Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Gž-321/2026-3

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Helene Vlahov Kozomara predsjednice vijeća, Milene Vukelić Margan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ingrid Bučković članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača ĆE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi vjerovnika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković i Partneri d.o.o. Zagreb, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj Sp-1612/2025-7 od 9. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika Croatia osiguranje d.d. Zagreb i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj Sp-1612/2025-7 od 9. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je otvoren i zaključen jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ĆE iz [adresa] (dalje: potrošač), te je potrošač oslobođen od preostalih obveza u odnosu na vjerovnika Croatia osiguranje d.d. Zagreb.

2. Protiv rješenja je žalbu podnio vjerovnik Croatia osiguranje d.d. Zagreb zbog žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), koji propis se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" br. 71/15 i 104/17) te čl . 23. i čl. 79. o. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" br. 100/15, 67/18, 36/22 – dalje ZSP).

3. Vjerovnik Croatia osiguranje d.d. Zagreb u žalbi ističe da su razlozi rješenja nejasni i proturječni te da nije vidljivo na koji način je sud utvrdio da potrošač nema imovinu koja bi ulazila u stečajnu masu. Ukazuje na sadržaj čl. 79.f st. 2. ZSP-a te navodi da je sud propustio utvrditi raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja ovog postupka, a kako bi se spriječilo da nesavjesni potrošač bude oslobođen u odnosu na vjerovnike. Smatra da je pogrešno primijenjen i čl. 8. ZPP-a koji nalaže savjesnu i brižljivu ocjenu svih provedenih dokaza.

4. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

5. Žalba vjerovnika nije osnovana.

6. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti , niti povreda na koju ukazuje vjerovnik u žalbi, jer su razlozi rješenja potpuni i jasni, u njima nema proturječja te je rješenje moguće ispitati. Nije počinjena ni povreda postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP-a, jer su svi dokazi ocijenjeni brižljivo i to svaki dokaz zasebno i svi dokazi zajedno.

7. Sud prvog stupnja utvrđuje da je potrošač u vrijeme otvaranja postupka imao jednu evidentiranu neizvršenu osnovu za plaćanje radi ostvarenja tražbine po osnovi glavnice koja ne prelazi iznos od 2.654,46 eura (20.000,00 kn) te više osnova koje je Financijska agencija (dalje: Fina) prestala izvršavati po čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe ne novčanim sredstvima ("Narodne novine" 68/18, 2/20, 47/20 – dalje: ZPONS) koje, zajedno s evidentiranim tražbinama prelaze narečeni iznos. Potom utvrđuje da potrošač nije dostavio popis imovine te se nije očitovao je li suglasan s provođenjem ovog postupka. Iz podataka u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje (dalje: Očevidnik) te podataka o imovini potrošača utvrđuje da potrošač nije vlasnik neke imovine niti je u posljednje tri godine primao plaću ili neko drugo stalno novčano primanje, već samo doplatak za djecu te novčane primitke za opremu novorođenog djeteta, koja primanja su izuzeta od ovrhe.

8. Stoga ocjenjuje da su ispunjene zakonske pretpostavke propisane odredbom čl. 79. g. st. 1. ZSP-a za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog postupka stečaja pa donosi takvu odluku, te istovremeno oslobađa potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnovu za plaćanje i u odnosu na vjerovnika iz čl. 79.a. ZSP-a, primjenom odredbe čl. 79. g. st. 4. ZSP-a.

9. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je otvorio i zaključio jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ĆE te kada je oslobodio potrošača od preostalih obveza u odnosu na žalitelja.

10. Naime, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 1.327,23 eura (10.000,00 kn), što je pretpostavka za otvaranje i zaključenje postupka u skladu s odredbom čl. 79.g. st. 1. ZSP-a.

11. Vanjska provjera je provedena u skladu s odredbom čl. 79.f st. 2. ZSP-a na način da su podaci o imovini pribavljeni putem Financijske agencije koja je ovlaštena mjerodavne podatke pribavljati od Ministarstva financija, Porezne uprave i tijela koja vode evidenciju o imovini potrošača, pri čemu treba naglasiti da vrijednost potrošačevih pokretnina, odnosno prava sud utvrđuje po slobodnoj ocjeni (st. 3.). Stoga vjerovnik bez osnove prigovara da u nazočnom slučaju sud nije utvrdio odlučne činjenice.

12. Dakle, iz priloženih isprava proizlazi da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača bila evidentirana jedna osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbine u iznosu do 111,48 eura s osnove glavnice, da je razdoblje u kojem je potrošač imao evidentirane neizvršene osnove neprekinuto trajalo duže od tri godine, te da nisu utvrđene činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da se radi o nepoštenom potrošaču.

13. Na žalbene navode vjerovnika, treba odgovoriti da žalitelj kao vjerovnik potrošača, povodom objavljenog oglasa, nije obavijestio sud o postojanju imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa pa je tvrdnja vjerovnika o mogućoj imovini potrošača te dvojba o raspolaganju imovinom općenita i ničim potkrijepljena te takvi žalbeni navodi ne mogu dovesti u pitanje zakonitost pobijanog rješenja.

14. Zbog izloženog je valjalo žalbu vjerovnika odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a.

U Rijeci, 6. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Helena Vlahov-Kozomara