Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž Zk-85/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Mihu Mratoviću, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupanoga po zakonskom zastupniku, Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku, radi upisa javnog vodnog dobra, odlučujući o predlagateljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Sisku od 26. siječnja 2026., pod poslovnim brojem Z-18234/2025, kojim je odbijen predlagateljev prigovor protiv rješenja Općinskog suda u Sisku od 5. prosinca 2025. pod poslovnim brojem Z -16844/2025, 6. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e :

I. Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Sisku od 26. siječnja 2026., pod poslovnim brojem Z-18234/2025, te se prihvaća predlagateljev prigovor protiv rješenja Općinskog suda u Sisku od 5. prosinca 2025. pod poslovnim brojem Z - 16844/2025 i dopušta zahtijevani upis na način:

- da se na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], oranica krčevina, 1026 m[2] upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske OIB:52634238587 dopušta upis – javnog dobra u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih voda

- da se na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], oranica krčevina, 1026 m2 upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske OIB:52634238587 dopušta zabilježba zabrane otuđenja i zabrane opterećenja nekretnine založnim pravom, uz oznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova.

II. Određuje se brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem od 5. prosinca 2025. pod poslovnim brojem Z - 16844/2025 po ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu odbačen je predlagateljev prijedlog da se na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], oranica krčevina, 1026 m2 upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske OIB:52634238587 dopušta upis – javnog dobra u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih voda uz zabilježbu zabrane otuđenja i zabrane opterećenja nekretnine založnim pravom, uz oznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova.

2. Rješenjem Općinskog suda u Sisku od 26. siječnja 2026., pod poslovnim brojem Z-18234/2025 odbijen je pravovremeno podneseni prigovor.

3. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali predlagatelj osporavajući isto u cijelosti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, a koji žalbenih razlozi su propisani odredbom članka 353. stavka 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP – „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 155/23), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 99. Zakona o Zemljišnim knjigama (dalje ZZK - Narodne novine broj 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024) u svezi odredbe članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23) s prijedlogom da se osporeno rješenje preinači u skladu s žalbenim navodima

4. Žalba je osnovana.

5. Predlagatelj Republika Hrvatska kao vlasnik predmetne nekretnine podnosi zahtjev za upis vodnog dobra uz zabilježbu, sve u smislu odredbe članka 14. Zakona o vodama Narodne novine br. 66/2019, 84/2021, 47/2023).

6. Uz prijedlog za upis predlagatelj je priložio potvrdu Hrvatskih voda po kojoj potvrdi bi proizlazilo da predmetna nekretnina predstavlja vodotok SK-Kozlovica te čini javno vodno dobro.

7. S obzirom da predlagatelj nije uz prijedlog za upis priložio potvrdu tijela nadležnog za katastar prvostupanjski sud je primjenjujući odredbe članka 230. i 9. Zakona o vodama sukladno odredbi članka 118. stavak 6. ZZK odbacio prijedlog.

8. Zatim je odbijen prigovor pozivom na isto materijalno pravo uz odredbe članka 11. i 12. Zakona o vodama.

9. Sud je odlučujući o prigovoru posebno istaknuo kako neovisno o tome što je predmetna nekretnina u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske uz prijedlog za upis javnog vodnog dobra je potrebno priložiti i potvrdu tijela nadležnog za katastar.

10. Zaključak prvostupanjskog suda ne prihvaća ovaj sud.

11. Odredbom članka 9 stavak 6 Zakona o vodama je propisano kako vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

12. Stoga iako je odredbom članka 11 stavak 1. i 2. Zakona o vodama propisano kako Ministarstvo rješenjem utvrđuje pripadnost zemljišta iz članka 9. Zakona vodnom dobru, na zahtjev Hrvatskih voda; dok u slučaju dvojbe ili spora je li neka katastarska čestica vodnoga dobra po sili zakona postala javno vodno dobro na temelju članka 12. stavaka 1. do 6. Zakona, Ministarstvo o tome donosi rješenje na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti; ne može se zanemariti odredba članka 11. stavak 6. Zakona o vodama po kojoj će se na temelju rješenja iz stavka 2. članka provest uknjižba javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske bez obzira na postojeće upise.

13. Dakle akt o proglašenju vodnog dobra omogućava Republici Hrvatskoj upis vodnog dobra u smislu odredbe članka 9. stavak 6. Zakona o vodama na nekretninama u vlasništvu trećih osoba, dok joj „argumentum a contrario“ takav akt nije potreban ako je nekretnina već upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske; a ovo sve i pozivom na odredbu članka 12 stavak 8. i 9. po kojoj odredbi je javno vodno dobro javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno članku 15. stavku 2. Zakona i u vlasništvu je Republike Hrvatske, te je Javno vodno dobro neotuđivo.

14. Zatim je zakonodavac u odredbi članka 230 Zakona o vodama propisao kako izvršiti Upise javnoga vodnoga dobra po osnovi dugogodišnjeg posjeda.

Tako je propisano:

(1) Sudovi će provesti uknjižbu javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske na katastarskim česticama koje su vodno dobro iz članka 9. Zakona, koje su u posjedu Hrvatskih voda najmanje deset godina do dana stupanja na snagu Zakona, neovisno o tome tko je uknjižen kao vlasnik katastarskih čestica. (2) Uknjižba prava vlasništva provest će se po prijedlogu državnog odvjetništva, a na temelju potvrde tijela nadležnog za katastar kojom se potvrđuje činjenica o vremenu evidentiranja nekretnine u katastarskom operatu (posjedovnom listu) na ime Hrvatskih voda te potvrde Hrvatskih voda da se radi o katastarskoj čestici iz članka 9. Zakona.

(3) Uknjižbu prava prvokupa Republike Hrvatske na katastarskim česticama vodnog dobra provest će sudovi po službenoj dužnosti na temelju rješenja iz članka 11. Zakona.

15. Opet „argumentum a contrario“ nije potreban dokaz o posjedu ako je već upisano vlasništvo Republike Hrvatske. Naime i odredba članka 230 Zakona o vodama služi za upis vodnog dobra na temelju dugotrajnog posjedovnog stanja na nekretninama koje nisu upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske.

16. Stoga je već sam prijedlog državnog odvjetništva kao zakonskog zastupnika bio dostatan da se izvrši zatraženi upis posebno uz potvrdu Hrvatskih voda koje su inače i predviđene kao upravitelj javnim vodnim dobrom u smislu odredbe članka 16 stavak 1. Zakona o vodama.

17. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 149 stavak 1. točka a) ZZK preinačiti rješenje suca o prigovoru, dopustiti zahtijevani upis te odrediti brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga.

U Splitu, 6. srpnja 2026.

SUDAC

Miho Mratović