Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Prekršajni odjel

dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-1416/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Prekršajni odjel, po sucu Teodori Projić-Škovrlj, uz sudjelovanje Anelle Mišolongin kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika CĆ, zastupan po branitelju Ivanu Periću odvjetniku u OD Robert Izidor Majić & Partner, zbog djela prekršaja iz čl. 149. st.1. t.49. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59-23 – dalje u tekstu: Zakon o zaštiti potrošača) povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Zadru, Klasa: UP/I-336-02/23-01/72, Urbroj: 443-02-03-22-23-2 od 3. veljače 2023., nakon održane glavne rasprave i objave dana 6. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 182. st.1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 – dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

okrivljenik CĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C i A, rođen **.**.1984. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, pekar, obrtnik, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac četvero djece, prekršajno kažnjavan

o s l o b a đ a o d  s e  o p t u ž b e

što da je dana 05., 12. i 16. siječnja 2023. godine u prodajnom objektu u Zadru, Stjepana Radića 18, koji posluje u sastvu obrta za pekarstvo i trgovinu [obrt] 3, Zadar, prilikom obavljanja djelatnosti trgovine koristio nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl.34., čl.35., čl.38. i čl.39. t.3. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59-23 – dalje u tekstu: Zakon o zaštiti potrošača) koju je koristio u odnosu prema potrošačima na način da asu za proizvode zatečene u prodaji:

- klipić, cijena na dan 31. 12. 2022. godine 4,00kn/0,53 eur u odnosu na iznos cijene 05. i 16. siječnja 2023. godine 0,60 eur/4,52 kn ( razlika u cijeni 0,07 eura što je povećanje od 13,20%)

-burek sa sirom, cijena na dan 31. 12. 2022. godine 15,00kn/1,99 eur u odnosu na iznos cijene 02., 12., 05. i 16. siječnja 2023. godine 2,30 eur/17,33 kn ( razlika u cijeni 0,31 eura što je povećanje od 15,58%)

-burek sa jabukom, cijena na dan 31. 12. 2022. godine 15,00kn/1,99 eur u odnosu na iznos cijene 02., 12., 05. i 16. siječnja 2023. godine 2,30 eur/17,33 kn ( razlika u cijeni 0,31 eura što je povećanje od 15,58%)

-kifla, cijena na dan 31. 12. 2022. godine 4,00kn/0,53 eur u odnosu na iznos cijene 05. i 16. siječnja 2023. godine 0,60 eur/4,52 kn ( razlika u cijeni 0,07 eura što je povećanje od 13,20%)

-mliječno pecivo sa sirom, cijena na dan 31. 12. 2022. godine 5,00kn/0,66 eur u odnosu na iznos cijene 02., 12., 05. i 16. siječnja 2023. godine 0,70 eur/5,27 kn ( razlika u cijeni 0,04 eura što je povećanje od 6,06%)

-kruh bijeli 0,55kg, cijena na dan 31. 12. 2022. godine 10,00kn/1,33 eur u odnosu na iznos cijene 02. i 12., siječnja 2023. godine 1,50 eur/11,30 kn ( razlika u cijeni 0,17 eura što je povećanje od 12,78%)

-kruh bijeli 0,35kg, cijena na dan 31. 12. 2022. godine 6,00kn/0,80 eur u odnosu na iznos cijene 02. i 12., siječnja 2023. godine 1,00 eur/7,53 kn ( razlika u cijeni 0,20 eura što je povećanje od 25%)

-pletenica, cijena na dan 31. 12. 2022. godine 5,00kn/0,66 eur u odnosu na iznos cijene 02. i 12., siječnja 2023. godine 0,70 eur/5,27 kn ( razlika u cijeni 0,04 eura što je povećanje od 6,06%)

neopravdano povećao maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. godine pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji pekarskih proizvoda,

dakle, da se koristio nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom,

što da je je kažnjivo temeljem članka 149. st.3. Zakona o potrošačima.

II. Na temelju odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u [adresa], u Klasi: UP/I- 336-02/23-01/72, Urbroj: 443-02-03-22-23-2 dana 3. veljače 2023., izdao je prekršajni nalog protiv okrivljenika kojim je prvookrivljeni oglašen krivim zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Na navedeni prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno podnio prigovor, zbog poricanja prekršaja pa je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni postupak.

2. U svojoj obrani pred ovim sudim okrivljenik navodi kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U bitnom, navodi kako povećanje cijena proizvoda u ovom razdoblju za koje ga se tereti nije vezano uz promjenu valute već s toga što je došlo do povećanja cijene energenata, sirovine i troškova proizvodnje. Inače i dan danas su na snazi cijene proizvoda koje su bile i prigode kada je obavljen nadzor. Posebno napominje kako nije prisilo potrošače na ovu cijenu odnosno na njihovu odluku hoće li ili neće kupovati ove proizvode po navedenim cijenama.

