Posl. br. Pp-3982/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sutkinji Marini Radaić Martinović, uz sudjelovanje zapisničara Elide Kapor, u prekršajnom predmetu protiv I- okrivljenika Thalamus Concept j.d.o.o. kao pravne osobe i II-okrivljenika TC kao odgovorne osobe, zbog djela prekršaja iz odredbe čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu, čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 150. st. 1. alineja 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pokrenutim optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Metkoviću Klasa: 116-02/24-01/4013, Urbroj: 443-02-03-19-24-10 od 29. studenog 2024., a temeljem odredbe čl. 182. i 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br.107/07, 39/13,157/13, 110/2015, 70/2017, 118/2018 i 114/2022 – dalje PZ- a), na ročištu za objavu presude dana 14. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I - Okrivljenik: THALAMUS CONCEPT j.d.o.o. iz Andraševca, Knezićeva ulica 1, OIB: 48507656416, godišnja dobit u 2024. iznosila je 10.000,00 eura, kao pravna osoba, nekažnjavana
II-Okrivljenik: TC, sin T i C rođ. K, rođen **.**.1988. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], VŠS, po zanimanju prvostupnik fizioterapije zaposlen u Udruzi fizioterapeuta i radnih terapeuta Zagorje s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.100,00 eura, oženjen, otac troje maloljetne djece, državljanin RH, nekažnjavan
k r i v i s u
I. 1. što s radnicom CC koja je počela s radom dana 27. lipnja 2024. na radnom mjestu maserke s mjestom rada na plaži Pržina u Lumbardi nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, niti su joj prije početka rada uručili pisanu potvrdu u sklopljenom ugovoru o radu, a što su bili dužni,
čime su počinili djelo prekršaja iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), kažnjivo po čl. 229 st.1. toč. 3. i st.2. istog Zakona;
2. što radnicu CC koja je počela s radom dana 27. lipnja 2024. na radnom mjestu maserke s mjestom rada na plaži Pržina u Lumbardi nisu prijavili na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s prvim danom početka rada, a što su bili dužni najkasnije prije početka rada,
čime su počinili prekršaj iz čl. 112. st.1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022), kažnjiv po čl. 172. st.2. toč. 5. i st.3. istog Zakona;
3. što radnicu CC koja je počela s radom dana 27. lipnja 2024. na radnom mjestu maserke s mjestom rada na plaži Pržina u Lumbardi nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osiguranje osobe,
čime su počinili prekršaj iz čl. 120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/2013, 137/2013, 98/2019, 33/2023,), kažnjiv po čl. 150. st.1. i st.2. istog zakona;
II. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenicima se za prekršaj opisan u toč. 1.
i z r i č e
I-okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.500,00 Eur-a:
II-okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 450,00 Eur-a
I i II-okrivljeni su temeljem odredbe čl. 33. st. 11. PZ-a dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, te su je dužni platiti u korist računa br: HR 1210010051863000160, model HR 63, opis plaćanja: uplata novčane kazne po presudi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli,
I-OKRIVLJENA PRAVNA OSOBA: pozivom na br. odobrenja: 6068-3847- 1081720140, primatelj Republika Hrvatska, Državni proračun
II-OKRIVLJENIK: pozivom na br. odobrenja: 6068-3847-1081720174, primatelj Republika Hrvatska, Državni proračun
Ako okrivljeni u navedenom roku ne plate novčane kazne, iste će se naplatiti prisilno, a u smislu odredbe čl. 34. st. 1. PZ-a, a ukoliko u navedenom roku plate iznos od 2/3 što za I-okrivljenu pravnu osobu iznosi 1.000,00 eura, a za II- okrivljenika iznosi 300,00 eura, smatrati će se da su novčane kazne platili u cijelosti, sukladno odredbi čl. 152. st. 3. PZ-a.
III. Temeljem istih propisa, a primjenom odredbe čl. 38.st. 2. toč. 2. Prekršajnog zakona I i II okrivljenik se za djela pod toč. 2. i 3. OSLOBAĐAJU OD KAZNE.
