REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1583/2026-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja KREKIĆ AVANGARD d.o.o., Bibinje, Poslovna zona Lonići 6, OIB: 90749374969, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Bačić i partneri u Zadru, protiv ovršenika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Pisarnica Zagreb I., odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, bez održavanja ročišta, 06. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odgađa se izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - presude Trgovačkog suda u Zadru, pod poslovnim brojem:

P-163/2023-259 od 28. srpnja 2025., djelomično preinačene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem: Pž-3508/2025-5 od 21. listopada 2025.(zahtjeva za izravnu naplatu podnesen 15. svibnja 2026. u 11:12 sati), do donošenja konačne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u revizijskom postupku pokrenutom povodom ovršenikova prijedloga za dopuštenje revizije u predmetu Trgovačkog suda u Zadru, pod poslovnim brojem: P-163/2023.

II. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu prijenosa od 19. svibnja 2026. odlučit će se nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od 08. lipnja 2026. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 19. svibnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) temeljem presude Trgovačkog suda u Zadru, pod poslovnim brojem: P-163/2023-259 od 28. srpnja 2025., a koja je djelomično preinačena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem: Pž-3508/2025-5 od 21. listopada 2025..

2. U prijedlog ovršenik navodi da su mu temeljem ovršne isprave i specifikacije naplate zaplijenjena novčana sredstva na računu u ukupnom iznosu od 4.866.528,72 EUR. Ovršenik ističe da je ovrhovoditelj već pokušao naplatu temeljem iste ovršne isprava na način da je 19. veljače 2026. podnio Zahtjev za izravnu naplatu FINA-i, te da je povodom tog zahtjeva ovaj sud rješenjem, pod poslovnim brojem: Ovr-610/2026- 6 od 19. ožujka 2026. prihvatio njegov prijedlog za odgodom prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava. Nadalje, da je ovrhovoditelj 12. svibnja 2026. opozvao Zahtjev za izravnu naplatu pri FINA-i, te da je potom 15. svibnja 2026. ponovno podnio Zahtjev za izravnu naplatu FINA-i s namjerom da izbjegne učinke naprijed navedene sudske odluke o odgodi. Ovršenik prije svega ukazuje da je protiv ovršne isprave u ovoj pravnoj stvari izjavio izvanredni pravni lijek i to prijedlog za dopuštenje revizije, a čime je ispunio uvjet iz odredbi OZ-a o odgodi ovrhe. Nadalje, ovršenik ukazuje da se radi o izrazito velikom potraživanju ovrhovoditelja u iznosu od gotovo 4,90 mil. EUR, te da u slučaju uspjeha u postupku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, a povodom podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije odnosno revizije, neće biti u mogućnosti vratiti predmetni novčani iznos. Osnovanost ovog svog prigovora ovršenik temelji na materijalnim dokazima i vještačkom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za financije doc. dr. sc. Emila Mihaline koji je bio izrađen već prilikom prvog podnesenog Zahtjeva za izravnu naplatu od 19. veljače 2026. (u kojem se potraživao novčani iznos od 5,60 mil. EUR). Rezime ovog privatnog vještačenja je da postoji visok stupanj vjerojatnosti da bi povrat naplaćenog iznosa doveo ovrhovoditelja u ozbiljne financijske poteškoće, te da je realno očekivati da ovrhovoditelj bez dodatne financijske injekcije ili restrukturiranja ne bi mogao vratiti iznos koji je predmet ovog spora, a da pri tome uspije zadržati svoj poslovni kontinuitet. Vještak je svoj zaključak temeljio na utvrđenju da ovrhovoditelj u svom poslovanju djeluje s minimalnom rezervom likvidnosti, te da nema na raspolaganju veliku gotovinsku zalihu, a niti kratkoročnu financijsku imovinu kojom bi moglo pokriti obvezu povrata novčanog iznosa koji je predmet ove naplate. Tako vještak navodi da ovrhovoditelj spada u srednje poduzetnike po veličini, a čiji raspoloživi kapital čini relativno mali dio ukupne pasive. Dalje navodi da je u 2024. vlastiti kapital ovrhovoditelja činio samo ~20,5% ukupnih izvora financiranja, dok su mu obveze iznosile oko 79,5%, a za što tvrdi da govori u prilog zaduženosti ovrhovoditelja. Vještak je u bitnom istakao i da predmet ovog spora predstavlja iznos koji je značajno viši od ukupne dobiti ovrhovoditelja u posljednje tri (3) godine. Nadalje, vještak je dostupne podatke o sudskim postupcima koji se vode u vezi poslovanja ovrhovoditelja, ocijenio kao opasnost od postojanja potencijalnih obveza koje ovrhovoditelj ima prema drugih poslovnim subjektima. U tom smislu naveo je konkretno društvu CENTAR d.o.o. u iznosu od čak 2,13 mil EUR. Za eventualnu kreditnu sposobnost ovrhovoditelja, vještak je mišljenja da nije realno očekivati da bi ovrhovoditelj za slučaj da bude morao vratiti predmetni novčani iznos, mogao realizirati kredit kod poslovne banke. I naposljetku se posebno osvrće na podatak da je ovrhovoditelj na kraju poslovne godine imao na raspolaganju iznosu od svega 600.000,00 EUR. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže sudu odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom prijedloga za dopuštenje revizije, odnosno revizije.

3. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava od 19. svibnja 2026. dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 08. lipnja 2026. u cijelosti usprotivio navodima ovršenika. Tako ovrhovoditelj osporava priloženo vještačenje, jer se radi o privatno naručenom vještačenju za potrebe ovršenika, a koje smatra nezakonitim i s obzirom da je navedeni vještak poslovnim odnosima povezan sa ovršenikom. Ovrhovoditelj osporava vještačenje, i jer se temelji isključivo na iskazanom ostatku njegove dobiti u 2023. i 2024. s obzirom da su ti podaci bili javno dostupni na stranicama FINA-e. Ovrhovoditelj je u spis dostavio svoj Godišnji izvještaj poslovodstva za 2024. iz kojeg je vidljivo da je u 2024. ostvario ukupan poslovni prihod od 25.748.611 EUR, te da je u 2025. ostvario rast ukupnog prihoda od skoro 30% u odnosu na 2024. tj. da je ostvario ukupan poslovni prihod u iznosu od 34.449.162,77. Nadalje, ovrhovoditelj navodi da ovršenik nije dokazao da bi mu nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, jer smatra da se ne radi o prevelikim novčanim sredstvima koja su predmet spora s obzirom na njegove financijske mogućnosti i zato jer je ovaj rizik vjerojatno reosiguran i dio obveza spada na reosiguravatelja. Dalje, ovrhovoditelj navodi da ima u svom vlasništvu nekretnine i to: a) k. o. [katastarska općina], č.z. 498/180, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] z.k. Odjela općinskog suda u Zadru, ukupne površine 19.647 m2 u naravi dvorište 13.759 m2 i poslovna zgrada 5888 m2 ; b) k. o. [katastarska općina], č.z. 3605/3, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] zk. odjela Općinskog suda u Šibeniku, suvlasnički dio 180/1000, etažno vlasništvo E-84 u naravi poslovni prostor, ukupne neto korisne površine 1.387,03 m2; c) k. o. [katastarska općina], č.z. 2078/1, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk. Odjela Općinskog suda u Splitu i to: suvlasnički dio 381/5666, etažno vlasništvo E-67, ukupne površine 367,25 m2 od čega poslovni prostor površine 140,20 m2; suvlasnički dio 332/5666, etažno vlasništvo E-68, ukupne površine 318 m2 od čega poslovni prostor površine 174,90 m2; suvlasnički dio 151/5666, etažno vlasništvo E-69, ukupne površine 150,50 m2, od čega poslovni prostor površine 112 m2 i d) k. o. [katastarska općina], č.z. 2683/1, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] zk. Odjela općinskog suda u Zagrebu, površine 2.198 m2, u naravi dvorište 93 m2 i zgrada mješovite uporabe površine 2.106 m2. Također, ovrhovoditelj navodi da upisane hipoteke na gore navedenim nekretninama ne predstavljaju stvarni dug, već okvirni sporazum o kreditu. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj predlaže odbiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan, te potražuje naknadu troškova postupka.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava je osnovan.

5. Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Ovršenik se pozvao na činjenicu da je protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem: Pž-3508/2025-5 od 21. listopada 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu (presuda Trgovačkog suda u Zadru, pod poslovnim brojem: P- 163/2023 259 od 28. srpnja 2025.), podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije, a što je i utvrđeno uvidom u spis (list 114. – 213. spisa). Budući je ovršenik podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije, ispunjena je pretpostavka propisana odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a, kojom je propisano da će sud odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, ako je protiv odluke na temelju koje se provodi pljenidba i prijenos podnesen pravni lijek.

8. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud smatra kako je ovršenik isti učinio vjerojatnim.

9. Bitno je ukazati da za ispunjenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome, je li imovina ovrhovoditelja dostatna za povratnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika.

10. Uvidom u podatke koji prileže spisu (list 229. – 231. spisa) utvrđeno je da je ovrhovoditelj u 2024. ostvario dobit od 512.244,00 EUR, a u 2023. da je ostvario dobit od 551.756,00 EUR.

