i II okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura - SVAKI, u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Republika Hrvatska, Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava u Kutini, KLASA: 116-02/25-01/5341, URBROJ: 443-02-05-14-26-7 podnio je 9. ožujka 2026. optužni prijedlog protiv I. i II. okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenici su u svojoj zajedničkoj pisanoj obrani u bitnome naveli da nije sporno da je radnica ER stvarno započela s radom dana 15. travnja 2024., dok je prijava na obvezno mirovinsko osiguranje tehnički podnesena dana 22. 4. 2024., i to tako da je kao datum početka osiguranja naznačen upravo stvarni dan početka rada. Time je u samoj evidenciji osiguranja iskazan točan početak osiguranja, a ne neki naknadni ili neistinit datum. Sve odlučne okolnosti ovog slučaja ukazuju da se radi o formalnom, jednokratnom i kratkotrajnom propustu, bez ikakve prijevarne svrhe, bez prikrivanja zaposlenja i bez ikakve štetne posljedice za radnicu, Zavod ili državni proračun. Naime, radnici su od stvarnog dana početka rada uredno obračunati i plaćeni doprinosi, porezna davanja i plaća, pa nije došlo ni do prekida kontinuiteta osiguranja ni do umanjenja ili povrede njezinih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja. Zakon o mirovinskom osiguranju i inače polazi od toga da matična evidencija služi upravo ostvarivanju prava osiguranika, a u konkretnom slučaju ta su prava evidentirana prema stvarnom stanju, od stvarnog dana početka rada. Do zakašnjenja nije došlo iz namjere izbjegavanja zakonskih obveza, nego uslijed administrativnog propusta u postupku kompletiranja podataka potrebnih za prijavu. Radnica prilikom stupanja na rad nije dostavila potvrdu o stručnoj spremi, premda je na to bila pravodobno upozorena. Društvo je potom, postupajući u dobroj vjeri i nastojeći izbjeći daljnje odgađanje, izvršilo prijavu na temelju usmene izjave radnice o stručnoj spremi, a elektronički zapis o stručnoj spremi dostavljen je dva dana nakon izvršene prijave. Ovaj slijed događaja isključuje bilo kakvu namjeru prikrivanja radnog odnosa ili izbjegavanja osiguranja, te najviše upućuje na nenamjerni administrativni propust manjeg intenziteta. Po Prekršajnom zakonu, nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv za počinjeni prekršaj, a krivnja postoji samo ako je počinitelj postupao s namjerom ili iz nehaja, uz svijest ili mogućnost svijesti o zabranjenosti djela. Isto tako, kod odmjeravanja sankcije sud mora cijeniti stupanj krivnje, pobude, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli njegovu počinjenju. U ovom predmetu osobito valja cijeniti sljedeće olakotne okolnosti:

1. da je radni odnos bio stvaran i nesporan od 15. 4. 2024.;

2. da je prijava podnesena, i to s točnim datumom početka rada;

3. da su svi doprinosi, porezi i plaća obračunati i plaćeni od stvarnog dana početka rada;

4. da nije nastupila nikakva šteta ni za radnicu ni za državni proračun;

5. da nije postojala namjera povrede propisa, nego administrativni propust;

6. da je zakašnjenje bilo vremenski ograničeno tj. kratkotrajno;

7.da se radi o izoliranom slučaju u poslovanju društva koje inače uredno izvršava obveze;

8. da društvo i odgovorna osoba do sada nisu sankcionirani zbog istovrsnih povreda;

9. da su okrivljenici pokazali suradnju i spremnost otkloniti svaku nepravilnost.

