Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Broj: Pp-8609/2026-4

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    STALNA SLUŽBA U TROGIRU

    Put Muline 1 – 21220 TROGIR

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Dariji Miše uz sudjelovanje Jasminke Radelja kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika TO, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.), kažnjivog po članku 22. stavak 3. toč. 1. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir broj: 211- 07/26-5/16377 urbroj: 511-12-33-26-1 od 30. lipnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka u nazočnosti okrivljenika i izočnosti ovlaštenog tužitelja, 6. srpnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Na temelju članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

    Okrivljenik: ČO - OIB: [osobni identifikacijski broj] sin T i majke pok. Č rođene S, rođen u [adresa] **.**.1982., sa prebivalištem u [adresa] – [adresa] (dostava pismena [adresa] – [adresa]), P, drž. Republike Hrvatske, završena SSS - tokar, nezaposlen, oženjen, otac dvoje djece, lošeg imovnog stanja, prekršajno osuđivan

    o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

    da bi

    " dana 30. lipnja 2026. godine oko 18:30 sati u obiteljskoj kući na adresi u [adresa] – [adresa], okrivljenik u nazočnosti malodobne djece SO (r. 2009.) i PO (r. 2017.), počinio psihičko nasilje u obitelji prema svojoj supruzi HO (r. 1982.), na način da je snažno lupao po ulaznim vratima i prozorima kuće u trajanju od približno deset minuta, zahtijevajući da mu se otvore vrata, te vičući " SO, otvori vrata, razvalit ću ih!", uslijed čega je kod supruge izazvao osjećaj straha, uznemirenosti i povrede dostojanstva",

    čime da bi okrivljenik počinio prekršaj iz članka 10. stavak 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 3. toč. 1. istog Zakona, Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do točke 4. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

    2. Okrivljenik je po djelatnicima policije u dežurstvu priveden pred sud, te se isti očitovao da je razumio optužni prijedlog i da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

    2.1. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da su on i supruga u posljednje vrijeme imali nesuglasica, odnosno kada bi on došao sa posla, da je ona je bila nezadovoljna i da mu je rekla da se želi razvesti. On da je u tom trenutku bio na poslu i da to nije shvatio ozbiljno. Da je 30. lipnja 2026. oko 18:30 sati došao na vrata obiteljske kuće, te da je kucao svojoj supruzi da mu otvori vrata, a da je to inače kuća u kojoj su živjeli 14 godina, te da je ista u vlasništvu njegovog punca. Nadalje da je nastavio kucati, budući da je supruga, odnosno njen otac, promijenio bravu u vratima, a njegova namjera da je bila uzeti svoje stvari i tuširati se, jer da je došao sa posla. Kako mu supruga nije htjela otvoriti vrata, da je nastavio kucati i po prozoru i da je glasno govorio, a možda i vikao: " SO otvori vrata, razvalit ću ih!", te da je to trajalo nekoliko minuta. Također da je pokušao svoj ključ staviti u bravu, ali da je shvatio da je brava promijenjena.

    2.2. Iz spisa je izdvojen Zapisnik o ispitivanju svjedoka AO, te dio službene zabilješke PP Trogir u kojoj je sadržana izjava HO.

    2.3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Izvješće o uhićenju, Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, Službena PP Trogir od 30. lipnja 2026. godine, Zapisnik o ispitivanju svjedokinje HO, Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, Obavijest žrtvi nasilja u obitelji, neizdvojeni dio Službene zabilješke PP Trogir, naredba o određivanju mjere opreza, te je pročitan i pregledan Izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

    2.4. Sud je u dokaznom postupku pročitao Zapisnik o ispitivanju svjedokinje HO, budući da je isti sastavljen sukladno čl. 158. st. 7. i 173. Prekršajnog zakona, te je ista u smislu čl. 285. st. 1. Zakona o kaznenom postupku, propisno upozorena, te se ista odrekla navedenog prava i izjavila da želi svjedočiti, također je upozorena u smislu odredbe čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, a ista je također izjavila da želi svjedočiti, te je isti koristio kao valjani dokaz.