IV. Temeljem čl. 182. toč. 1. PZ-a I i II okrivljenik se O S L O B A Đ A J U O D O P T U Ž B E da je inspekcijskom nadzorom obavljenim dana 29. listopada 2024. u službenim prostorijama Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Metković, Stjepana Radića 3, uvidom u radno-pravnu dokumentaciju, te temeljem izjave svjedoka CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], dane na zapisnik dana 11.10.2024. o čema su sastavljeni zapisnici utvrđeno da je u evidenciji o radnom vremenu za radnicu CC bio evidentiran rad u periodu i to kako slijedi: od 01.07.2024. do 07.07.2024. u radnom vremenu od 11,00 do 19,00 sati, od 10.07.2024. do 13.07.2024. u radnom vremenu od 11,00 do 19,00 sati od 15.07.2024. do 20.07.2024. u radnom vremenu od 11,00 do 19.00 sati i 22.07.2024. u radnom vremenu od 11,00 do 19,00 sati te da se ista ne bi slagala sa izjavom radnice CC, a koja bi prema izjavi danoj u zapisnik dana 11.10.2024., u periodu od 01.07.2024. do 20.07.2024. radila sve dane osim 02.07.2024. i 11.07.2024. iz čega da bi proizlazilo da poslodavac evidenciju o radnom vremenu za navedenu radnicu nije vodio uredno, čime da bi počinili djelo prekršaja iz čl. 5. Zakona o radu (Narodne novine br. br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/20) kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. istog zakona.
V. Temeljem odredbe čl. 139. st. 3. PZ-a I i II okrivljenik su dužni naknaditi trošak vođenja prekršajnog postupka paušalno određenog i to svaki u novčanom iznosu od po 15,00 eura u roku kao i kaznu, u korist računa HR 1210010051863000160, model HR 63, opis plaćanja: uplata troškova postupka po presudi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli i to I-okrivljenik pozivom na br. odobrenja: 6068-3847-1081720352 primatelj Republika Hrvatska, Državni proračun, a II-okrivljenik pozivom na br. odobrenja: 6068-3847-1081720387 primatelj Republika Hrvatska.
Obrazloženje
1. Dana 29. studenog 2024. je Državni inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Metkoviću pod brojem Klasa: 116-02/24-01/4013, Urbroj: 443-02-03-19- 24-10, podnio optužni prijedlog protiv I-okrivljenika Thalamus Concept j.d.o.o. kao pravne osobe i II-okrivljenika TC kao odgovorne osobe, zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno kvalificiranih kao u izreci ove presude.
2. II- Okrivljenik je saslušan zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici te je kao ovlašteni predstavnik pravne osobe te kao odgovorna osoba u pravnoj osobi obranu dao u svoje ime i u ime okrivljene pravne osobe prije svega navodeći da se ne smatraju krivima za predmetne prekršaje za koje ih se tereti. U svojoj obrani dalje navodi kako unazad nekoliko godina ima plažni objekat na plaži Pržina u Lumbardi, na Korčuli, te da je 26.06.2024. tražio više radnica tj. maserka za rad u objektu i tog dana da je stupio u kontakt s CC. Ona da mu je poslala poruku da je vidjela oglas stoga da mu se javila za posao maserke te da su tako dogovorili posao. Navodi da ju nije osobno poznavao, ali da se prisjeća da se ona prilikom dogovaranja posla ''nećkala'' oko toga hoće li pristati raditi s obzirom da je tada imala 57 godina i da nije bila sigurna hoće li s obzirom na vremenske uvjete moći kvalitetno obavljati posao. Navodi da je ona s 01.07.2024. uredno prijavljena na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, tako da smatra da nije bilo elemenata rada na crno, a u tom kratkom periodu da je uvodio u posao, da je zapravo u tom periodu volontirala. Navodi da joj je 01.07.2024. dao Ugovor o radu no ona da isti nije potpisala, da je govorila da će ugovor uzeti doma pročitati i proučiti, pa da će vratiti potpisano, no isto da nije učinila. Nakon nekoliko tjedana, točnije 18.07.2024. navodi da je rekla da razmišlja da smanjeno radi jer da se ne može nositi s obavezom rada svaki dan, te da je