3. Branitelj okrivljenika navodi da odredbom čl. 39. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti potrošača je propisano da prilikom odlučivanja o tome da li se radi o nepoštenoj poslovnoj praksi uzima se u obzir da li od strane okrivljenika korišteno uznemiravanje, prisila, sila ili prijetnja, ili nedopušten utjecaj odnosno je li okrivljenik iskorištavao nesretne i druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bila tolikog značaja da bi umanjile sposobnost potrošača. Sve navedeno okrivljenik nije a niti je mogao koristiti kao što iznio u svojoj orani te branitelj okrivljenika za sud dostavlja presudu Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pp-1302/2023 a koja presuda se temelji na sudskoj praksi i to presudu VPS-a, Ppž-3050/2023 od 29. veljače 2024. kojom se okrivljenici za isti činjenično stanje oslobađaju optužbe, stoga koristeći sudsku praksu kako ovog suda tako i VPS-a predlaže se okrivljenika osloboditi od optužbe.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao prigovor okrivljenika, rješenje državnog inspektorata, Područni ured Split, ispostava u [adresa] u Klasi: UP/I- 336-02/23-01/72 Urbroj: 443-02-03-22-23-1 od 3. veljače 2023. s dostavnicom, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 16. siječnja 2023., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 13. siječnja 2023., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 5. siječnja 2023., presuda Pp-1302/2023 i izvadak iz PE za okrivljenika.

7. Na temelju obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, prihvaćajući sve provedene personalne i materijalne dokaze vjerodostojnim i relevantnim, Sud je utvrdio kako nije dokazano da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja koje mu je stavljeno na teret.

8. Naime, iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu, u bitnom proizlazi da Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u [adresa] smatra da je okrivljenik neopravdano povećao maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. pri čemu je doveo potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura 1. siječnja 2023. kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti bi bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji pekarskih proizvoda. Državni inspektorat, okrivljeniku stavlja na teret postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, konkretno, nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu.

9. Samo povećanje maloprodajnih cijena, nije propisano kao oblik nepoštene ili zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse, a niti je propisima uređeno “neopravdano povećanje maloprodajnih cijene nakon 31. prosinca 2022. uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj, korištenjem uvođenja eura 1. siječnja 2023. kao službene valute”, kao oblik nepoštene ili agresivne poslovne prakse. Terminologija “neopravdano povećanje cijene” te “nepovoljniji financijski položaj” proizlazi iz općih načela propisanih Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

10. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana su u članku 6. temeljna načela uvođenja eura. U postupku uvođenja eura primjenjuju se: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti. Sukladno stavku (2) članka 7., preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Zbog preračunavanja iz stavka (1) članka 7. potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Sukladno članku 8. zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. U devetom dijelu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisane su prekršajne odredbe, koje u vezi s neopravdanim povećanjem cijene ne uređuju prekršajnopravnu odgovornost poslovnih subjekata.

11. Nadalje, nije svako povećanje maloprodajne cijene protivno načelima propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, već samo povećanje maloprodajne cijene bez opravdanog razloga. U odnosu na opravdanost povećanja maloprodajnih cijena, Sud nije provodio daljnje dokaze, s obzirom da Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne sadrži kažnjivu odredbu u slučaju postupanja protivno načelima propisanim Zakonom, a ni ovlašteni tužitelj nije činjenični opis prekršaja doveo u izravnu vezu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj već isključivo sa Zakonom o zaštiti potrošača. Državni inspektorat pri tome ne konkretizira u optužnom prijedlogu, pod koji oblik nepoštene odnosno agresivne poslovne prakse treba podvesti postupanje okrivljenika odnosno podizanje maloprodajnih cijena proizvoda nakon 31. prosinca 2022.g.

12. Ovaj Sud je stoga, prilikom utvrđivanja odgovornosti okrivljenika, iako to nije bio dužan učiniti, s obzirom da je Državni inspektor trebao točno i precizno kvalificirali djelo, razmotrio moguće oblike agresivne, zavaravajuće i nepoštene poslovne prakse propisane Zakonom o zaštiti potrošača u odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38. i čl. 39. toč. 3. te potom cijenio, može li se neopravdano povećanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022.g. koje se okrivljenicima stavlja na teret podvesti pod biće prekršaja iz članka čl. 149. st. 1. toč. 49. kažnjivo po čl. 149. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti potrošača.

13. Člankom 4. Zakona o zaštiti potrošača definirani su pojedini pojmovi u smislu tog Zakona pa je tako u stavku 1. točki 14. definirana „odluka o kupnji“, između ostalog, kao svaka odluka koju donosi potrošač, a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim uvjetima, kupovati. Točkom 19. definirana je „poslovna praksa trgovca prema potrošaču (poslovna praksa)“, kao svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili predstavljanja, poslovna komunikacija, uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda na tržište, koju je poduzeo trgovac, a izravno je povezana s promidžbom, prodajom ili isporukom proizvoda potrošaču.