    2.5. Oštećenica CO je u svom iskazu navela da je prethodnog dana suprugu priopćila da namjerava pokrenuti postupak razvoda braka, na što da joj je isti odgovorio da joj razvod nikada neće dati, da mu je ona rekla da nakon šesnaest godina braka želi mirno riješiti situaciju, te da ga je zamolila da ode zbog djece i da ne stvara probleme. Također da je njezin otac okrivljeniku rekao da ga nitko ne izbacuje iz kuće, a da je okrivljenik izjavio da ga nitko neće izbaciti iz kuće, jer da kuća nije njezina nego od oca. Nakon navedenog da je sa djecom išla prespavati kod majke. Slijedećeg jutra da je suprug otišao na posao, te da joj je porukom rekao da ide raditi i da će preuzeti sina PO koji je njihovo zajedničko dijete staro osam godina, a ona da mu je rekla da će pokrenuti postupak razvoda braka, te da će odluku vezano za djecu donijeti nadležni sud. Također da mu je napisala da su njegove stvari ostavljene ispred kuće, da je brava promijenjena, te da dijete neće moći odvesti bez suglasnosti nadležnog Centra za socijalnu skrb, zamolivši ga da zbog djece ne stvara probleme. Na navedeno da je suprug rekao: "Ti stvarno želiš probleme.", a zatim da je pitao zašto je promijenila bravu i gdje će se oprati, a da mu je ona na to rekla da ima svoju kuću u kojoj može boraviti. Nakon toga da je on napisao da ga ona provocira kako bi stvarao probleme, na što mu ona više nije odgovarala. Istog dana oko 18:30 sati da je suprug došao do obiteljske kuće, te počeo lupati po vratima, da je glasno vikao riječi koje da nije razumjela, te da je ona zbog njegova ponašanja pozvala policiju, a da se maloljetni sin uplašio cijele situacije i počeo plakati, te da ju je navedeni događaj uplašio, uznemirio i povrijedio dostojanstvo.

    2.6. Iz označenog izvadaka iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske razvidno je da je okrivljenik ranije prekršajno osuđivan prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

    3. Na temelju ovako provedenog postupka odnosno ocjenom obrane okrivljenika i pročitanim iskazom svjedokinje, te drugih provedenih dokaza ovaj sud smatra da nema dokaza da bi se u ponašanju okrivljenika ostvarila pravna obilježja prekršajnog djela koje mu se stavlja na teret zbog čega je istog trebalo osloboditi od optužbe.

    4. Nije sporno da su između okrivljenika i njegove supruge postojali narušeni bračni odnosi, te da je oštećenica neposredno prije predmetnog događaja odlučila pokrenuti postupak razvoda braka. Iz njezinog iskaza proizlazi da je okrivljeniku prethodnog dana priopćila svoju namjeru razvoda, dok ga je na sam dan događaja porukom obavijestila kako je promijenila bravu na kuću u kojoj su do tada zajedno živjeli, te da svoje stvari može preuzeti ispred kuće. Sporno je je li okrivljenik svojim postupanjem počinio psihičko nasilje u obitelji.

    5. Sud smatra kako se predmetni događaj ne može promatrati izdvojeno od okolnosti koje su mu neposredno prethodile. Upravo su navedene okolnosti predstavljale neposredan povod događaju koji je uslijedio, zbog čega, reakciju okrivljenika, nije moguće ocjenjivati izvan cjelokupnog konteksta narušenih bračnih odnosa i konkretne situacije u kojoj se našao.

    6. Iz obrane okrivljenika proizlazi da je nakon završetka radnog vremena došao do obiteljske kuće u kojoj je živio posljednjih četrnaest godina i na kojoj ima prijavljeno prebivalište, pri čemu je zatekao zaključana vrata i promijenjenu bravu, zbog čega nije mogao ući u kuću, niti pristupiti svojim osobnim stvarima. Njegovu obranu sud ocjenjuje životnom, logičnom i uvjerljivom, jer je ista u bitnim dijelovima suglasna s ostalim provedenim dokazima, a prije svega s iskazom same oštećenice, koja potvrđuje da je prije njegovog dolaska doista promijenila bravu na ulaznim vratima kuće.