predložila da radi 3 ili 4 dana u tjednu za 60% plaće. Dalje navodi kako 20.07.2024. dolazi na plažu i da upozorava CC da vodi brigu o čistoći objekta te da na istome od zavjesa napravi zaslon kako u isti ne bi dopiralo sunce, na što da se ona naljutila. Navodi kako je trebala raditi od 11 sati do 19 sati, međutim da se tog dana pokupila s posla u 13,30 sati govoreći da joj je dosta svega i da ne može više raditi. Nakon toga da mu šalje poruku da želi isplatu plaće za ono što je odradila, na što da ju on upozorava da plaća ne može biti isplaćena u tekućem mjesecu već da će plaću dobiti drugi mjesec, a sa 22.07.2024. da je radnica uredno odjavljena. U odnosu na evidenciju radnog vremena želi reći da je radnik dužan voditi brigu o evidenciji radnog vremena, a poslodavac isto kontrolirati, stoga misli da je to sve s njihove strane uredno napravljeno. Također se prisjeća da je 29.06. 2024. i 30. 06. 2024. bio vikend i sa sigurnošću navodi da ju je 01.07.2024. prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Dalje želi reći kako smatra da je ucijenjen od gospođe CC i da je u mirnoj želji želio riješiti njihovu situaciju i uredno isplatiti dogovorenu plaću, a koja da je na kraju krajeva i isplaćena. No, gospođa CC da je tražila plaću za čitav mjesec, uputila prijavu Državnom inspektoratu kojem da je dostavio sve dokumente i ponovno želio riješiti stvar mirenjem, no gospođa CC da je tražila iznos polovine zamišljene njegove kazne o čemu navodi da u spis dostavlja SMS korespondenciju.
3. Postupajući po optužnom prijedlogu, ovaj sud je proveo glavnu raspravu u izočnosti uredno pozvanog tužitelja.
4. U dokaznom postupku pregledan je zapisnik o saslušanju svjedoka, zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Metkoviću sastavljen 29. listopada 2024., obračunske liste, obavijest Inspektorata od 21. studenog 2024., evidencija o radnom vremenu radnika, zapisnik o zamolbenom ispitivanju, potvrda HZMO od 16. prosinca 2024., izjava CC, opomena pred tužbu, e-mail korespondencija i potvrda MP o osuđivanosti I i II okrivljenika te je saslušana svjedokinja CC.
5. U danom iskazu svjedokinja CC je navela da se 20. lipnja 2024. prijavila na oglas za radno mjesto maserke kod okrivljenika nakon što se preselila iz Australije, te da je imala potrebne certifikate za obavljanje tog radnog mjesta. Navodi da je započela sa radom 27. lipnja 2024. kada da je imala i prvi booking u 14:00 sati. Što se tiče ugovora o radu isti da nikad nije zaključila sa okrivljenikom u pisanom obliku, niti da joj je izdana pisana potvrda s sklopljenom ugovoru o radu već da se radilo o verbalnom ugovoru prema njihovom dogovoru, mjesečna plaća da je bila dogovoren u iznosu od 1.300,00 eura. Nakon malo vremena od kada je započela sa radom da je bio objavljen i natječaj za radno mjesto učiteljice u školi na koje radno mjesto da se i prijavila te da je obavijestila okrivljenika gosp. TC kako bi radni odnos kod njega prekinula malo ranije obzirom da je planirala u rujnu započeti sa radom u školi na što da je isti rekao kako nema problema. Što se tiče njena radnog vremena kod okrivljenika u navedenom periodu navodi kako je radila svaki dan od 11:00 do 19:00 sati s tim da joj je jedan dan bilo loše i da nije radila o čemu da je obavijestila okrivljenika i da su bile taj dan temperature 40 stupnjeva na što da ju je isti i uputio da popije magnezij što da je i napravila i tog dana da je ostala kući. U navedenom periodu navodi da nije imala slobodne dane. Što se tiče evidencije o radnom vremenu ista da se nije vodila, ona da nije potpisivala nikakvu listu, već da je na panou na radnom mjesto bio izvješen raspored kada je koji od zaposlenika imao klijenta. Jedno jutro kada je došla na radno mjesto tamo da je bio gosp. TC, okrivljenik sa svojom klijenticom i rekao joj da otiđe sjesti u kafić dok on završi sa klijenticom i već tu da