Takve okolnosti bitno smanjuju stupanj društvene opasnosti djela. Prekršajni zakon izričito propisuje da nema prekršaja iako su ostvarena njegova bitna obilježja ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka i zaštićenih društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. U ovom predmetu upravo je ta situacija, rok jest formalno propušten, ali zaštićeno dobro nije stvarno povrijeđeno u sadržajnom smislu, jer su osiguranje i sva pripadajuća davanja priznati i plaćeni od stvarnog početka rada. Slijedom toga, obrana prvenstveno predlaže da sud primijeni članak 24.a Prekršajnog zakona i utvrdi da se radi o beznačajnom prekršaju, budući da je stupanj povrede propisa neznatan, posljedice nisu nastupile, a kažnjavanje nije potrebno radi ostvarivanja svrhe prekršajnopravnih sankcija. Podredno, ako sud ipak ocijeni da postoje obilježja prekršaja koja zahtijevaju sankcioniranje, predlaže se maksimalna primjena načela individualizacije sankcije i izricanje najblaže moguće sankcije. Prekršajni zakon dopušta ublažavanje kazne kada postoje naročite olakotne okolnosti i kada se svrha kažnjavanja može postići blažom kaznom, a također dopušta i oslobođenje od kazne kada je počinitelj otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili ispunio propisanu obvezu zbog čijeg je neispunjenja postupak pokrenut. U ovom je slučaju upravo to ostvareno - obveza prijave jest ispunjena, podaci su uneseni s točnim datumom početka rada, a svi financijski učinci prema radnici i državi uredno su izvršeni. Zato su ispunjeni uvjeti da sud, ako već ne prihvati primjenu članka 24.a, tada barem primijeni članak 38. stavak 2. točku 2. Prekršajnog zakona i oslobodi okrivljenike od kazne, odnosno podredno članak 37. Prekršajnog zakona i ublaži kaznu na zakonski minimum. Posebno se ističe da odgovorna osoba TR odgovara kao odgovorna osoba u pravnoj osobi samo zato što vodi poslove pravne osobe ili mu je povjereno obavljanje određenih poslova iz njezina djelovanja, ali i u odnosu na njega moraju se individualno cijeniti sve navedene olakotne okolnosti, osobito izostanak osobne koristi, izostanak namjere i činjenica da je riječ o jednokratnom administrativnom propustu u okviru redovitog poslovanja. Prekršajni zakon definira odgovornu osobu upravo na toj osnovi, ali ne isključuje punu individualizaciju odgovornosti i sankcije. S obzirom na sve navedeno. predlaže se da sud ovu obranu prihvati te nakon provedenog postupka donese odluku kojom će primarno osloboditi okrivljenu pravnu osobu i okrivljenu odgovornu osobu od optužbe, odnosno utvrditi da se radi o beznačajnom prekršaju u smislu članka 24.a Prekršajnog zakona ili podredno okrivljenike osloboditi od kazne primjenom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, jer je propisana obveza ispunjena, nikakve posljedice nisu nastupile, a svrha kažnjavanja ne zahtijeva izricanje kazne: izreći ublaženu novčanu kaznu u najnižem mogućem iznosu, uz puno uvažavanje svih olakotnih okolnosti iz članka 36. i 37. Prekršajnog zakona.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao dokumentaciju u spisu: online prijava od 23. listopada 2025. (str. 3 spisa), obrazac Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje eM-1P prijava o početku osiguranja (str. 4 spisa), podnesak kojim se traži očitovanje od 16. veljače 2026. (str. 5 spisa), podnesak Artronic d.o.o. od 17.2.2026. (str. 6 spisa), obavijest iz čl.109a. Prekršajnog zakona (str. 7 spisa), izvadak iz sudskog registra i povijesni izvadak iz sudskog registra za I-okr. pravnu osobu (str. 13-19 spisa).

4. Zz braniteljica Izabela Grgurinović nije imala primjedbi na izvedene dokaze niti daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Završno, sud je izvršio uvid u potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije za I-okrivljenu pravnu osobu i II-okrivljenu odgovornu osobu iz kojih proizlazi da nisu prekršajno osuđivani (str. 9-12 spisa).

6. Zz braniteljica Izabela Grgurinović je u završnoj riječi izjavila da nema ništa posebno za dodati, osim da sud ima u vidu da okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani pa da se isto uzme kao olakotno prilikom izricanja kazne.

7. Nakon ovako provedenog postupka, na temelju zajedničke obrane I i II. okrivljenika kojom su suštinski priznali izvršenje djela prekršaja te svih provedenih materijalnih dokaza analizirajući ih kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su I. i II. okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret odnosno da kao poslodavac pravna osoba-obveznik doprinosa i odgovorna osoba pravne osobe za radnicu ER nisu u roku od najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, odnosno do 15.04.2024. godine, dostavili podatke o početku osiguranja nadležnim tijelima obveznog mirovinskog osiguranja, a što su bili dužni učiniti.

