REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1660/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja SFŽ, [adresa], North ST. Richmond 3121, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Robertu Jančiku, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika Euroherc Osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Pelclu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić i Partneri d.o.o., Zagreb, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 06. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 25. svibnja 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022-238 od 14. travnja 2025., te presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž- 2609/2015-16 od 19. studenog 2025., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuju se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022-238 od 14. travnja 2025., te presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž- 2609/2015-16 od 19. studenog 2025. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Dana 25. svibnja 2026. ovršenik je ovom sudu podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem:

Pn-7/2022-238 od 14. travnja 2025. i presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž-2609/2015-16 od 19. studenog 2025.

2.1. U prijedlogu ovršenik se poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). Pa tako u odnosu na prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om ističe kako je podnio prijedlog za ispravak drugostupanjske presude u dijelu odluke koji se odnosi na parnične troškove postupka, ali da o njemu još uvijek nije donesena odluka. Nadalje, da je 19. svibnja 2026. podnio i Zahtjev za ukidanjem klauzule pravomoćnosti i ovršnosti u odnosu na izdanu potvrdu pravomoćnosti/ovršnosti na odluku o parničnim troškovima postupka. Ovršenik ukazuje da je i ovrhovoditelj podnio zahtjev za ispravak drugostupanjske presude. Slijedom navedenog, ovršenik smatra da predmetne presude nisu postale pravomoćne. Ovršenik tvrdi i da je zatražena isplata od strane neovlaštene osobe, odnosno da je zatražena isplata parničnih troškova u iznosu 10.972,19 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 15. travnja 2025. do naplate, na računa punomoćnika, odvjetnika Roberta Jančika koji nema specijalnu punomoć, a temeljem koje bi mogao tražiti predmetnu naplatu u korist svog računa. Ovršenik navodi da je tražbina po pravomoćnim presudama u odnosu na parnične troškove ispunjena u iznosu od 9.562,50, jer je tražbina prestala prijebojem potraživanja s obzirom da je 10. veljače 2026. podnio jednostranu Izjavu o prijeboju pozivajući se na rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022-258 od 25. rujna 2025., a koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž- 2609/2025-17 od 19. studenog 2025., te navodi da je Izjava o prijeboju zaprimljena s obzirom da se na istu očitovao punomoćnik ovrhovoditelja, osporavajući da su ispunjeni uvjeti za prijeboj.

2.2. U odnosu na prijedlog za odgodu od 25. svibnja 2026., ovršenik se poziva na činjenicu da je pravovremeno podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv gore citiranih ovršnih isprava. Ovršenik se poziva i na ispunjenje pretpostavki za odgodu prijenosa propisanih čl. 65. st. 1. OZ-a, kao i čl. 65. st. 1. toč. 1., toč. 7. OZ-a i čl. 36. st. 3. OZ-a. Dalje, ovršenik u bitnom navodi da je nakon donošenja prvostupanjske presude isplatio dio svoje obveze ovrhovoditelju, a što je rezultiralo da je ovrhovoditelj za taj dio opozvao svoj Zahtjev za izravnu naplatu, te da je iz očitovanja ovrhovoditelja na njegovu jednostranu Izjavu o prijeboju razvidno da mu on ne namjerava ispuniti svoju obvezu na ime plaćanja parničnog troška. Ovršenik smatra da će mu naplata povrata isplaćenog ovrhovoditelju biti gotovo nemoguća i svakako znatno otežana s obzirom da ovrhovoditelj živi u [adresa]. Stoga ovršenik predlaže da sud odgodi davanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava do donošenja konačne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u revizijskom postupku pokrenutom povodom ovršenikova prijedloga za dopuštenje revizije i potom revizije u predmetu Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem: Pn-7/2022. Naposljetku, ovršenik traži naknadu troškova na ime sastava prijedloga.

3.1. Prijedlozi ovršenika od 25. svibnja 2026. dostavljeni su 08. lipnja 2026. ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 16. lipnja 2026. u cijelosti usprotivio prijedlozima ovršenika kao neosnovanim. U bitnom, ovrhovoditelj se poziva na čl. 95. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), u smislu ovlaštenja koje je imao kao punomoćnik ovrhovoditelja u postupku kod FINA-e po Zahtjevu za izravnu naplatu. Slijedom navedenog, ovršenik se poziva na punomoć koja mu je izdana za vođenje parnice još 2006., ali i da mu je stranka izdala Specijalnu punomoć koju je dostavio kao dokaz u prilog svojim navodima (list 274. spisa).