je gosp. TC bio neugodan prema njoj, a poslije nakon što se ja vratila iz kafića isti da je bio neugodan prema njoj na što da mu je ona rekla da prestaje radit, te da mu će mu vratiti sve i majice kada ih opere, na što da je isti rekao da mu ih vrati odmah. Što se tiče isplaćene plaće u navedenom periodu okrivljenik da joj je isplatio 428,91 eura, a ostatak da joj nije isplatio, kao ni prijevoz koji da nije bio isplaćen, međutim navodi kako ju je okrivljenik prvih dana vozio na posao. Navodi da je okrivljeniku rekla da će podnijeti prijavu Državnom inspektoratu ako joj ne isplati procent od dogovorenog iznosa plaće i svakog dana, kada ga je pitala kada će joj biti isplaćena plaća koju da joj nije isplatio u cijelosti i da mu je rekla da će podnijeti prijavu jer da nije dobila nikad ugovor o radu i da nije uredno bila prijavljena na mirovinsko i zdravstveno, a što da joj je isti i potvrdio u jednoj SMS poruci da ugovor o radu nikad nije potpisan. Navodi da joj je 17. listopada 2024. u SMS poruci napisao da cijela Korčula zna o tome kakva je ona, ali da je dao priliku poslu i da nije vjerovao, a na što da mu je ona napisala da ima rok do sutra da joj isplati ostatak dogovorenog novca. Gosp. TC da ju je zvao telefonski i tražio da povuče prijavu na što da mu je ona SMS porukom javila i telefonskim putem usmeno isto tako ponovila ono što traži i da ga je upozorila na to kolike su kazne i da traži pola od te sume za pretrpljeni stres. Svu tu korespondenciju koju da je imala sa okrivljenikom te ostalu dokumentaciju navodi da je uputila okrivljeniku prije poziva na sud međutim sva da dokumentacija se je vratila kao neuručena te prilaže sudu svu tu dokumentaciju zajedno sa kovertom i povratnicom kao dokaz o neuručenju. Na upit okrivljenika svjedokinja navodi kako je u tom periodu kada je ista radila bilo dana i kada nije bilo klijenata zbog čega da nije tada ni bila registrirana u kartici koja se koristila, a što da ista navodi da je imala jedino.
5.1. Okrivljenik je naveo da ima primjedbi na iskaz svjedokinje pa tako u odnosu na iskaz svjedokinje u kojem navodi da je bio neugodan prema njoj tog dana, navodi da nije bio neugodan, već da je upozorio kako objekat nije bio uredno očišćen kao i na zastore. Svjedokinji da je početkom rada predana fascikla sa svom dokumentacijom pa tako i sa obavijesti o zaposlenju i ugovorom o radu kojeg svjedokinja da nikad nije potpisala, druga radnica da je uredno potpisala taj ugovor, a o čemu da je govorila i gospođa CC. Što se tiče navoda da je svakodnevno od nje dobivao poruke da izvrši ostatak plaće navodi kako mu se ista povremeno obraćala te da joj plaća u mjesecu tekućem nije mogla biti isplaćena u tom mjesecu te da ja poslije htio sa istom to riješiti mirnim putem u kojem postupku da bi inspektor bio medijator međutim to da je htio sve dok njene poruke nisu krenule u ucjenu te da je ista tražila da joj se izvrši uplata iznosa za kojeg da on navodi nije imao opravdanje isplatiti. Navodi dalje da je svjedokinja bila uvedena u posao 27. lipnja 2024. što da on ne smatra početkom rada, a kada kaže uvedena u posao navodi kako joj je on pokazao i bio na raspolaganju i koliko se sjeća da je to bio petak, a sutra dan, dakle u subotu da je ona također došla na radnom mjesto, a prijavu na mirovinsko i zdravstveno da je učinio čim je to mogao, u ponedjeljak 01. srpnja. Dalje navodi, a što se tiče evidencija o radnom vremenu radnik da je dužan voditi tu evidenciju, a u konkretnom slučaju svjedokinja kao zaposlenica da nije vodila tu evidenciju te da je on tu evidenciju napravio prema listama koje su se vodile o dnevnim masažama i on tu evidenciju da nije pokazao zaposlenici ali da je htio sa svjedokinjom obaviti razgovor međutim ista da mu je u poruci navela kako nema sa njim o čemu razgovarati i svu korespondenciju da je htjela prebaciti na drugu radnicu.