14. Sukladno čl. 33. Zakona o zaštiti potrošača, nepoštena poslovna praksa je zabranjena. Članak 34. propisuje da je poslovna praksa nepoštena, ako je - suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Prema stavku (4), nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.

15. Članak 35. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. U stavku (2) članka 35. Zakona propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi, uključujući, u točki 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu. Povećanje maloprodajne cijene nije posebno navedeno kao okolnost na koju se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi.

16. Ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koju konkretnu okolnost iz stavka (2) čl. 35 Zakona se odnosi zavaravajuća poslovna praksa niti je povećanje maloprodajnih cijena od 1. siječnja 2023.g. na način opisan u izreci ove presude podveo pod bilo koju od okolnosti pa tako ni pod okolnost iz točke 4. stavka (2) članka 35. Zakona niti je objasnio u čemu se sastoji zavaravajuće postupanje trgovca odnosno iz kojeg bi razloga takvo postupanje trgovca moglo utjecati na ponašanje i odluke potrošača.

17. Tijekom postupka nije sporno da je okrivljenik da je okrivljenik cijene označio točnom informacijom o cijeni proizvoda odnosno cjenikom usluga koji je u primjeni od 1. siječnja 2023.godine. Takvim predstavljanjem cijene okrivljenik nije doveo prosječnog potrošača u zabunu i nije ga poticao na donošenje odluke o kupnji istog proizvoda. Naime, trgovci u smislu cit. Zakona su dužni potrošaču dati jasnu i točnu obavijest, navođenjem točne cijene predstavljene na jasan način u euru i kuni nije po ocjeni Suda kod potrošača-kupaca stvoren važan utjecaj na njihovo ekonomsko ponašanje s ciljem znatnog umanjivanja njihove sposobnosti da donese odluku utemeljenu na potpunoj obavijesti pa prema tome iz navedenog ne proizlazi takva poslovna praksa okrivljenika u vezi cijene usluga, za koju je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača i navesti ga da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

18. Nadalje, prema članku 38. Zakona o zaštiti potrošača poslovna praksa smatra se agresivnom, ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

19. Prema članku 39. st. 1. t. 3. Zakona o zaštiti potrošača, prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.

20. Razmotrivši optužni prijedlog kao i obranu okrivljenika te u dokaznom postupku provedene dokaze Sud nije utvrdio da bi ponašanje okrivljenika – konkretno povećanje maloprodajnih cijena - na način kako je opisano u optužnom prijedlogu bilo podvedivo pod gore citiranu odredbu Zakona o zaštiti potrošača koja zabranjuje agresivnu poslovnu praksu. Nadalje, ovlašteni tužitelj, u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koji bi način od strane okrivljenika eventualno bili korišteni u odnosu s klijentima uznemiravanje, prisila, sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, a što su nužne sastavnice agresivne poslovne prakse.

21. Ovaj Sud smatra, da se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne može podvesti pod “nesretne ili druge okolnosti” iz točke 3. stavka (1) članka 39. Zakona o zaštiti potrošača, a temeljem kojih treba ocijeniti je li od strane okrivljenika u poslovnoj praksi korištena agresivna poslovna praksa uznemiravanjem, prisilom, silom ili prijetnjom ili nedopuštenim utjecajem. Naime, kao što je to prethodno ovaj Sud već utvrdio, informacije o cijeni usluge, bile su iskazane na cjeniku na jasan, način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn. Tim informacijama je svaki potrošač mogao pristupiti neometano uvidom u cjenik usluga okrivljenika u poslovnim prostorijama. Iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu ne proizlazi da je okrivljenik prema potrošačima koristio bilo kakav oblik uznemiravanja, prisile, sile ili prijetnja ili nedopuštenog utjecaja, a koje bi mogle utjecati na neometan izbor i odluku pri kupnji proizvoda okrivljenika ( tako i Visoki prekršajni sud RH u odluci posl. broj: Ppž-3050/2023 od 29. veljače 2024.)

22. Imajući u vidu sve navedeno, po ocjeni ovog Suda, ne može se smatrati da je podizanje maloprodajnih cijena nakon 1. siječnja 2023. agresivna poslovna praksa, s obzirom da sastavnice agresivne poslovne prakse (nesretne ili druge okolnosti na strani potrošača te uznemiravanje, prisila, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj) nisu dokazane u ovom postupku.

23. Imajući u vidu sve navedeno, Sud je okrivljenike oslobodio od optužbe temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo, na način kako se okrivljenicima stavlja na teret, po propisu nije prekršaj.

24. Slijedom svega navedenoga, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

25. Troškovi ovog prekršajnog postupka temeljem odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

U Zadru, 6. srpnja 2026.

Sutkinja

Teodora Projić-Škovrlj

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka putem ovog suda te prosta od pristojbe.

DNA:

1. Tužitelj: Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Zadru,

2. Okrivljenik AĆ,

3. Branitelj Ivan Perić, odvjetnik u OD u OD Robert Izidor Majić & Partneri,

4. U spis