REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1661/2026-4.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja NRN, [adresa], 22 C Kanangra Crescent Greenwood WA 6024, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Robertu Jančiku, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika Euroherc Osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Pelclu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić i Partneri d.o.o., Zagreb, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 06. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 25. svibnja 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022-238 od 14. travnja 2025., te presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž- 2609/2015-16 od 19. studenog 2025., kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika od 25. svibnja 2026. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave – presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022-238 od 14. travnja 2025., te presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž-2609/2015-16 od 19. studenog 2025., u odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuju se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022-238 od 14. travnja 2025., te presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž- 2609/2015-16 od 19. studenog 2025. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Dana 25. svibnja 2026. ovršenik je ovom sudu podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem:

Pn-7/2022-238 od 14. travnja 2025. i presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž-2609/2015-16 od 19. studenog 2025.

2.1. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om ovršenik se poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 2. i 7. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), odnosno da isprava temeljem koje se provodi ovrha nije stekla svojstvo ovršnosti, kao i da je bez specijalne punomoći zatražena isplata na račun neovlaštene osobe - punomoćnika, odvjetnika Roberta Jančika.

2.2. U odnosu na prijedlog za odgodu od 25. svibnja 2026., ovršenik navodi da je protiv ovršne isprave izjavio izvanredni pravni lijek – Prijedlog za dopuštenje revizije (list 128. do 224. spisa), a čime je ispunio uvjet za odgodu prijenosa propisan čl. 65. st. 1. toč. 1.OZ-a; dok zbog podnesenog prijedlog za ispravak drugostupanjske presude, kao i Zahtjeva za ukidanjem klauzule pravomoćnosti i ovršnosti u odnosu na izdanu potvrdu pravomoćnosti/ovršnosti na odluku, ovršenik smatra da su ispunjeni i uvjeti po odredbama čl. 65. st. 1. toč. 7. OZ-a i čl. 36. st. 3. OZ-a. Nadalje, ovršenik smatra da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, a isto obrazlaže pozivajući se na činjenicu da je ovrhovoditelj osoba koja ima značajnu životnu dob od devedeset (90) godina, te da živi u [adresa], a radi čega nije mogao pribaviti podatke o njegovom imovnom stanju. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže da sud odgodi davanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava do donošenja konačne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u revizijskom postupku pokrenutom povodom ovršenikova prijedloga za dopuštenje revizije i potom revizije u predmetu Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022. Također, ovršenik potražuje naknadu troškova postupka.

3.1. Prijedlozi ovršenika od 25. svibnja 2026. dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje, te se ovrhovoditelj podneskom od 16. lipnja 2026. u cijelosti usprotivio ovršenikovim navodima. Ovrhovoditelj se poziva na čl. 95. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), te navodi da je temeljem punomoći iz 2006., a koja mu je izdana za potrebe vođenja parnice, ovlašten i za podnošenje Zahtjevu za izravnu naplatu FINA-i, te da mu je opreza radi, stranka izdala i Specijalnu punomoć a koju je dostavio u spis, te koja prileži na listu 250. spisa.

3.2. U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu, ovrhovoditelj smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje razloga koje propisuje odredba članka 65. st. 1. OZ- a tj. da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško naknadivu štetu. I ovrhovoditelj se poziva na svoju visoku životnu dob, a zbog dugotrajnosti postupka koji je prethodio ovrsi, mišljenja je, da je cilj ulaganje izvanrednog pravnog lijeka da se ukine ovršna isprava, te da se predmet vrati na ponovni postupak, jer u istom ovršenik temeljem starog Zakona o obveznim odnosima ne bi imao obvezu na plaćanje zatezne kamate od dana podnošenja tužbe; dok s druge strane u slučaju njegove smrti nasljednici bi izgubili pravo na naknadu štete. Naposljetku, i ovrhovoditelj potražuje naknadu troškova postupka.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ- a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Ovršenik se opravdano poziva na Prijedlog za dopuštenje revizije. Time je ovršenik postupio sukladno čl. 382. st. 1. ZPP-a s obzirom da nema mogućnost podnošenja revizije bez prethodnog dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Slijedom navedenog ispunjen je jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.

8. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.

9. Naime, sudu nije poznato imovinsko stanje ovrhovoditelja, a u prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe s obzirom da se radi o naplati velikog novčanog iznosa preko 63.000,00 EUR od ovrhovoditelja koji je fizička osoba, starije životne dobi, te koji živi u [adresa], zbog čega navodi da nije bio u mogućnosti pribaviti podatke o njegovom imovnom statusu, ali je mišljenja da će mu prebivalište ovrhovoditelja u [adresa], značajno otežati povrat isplaćenih sredstava. Također, ovršenik se poziva na pokušaj naplate u korist računa neovlaštene osobe, odvjetnika Roberta Jančika.

10. Vezano za ovršenikov prigovor da se radi o pokušaju naplate u korist računa neovlaštene osobe, utvrđeno je da u spisu prileži Specijalna punomoć, tako da je isti neosnovan. Dalje, eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju. Nadalje, nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Činjenica da je ovrhovoditelj fizička osoba sama po sebi ne podrazumijeva da je izrazito lošeg imovinskog stanja zbog kojeg za slučaj eventualne protuovrhe, ne bi bili u mogućnosti vratiti iznos namirene tražbine. Pljenidba znatnog novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha otegotna za ovršenika. Ovrhovoditelj postupak izravne naplate u ovom predmetu vodi temeljem pravomoćne sudske odluke, te prema okolnostima u ovom slučaju sud smatra da ne postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, a uspjeh ovršenika u revizijskom postupku je neizvjestan. Slijedom navedenog, sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ -a, a u vezi čl. 210. st. 1. i 2. OZ -a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke rješenja

11. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (st.1.), s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a (st. 2.). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu, ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. – 11. OZ-a.

12. Vezano za žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a sud je isti ocijenio neosnovanim. Naime, žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a podrazumijeva, ako isprava nije stekla svojstvo ovršnosti. U konkretnom slučaju postupak izravne naplate provodi se temeljem presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022-238 od 14. travnja 2025., te presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž-2609/2015-16 od 19. studenog 2025. Obzirom na navode ovršenika, sud je izvršio uvid u ispravu koja prileži ovom spisu na listu 103., te je utvrdio da je ovršna isprava stekla svojstvo pravomoćnosti dana 19. studenog 2025., te ovršnosti dana 11. veljače 2026. Nadalje, sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda ovršnog postupka, odnosno povreda na koje pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 50. st. 2. OZ–a vezano za osnovu koja je podnesena na izravnu naplatu.

13. Slijedom navedenog, predmetna isprava je valjanja ovršna isprva. Stoga je sud istaknuti žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a ocijenio neosnovanim, te je odlučio kao u točki II. izreke ovog rješenja.

14. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

15. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlozima u ovom postupku, sud je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučio kako je navedeno u točki III. izreke ovog rješenja.

16. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava podneska od 16. lipnja 2026. iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka izravne naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke. Primjenom čl. 14. st. 4. OZ-a, te ocjenjujući koji su troškovi bili potrebni za provedbu ovršnog postupka, to jest postupka izravne naplate, sud je odlučio kako je navedeno u točki IV. izreke ovog rješenja.

17. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

18. Kako je ovršenik istaknuo razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu, 06. srpnja 2026.

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.