5.2. Na upit suda a nakon što je predočena okrivljeniku evidencija o radnom vremenu isti navodi, što se tiče 08. i 09. srpnja 2024. da je svjedokinja tog dana koristila slobodne dane, a za 21. srpnja 2024. da se ne može očitovati odmah, a nakon što je pogledao u korespondenciju navodi da je 08. srpnja 2024. svjedokinja javila da joj je loše. Nastavno na navedeno svjedokinja navodi da kao što je to već rekla jedan dan da joj je bilo loše i tada da nije radila, pri time navodi da se ne može točno sjetiti koji dan da je to bilo jer da je prošlo već vremena od toga, a sve ostale dane da je radila, a što da se vidi iz korespondencije, a što da je i rekla i inspektorici u izjavi. Nakon što je predočeno, a u odnosu na izjavu danu pred Inspektoratom svjedokinja navodi kako je moguće da je jednog dana bilo loše vrijeme i da tog dana da možda i nije radila odnosno navodi kako joj je javljeno da se tog dana neće raditi.
6. Razmatrajući navedeno činjenično stanje, provedene dokaze i navode obrane okrivljenika te iskaz saslušane svjedokinje, ovaj sud našao je za dokazanim da su I i II okrivljeni počinili djela prekršaja koja im se stavljaju na teret, a opisana pod toč. 1, 2. i 3., te ih je proglasio krivim.
6.1. Krivnja okrivljenih temelji se na navedenim odredbama naznačenog propisa, prema kojoj će za predmetno djelo prekršaja odgovarati poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, poslodavac, obveznik doprinosa i odgovorna osoba ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka, dakle najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.) te pravna osoba i odgovorna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.).
7. Nesporno je tijekom postupka da je svjedokinja CC tijekom lipnja i srpnja 2024. bila zaposlena kod okrivljenika kao maserka te da je njena prijava na mirovinsko i zdravstveno izvršena 1. srpnja 2024., odnosno prema zapisniku Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Metković, prijava na HZMO je podnesena 28. lipnja 2024. sa upisanim datumom stjecanja statusa osiguranika 1. srpnja 2024. Tijekom postupka ukazao se spornim početak rada radnice CC kod II - okrivljenika, odnosno dali je ista započela sa radom 27. lipnja 2024., te dali je zaključen pisani ugovor o radu odnosno dali je okrivljeni svjedokinji kao radnici izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Naime, okrivljenik tijekom postupka navodi da je radnica CC bila uvedena u posao 27. lipnja 2024., dakle da joj je pokazao i bio na raspolaganju, međutim navodi da to ne smatra radom, da je u tom periodu volontirala, te dalje navodi da je sutra dan također došla na radno mjesto, a prijavu na mirovinsko i zdravstveno da je učinio čim je to mogao, u ponedjeljak 1. srpnja. Navodi da joj je početkom rada predan fascikl sa svom dokumentacijom pa tako i sa obavijesti o zaposlenju i ugovorom o radu kojeg da svjedokinja nikada nije potpisala. Svjedokinja CC, je u svom iskazu navela da je sa radom kod okrivljenika započela 27. lipnja 2024. te prilaže pisanu korespondenciju, kao dokaz navedenom. Dakle, uzimajući u obzir prednje navedeno, kako navode okrivljenika tako i iskaz svjedokinje koji je skladu sa priloženom dokumentacijom, sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da je radnica CC kod okrivljenika započela sa radom 27. lipnja 2024. a obrana okrivljenika je u tom pogledu usmjerena ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Obzirom da tijekom postupka spisu nije priložen potpisani pisani ugovor o radu zaključen između okrivljenika i svjedokinje kao radnice niti pisana potvrda o sklopljenom ugovoru, a i sam okrivljenik u svojoj obrani navodi kako joj je dao ugovor o radu koji ona nije potpisala, nesporno je dakle da nije za navedeni period postojao potpisani zaključen ugovor o radu, a također spisu nije priložena ni potvrda o sklopljenom ugovoru tako da nema nikakve dvojbe da su okrivljeni postupili protivno odredbi č. 14. st. 3. Zakona o radu. Također, okrivljeni su postupila i protivno odredbi čl. 112 st. 1. t. 1 Zakona o mirovinskom osiguranju jer prije početka rada a najkasnije do 27.lipnja 2024. imenovanu radnicu nisu prijavili na mirovinsko osiguranje već je prijava podnesena 28. lipnja 2024., a koje utvrđenje proizlazi iz zapisnika Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Metković, s datom stjecanja svojstva osiguranika 1. srpnja 2024. pa je sukladno tome i datum stjecanja prava u obveznom zdravstvenom osiguranju pogrešno naveden, a što je pak protivno čl. 120 st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
8. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da su I - okrivljena pravna osoba kao poslodavac i II-okrivljenik kao odgovorna osoba ostvarili sva obilježja prekršajnog djela iz čl. 229. st.1. toč. 3. st.2. Zakona o radu te djelo prekršaja iz čl. 172. st.2. toč. 5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju i djelo prekršaja iz čl. 150.st.1. i st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
9. Pri odmjeravanju vrste i mjere kazne okrivljenicima, uzete su u obzir sve okolnosti iz čl. 36 Prekršajnog zakona, pa je tako kao olakotna okolnost uzeto u obzir da okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani, a što je utvrđeno uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije, što je II-okrivljenik otac troje maloljetne djece s skromnim primanjima, a otegotnih okolnosti sud nije utvrdio. Sud je primijenio čl. 37. Prekršajnog zakona te su okrivljenima utvrđene novčane kazne ispod zakonskom minimuma za djelo prekršaja opisano pod toč. 1. izreke presude, očekujući da će se i ovako ublaženim novčanim kaznama u konkretnom slučaju postići svrha kažnjavanja da ubuduće ne čini ovakve ili druge prekršaje. Što se tiče djela prekršaja iz čl. 172. st.2. toč. 5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju i djelo prekršaja iz čl. 150.st.1. i st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, cijeneći činjenicu da propustom okrivljenika nisu nastale štetne posljedice, da su okrivljenici sa minimalnim mogućim zakašnjenjem podnijeli sporne prijave na HZMO i HZZO, i prije izvršenog inspekcijskog nadzora, okrivljenike oslobodio od propisanih kazni pozivom na čl. 38.st.2. toč. 2. Prekršajnog zakona.
10. U odnosu na prekršaj iz čl. 5. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 229. st. 1. t. 1. istog Zakona, sud je utvrdio da činjenični opis ne sadrži sva bitna obilježja djela. Naime, zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
10.1. Odredbom čl. 229. st. 1. toč. 1. Zakona o radu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenog prekršaja propisano je da će se novčanom kaznom za prekršaj kazniti poslodavac pravna osoba, ako ne vodi evidenciju o radnicima i radnom vremenu ili je ne vodi na propisani način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.). Nadalje, odredba čl. 5. Zakona o radu u st. 1. propisuje da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, dok u st. 2. propisuje da evidencija iz st. 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, čiji sadržaj i način vođenja evidencije propisuje pravilnikom ministar nadležan za rad st. 4. Dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela.
10.2. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis u optužnom prijedlogu u kojem nije naveden provedbeni propis, tada važeći Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima, a na temelju kojeg je određeno koje podatke moraju sadržavati evidencije o radnom vremenu, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju. U konkretnom u činjeničnom opisu je izostalo navođenje blanketnog propisa, a time je i zakonski opis djela ostao manjkav.
10.3. Slijedom navedenog, a kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden blanketni propis – Pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, to djelo nije prekršaj, zbog čega je u odnosu na djelo prekršaja iz čl. 229.st.1. toč. 1. i st.3. okrivljenike valjalo osloboditi od optužbe.
11. Okrivljeni se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne plate iznos od po 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da su novčane kazne u cijelosti plaćene, a u smislu odredbe čl. 152. st.3. Prekršajnog zakona.
12. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 138. st.2. t. 3.a i čl. 139. st.3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova prekršajnog postupka, koji je utvrđen u iznosu od 15,00 Eur-a za I-okrivljenu pravnu osobu kao i za II- okrivljenu odgovornu osobu, s obzirom na trajanje i složenost postupka.
13. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Korčuli, 14. svibnja 2026.
Zapisničar
S u t k i nj a
Elida Kapor
Marina Radaić Martinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj, I-okrivljenik i II-okrivljenik imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana prijema prijepisa presude, pismeno u dva istovjetna primjerka putem ove Stalne službe Općinskog suda u Dubrovniku.
Dna:
- ovlaštenom tužitelju
- I-okrivljenom uz uplatnicu
- II-okrivljenom uz uplatnicu
- spis