8. Da je tome tako proizlazi kako iz obrane okrivljenika koji su priznali sve činjenice relevantne za počinjenje ovih djela prekršaja, te na temelju u dokaznom postupku pročitanih dokaza koji su činjenično suglasni ne samo obrani okrivljenika već i navodima optužnog prijedloga i tvrdnjama tužitelja, koji dokazi međusobno suglasni i pružaju dostatnu osnovicu pa ih je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite i na njima temeljio svoje uvjerenje i odluku o krivnji okrivljenika.

9. Stoga je sudu nesporno utvrdio da su I. i II. okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, radi čega ih je proglasio krivima i odlučio kao u izreci presude.

10. Nadalje, za prekršaj kažnjiv po čl. 172. st. 2. toč. 5. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisana je novčana kazna u rasponu od 660,00 do 6.630,00 eura za pravnu osobu te u rasponu od 130,00 do 1.320,00 eura za odgovornu osobu.

11. Sud je I. i II. okrivljenike proglasio krivima te je i I. i II. okrivljeniku cijenio kao olakotno činjenice da su priznali počinjene prekršaje, da nisu prekršajno kažnjavani za istovrsni prekršaj, ponašanje okr. nakon počinjenja ovog prekršajnog djela, da nisu nastupile štetne posljedice zbog neispunjenja obveze, dok otegotne okolnosti sud na strani istih nije našao. Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da su okrivljenici, iako su bili u počinjenu prekršaja kritične zgode, naknadno ispunili propisanu obvezu, s vrlo malim prekoračenjima propisanog roka za prijavu radnika, Sud okrivljenicima nije izrekao kazne propisane zakonom za predmetni prekršaj već ih je oslobodio od kazne primjenjujući čl. 38. st. 2. toč. 2. Prekršajnog zakona budući su naknadno, prije donošenja ove presude, ispunili propisane obveze tj. radnicu prijavili na HZMO s malim zakašnjenjem, a zbog čijeg neprijavljivanja je i pokrenut ovaj prekršajni postupak. Stoga sud smatra istu odluku u konkretnom slučaju opravdanom i svrsishodnom.

12. Sud nije prihvatio prijedlog obrane okrivljenika da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju sukladno odredbi članka 24.a Prekršajnog zakona, budući smatra da stupanj povrede društvene discipline i društvenih vrijednosti nije neznatan u toj mjeri da kažnjavanje okrivljenika ne bi bilo potrebno. Beznačajni prekršaj je institut iz članka 24.a Prekršajnog zakona koji se primjenjuje na prekršaje koji nisu značajni za javni poredak, društvenu disciplinu i temeljne društvene vrijednosti, odnosno na prekršaje čije kršenje ne ugrožava pravilno i zakonito funkcioniranje društva, vladavinu prava niti postojeće ekonomske i pravne odnose između pravnih subjekata. U predmetnom slučaju sud je utvrdio da prekršaj nije beznačajan jer nepoštivanje zakonskih odredbi može značajno ugroziti javni poredak i društvene vrijednosti koji se ogleda u osiguranju zakonitog zapošljavanja i zaštiti prava radnika iz sustava obveznog mirovinskog osiguranja.

13. Budući su okrivljenici proglašeni krivima, odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka te imovnom stanju okrivljenika u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 kuna do 5.000,00 kuna (prema ranijoj službenoj valuti Republike Hrvatske), što je primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 kuna iznos od 13,27 eura do 663,61 eura.

U Zagrebu 6. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu [adresa], u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud. Okrivljenik ima pravo žaliti se samo na odluku o prekršajnopravnim sankcijama, troškovima postupka, oduzimanju imovinske koristi i oduzimanju predmeta.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. I. okrivljena pravna osoba: ARTRONIC d.o.o., [adresa],

2. II. okrivljena odgovorna osoba: TR, [adresa]

3. branitelj: Antonio Volarević, Zagreb, Palmotićeva 4

4. tužitelj: Republika Hrvatska, Državni inspektorat, Područni ured Kutina

5. pismohrana-ovdje.