11. Ovrhovoditelj je dostavio Izvještaj FINA-e za 2024. i 2025. (list 418. – 427. spisa) iz kojeg je razvidan njegov Godišnji izvještaj poslovodstva za 2024. iz kojeg je vidljivo da je u 2024. ostvario ukupan poslovni prihod od 25.748.611 EUR tj. da je u 2025. ostvario rast ukupnog prihoda od skoro 30% u odnosu na 2024., te da mu je ukupni iznos poslovnog prihoda u ovoj godini iznosio 34.449.162,77 EUR.

12. Ovrhovoditelj je dostavio sudu i Izvadak iz BZP-a (list 428. – 435. spisa) u prilog svog vlasništva na četiri (4) nekretnine, a iz kojih je razvidno da su dvije (2) navedene nekretnine opterećen založnim pravom u korist banaka.

13. Nadalje, u odnosu na navode ovrhovoditelja da u svom vlasništvu ima više nekretnina, u bitnom je navest da nekretnine nisu likvidna sredstva, te da bi u slučaju potrebe za povratom prenesenih sredstava, ovršenik svakako morao pokrenuti novi sudski postupak, a radi povrata sredstava i provedbe ovrhe na nekretninama ovrhovoditelja. Navedena činjenica, potvrđuje da se radi o šteti koju je teško nadoknaditi u razumnom roku. Pri tome valja reći i to da je jedna od nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk odjel Zadar, u naravi dvorište i poslovna zgrada, ukupne površine 19647 m2, opterećena založnim pravom na iznos od 3.670.000,00 EUR u korist Erste & Steiermärkische Bank d.d., te založnim pravom na iznos od 6.500.000,00 EUR u korist Erste & Steiermärkische Bank d.d.; odnosno da je druga nekretnina k. o. [katastarska općina], č.z. 3605/3, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] zk. odjela Općinskog suda u Šibeniku, suvlasnički dio 180/1000, etažno vlasništvo E-84 u naravi poslovni prostor ukupne neto korisne površine 1.387,03 m2, također opterećena založnim pravom na iznos od 5.050.000,00 EUR u korist OTP Banke d.d., te založnim pravom na iznos od 20.000.000,00 EUR u korist OTP Banke d.d..

14. Uzimajući u obzir da je predmet ovog spora iznos od čak 4.866.528,72 EUR, a koji bi u predmetnom postupku izravne naplate trebao biti prenesen ovrhovoditelju, dok je s druge strane ovrhovoditelj koji je u 2023. i 2024. ostvario višestruko manju dobit (uvažavajući pri tome podatke iz Izvještaja FINA-e za 2024. i 2025. kojeg je u spis priložio ovrhovoditelj) od iznosa koji bi trebao biti prenesen, ocjena je ovog suda da postoji vjerojatnost da ovrhovoditelj neće biti u mogućnosti vratiti ovršeniku novčana sredstva koja će mu u postupku izravne naplate biti prenesena, u slučaju ako ovršenikov prijedlog za dopuštenje revizije bude prihvaćen i ako nakon toga ovršenikova revizija bude usvojena, te ukinuta, odnosno preinačena odluka koja je ovršna isprava u ovoj pravnoj stvari, slijedom čega je ocjena ovog suda da postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

15. Sud je prilikom donošenja ove odluke naročito uzeo u obzir da da je potraživanje ovrhovoditelja samom zapljenom na računu ovršenika osigurano i zaštićeno zakonskom zateznom kamatom koja i dalje na zaplijenjeni iznos teče, a ovršenik navedenim sredstvima ne može raspolagati, pa su navedena sredstva osigurana do okončanja postupka i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez ovih sredstava. Uzimajući u obzir da odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ima ograničeno vremensko trajanje, a potraživanje ovrhovoditelja osigurano je samom zapljenom na računu ovršenika, ovaj sud je stajališta kako pretežu razlozi u korist ovršenika, te je potrebno odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.

16. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi sa čl. 210. st. 2. OZ a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

17. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od 19. svibnja 2026. odlučit će se nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji obzirom osnovanost navedenog zahtjeva ovisi o tome, hoće li ovršenik uspjeti u tom postupku, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

18. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od 08. lipnja 2026. na prijedlog ovršenika.

19. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan.

20. Naime, čl. 14. st. 4. OZ-a propisuje da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu s obzirom da očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Naime, sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke, odnosno sud je ovrhovoditelju samo dao mogućnost, ali ne i obvezu da odgovori na prijedlog ovršenika. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 06. srpnja 2026.

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.

3. FINA-i – putem web servisa

4. Spis