    6. Sud smatra da je za svaku prosječnu osobu objektivno neočekivano i uznemirujuće da se pri povratku s posla nađe pred zaključanim vratima vlastitog doma u kojem godinama živi, te da ne može ući u kuću zbog prethodno promijenjene brave. U takvim okolnostima životno je razumljivo da je okrivljenik pokušavao ostvariti kontakt sa suprugom, tražio da m u otvori vrata, te pokušao riješiti nastalu situaciju, pri čemu je kucao odnosno lupao po vratima i dozivao suprugu. Pri tome sud ne dovodi u pitanje da je okrivljenik bio uzrujan, niti da je povisio ton glasa, međutim, navedeno samo po sebi nije dostatno za zaključak da je počinio psihičko nasilje u obitelji u smislu članka 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    7. Naime, sud razlikuje bračni sukob i međusobno konfliktno ponašanje od psihičkog nasilja u smislu navedenog Zakona. Nije svaka svađa između bračnih drugova, povišeni ton, emocionalna reakcija ili neprimjeren način komunikacije, ujedno i psihičko nasilje. Za ostvarenje obilježja predmetnog prekršaja potrebno je da ponašanje po svom intezitetu, načinu izvršenja i svim okolnostima konkretnog slučaja, prelazi granice uobičajenog konflikta, te bude objektivno podobno izazvati osjećaj straha, uznemirenosti ili povrede dostojanstva kod druge osobe. Sud smatra da u konkretnom slučaju nije dokazano da je takav stupanj inteziteta bio ostvaren.

    8. Naime, oštećenica je svojim prethodnim postupanjem stvorila situaciju koja je neposredno prethodila predmetnom događaju, budući da je samostalno promijenila bravu na kući u kojoj je okrivljenik živio i imao prijavljeno prebivalište, čime mu je faktično onemogućila pristup domu. Takvo njezino postupanje objektivno je predstavljalo povod reakcije okrivljenika, koji je nastojao stupiti u kontakt sa suprugom i ući u kuću radi preuzimanja svojih stvari. Sud stoga njegovu reakciju ocjenjuje spontanom, emocionalnom reakcijom, izazvano konkretnom situacijom, a ne ponašanjem usmjerenim na psihičko zlostavljanje ili ponižavanje oštećenice.

    9. Sud je posebno cijenio i činjenicu da sama oštećenica tijekom svog iskaza nije navela da bi okrivljenik tijekom trajanja njihovog zajedničkog života, prema njoj ranije primjenjivao bilo koji oblik nasilja, niti da da bi joj prijetio. Naprotiv iz njenog iskaza proizlazi da takvog ponašanja ranije nije bilo, što dodatno upućuje na zaključak da predmetni događaj predstavlja izolirani incident, nastao uslijed eskalacije bračnih nesuglasica, a ne obrazac nasilničkog ponašanja prema članu obitelji.

    10. Nadalje, tijekom dokaznog postupka nije utvrđeno da bi okrivljenik pokušao fizički napasti oštećenicu ili djecu, nasilno ući u kuću, te činjenica da je tijekom dozivanja supruge izgovorio riječi navedene u Optužnom prijedlogu, sama za sebe nije dostatna za zaključak da je ostvario obilježja psihičkog nasilja u obitelji.

    11. Sud nije zanemario iskaz oštećenice da se tijekom događaja osijećala uznemireno i uplašeno, međutim subjektivni osjećaj uznemirenosti jedne osobe, sam po sebi nije dovoljan za postojanje predmetnog prekršaja. Potrebno je da ponašanje okrivljenika, promatrano objektivno i u svim okolnostima konkretnog slučaja, bude takvog inteziteta da je podobno izazvati osjećaj straga ili ozbiljne uznemirenosti kod prosječne osobe. U okolnostima kada se okrivljenik nakon povratka s posla našao pred zaključenim vratima vlastitog doma, zbog prethodno promijenjene brave, sud smatra da njegovo ponašanje nije prešlo granicu spontane i emocionalne reakcije na nastalu situaciju, te nije doseglo intezitet potreban za ostvarene obilježja prekršaja iz čl. 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji.

    12. Slijedom svega iznijetog, u ovom prekršajnom postupku nije dokazano da bi okrivljenik predmetne prigode počinio prekršaj nasilja u obitelji na način kako mu se to stavlja na teret označenim optužnim prijedlogom, odnosno da bi počinio prekršaj koji su činjenično opisan i pravno označen kao u izreci ove presude. Naime provedenim dokazima nije dokazano da je njegovo ponašanje bilo takvog inteziteta da bi objektivno predstavljao psihičko nasilje u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, već je utvrđeno da je riječ o jednokratnoj reakciji izazvanoj konkretnim okolnostima, zbog čega je na temelju članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona trebalo donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

    13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    Trogir, 6. srpnja 2026.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Jasminka Radelja, v. r.

    Darija Miše, v. r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju, u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.