3.2. U odnosu na Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovrhovoditelj smatra da su navodi ovršenika pravno neosnovani, te da s ničim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom prijenosa sredstava trpio nenadoknadivu štetu. Ovrhovoditelj se poziva na značajnu životnu dob, te smatra da ulaganje izvanrednog pravnog lijeka ide s ciljem ukinuća ovršne isprave, odnosno na vraćanja predmeta na ponovni postupak, a u kojem ovršenik ne bi bio obvezan na plaćanje zatezne kamate od dana podnošenja tužbe; dok s druge strane u slučaju njegove smrti nasljednici bi izgubili pravo na naknadu štete, a sve sukladno starom propisu Zakona o obveznim odnosima. U prilog navoda o dugotrajnosti sudskog postupka ovrhovoditelj se poziva na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem: Su-Gzp -160/2025, a kojim mu je priznato pravo na ostvarenje prava na suđenje u primjerenom roku. I u konačnici, ovrhovoditelj traži naknadu troškova na ime odgovora na prijedloge u iznosu od 1.250,00 EUR-a

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ- a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Između ostalog, ovršenik se poziva na uloženi pravni lijek – Prijedlog za dopuštenje revizije (list 119. do 216. spisa), čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.

8. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, sudu nije poznato imovinsko stanje ovrhovoditelja, odnosno raspolaže li on sa nekretninama, pokretninama, novčanim prihodima i u kojem iznosu, a teret dokazivanja istog je upravo na strani ovršenika.

9. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer je ovrhovoditelj fizička osoba koja živi u [adresa], te tvrdi da će mu ta činjenica otežati povrat isplaćenog, jer će zahtijevati vođenje postupka pred nadležnim tijelima i sudovima u Australiji, a koji postupak će pak zahtijevati i plaćanje stručne odvjetničke pomoći u Australiji, kao i prethodno vođenje dugotrajnog iscrpljujućeg postupka za priznavanje sudske odluke. Međutim, ovršenik nije priložio nikakve dokaze, niti naveo činjenice koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (u vidu nemogućnosti eventualnog povrata zaplijenjenih sredstava od ovrhovoditelja). Uz navedeno, ovršenik se poziva na pokušaj naplate parničnog troška u korist računa neovlaštene osobe, odnosno od strane odvjetnika Roberta Jančika. Ovršenik ističe da je smisao odgode izravne naplate i zaštita ovršenika od naplate tražbine koja se temelji na nedvojbeno nezakonitim pravomoćnim presudama.

10. Naime, za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Dakle, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi. Paušalno i puko navođenje da bi provedbom ovrhe ovršeniku nastala nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta s obzirom da ovrhovoditelj živi u [adresa] ne ukazuje da bi na strani ovršenika provedbom ovrhe doista nastala šteta i to takva koja bi bila teško nadoknadiva. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi, odnosno nije dostavio nikakve valjane dokaze kao npr. da ovrhovoditelj nema vlastite imovine; da ne ostvaruje baš nikakve redovite ili povremene prihode i slično, pa da bi iz toga proizlazila vjerojatnost nemogućnosti nadoknade štete. Potrebno je napomenuti kako se posljedice provedbe ovršnog postupka koji se vodi temeljem ovršne isprave ne mogu smatrati štetom, a eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Nadalje, u odnosu na prigovor pokušaj naplate parničnog troška u korist računa neovlaštene osobe, odvjetnika u spisu prileži i Specijalna punomoć, tako da je isti neosnovan.

11. Slijedom ovršenikovih navoda, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ -a, a u vezi čl. 210. st.1. i 2. OZ -a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

12. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

13. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlozima u ovom postupku, sud je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

14. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava podneska od 16. lipnja 2026. iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka izravne naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka. Primjenom čl. 14. st. 4. OZ-a, te ocjenjujući koji su troškovi bili potrebni za provedbu ovršnog postupka, to jest postupka izravne naplate, sud je odlučio kako je navedeno u točki III. izreke ovog rješenja.

15. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

16. Kako je ovršenik istaknuo razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu, 06. srpnja 2026.

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis