Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Međimurska 26D, Varaždin
Poslovni broj: Kž-340/2026-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne Mavriček, predsjednice vijeća te Zdravka Pintarića i Vanje Petrović, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Mihaele Dragun, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog SZ, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25., dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika SZ, protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj: Kov-198/2026-8 od 19. lipnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenog SZ odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Varaždinu je na temelju čl. 131. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26., dalje: ZKP/08), protiv okrivljenog SZ produljen istražni zatvor iz zakonske osnove iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11.
2. Protiv tog rješenja žali se okrivljeni SZ po branitelju odvjetniku Hrvoju Žerjavu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati, pobijano rješenje i istražni zatvor ukinu, podredno da se istražni zatvor zamijeni mjerama opreza iz čl. 98. ZKP/08.
3. U smislu čl. 495. u svezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti vraćen ovom drugostupanjskom sudu.
4. Žalba okrivljenog SZ nije osnovana.
5. Nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, s tvrdnjom da rješenje ne sadrži „konkretizirane i individualizirane razloge koji bi opravdavali zaključak o postojanju iteracijske opasnosti iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08“, te s tvrdnjom da sud prvog stupnja nije dao nikakve razloge zbog kojih se svrha istražnog zatvora ne bi mogla ostvariti primjenom mjera opreza. Naime, sud prvog stupnja naveo je jasne, dostatne i relevantne razloge kako u svezi utvrđenja postojanja iteracijske opasnosti, tako i u svezi zaključka i ocjene o potrebi daljnje primjene mjere istražnog zatvora, kojom primjenom neće biti povrijeđeno načelo razmjernosti, kako će to nastavno biti obrazloženo, zbog čega nije osnovana žalba okrivljenika iz navedene žalbene osnove. Također oficijelnim ispitivanjem pobijanog rješenja u smislu čl. 494. st. 4. ZKP/08 je utvrđeno da nisu počinjene niti ostale povrede zakona na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti.
6. U okviru žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljeni SZ pobija utvrđenje postojanja zakonskih pretpostavki za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, kao i ocjenu da se sa blažim mjerama tj. mjerama opreza ne bi mogla prevenirati iteracijska opasnost.
7. Što se tiče utvrđenja postojanja osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kazneno djelo prijetnje za koje se tereti, suprotno žalbenim navodima da sporni komentar ne sadrži „izričitu prijetnju usmrćenjem niti bilo kakvu nedvojbenu najavu uporabe fizičkog nasilja“, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik nespornom javnom objavom na društvenoj mreži Facebook, na svom profilu, video zapisa postupanja policijskih službenika Postaje prometne policije Varaždin tijekom njihovog obavljanja službene dužnosti, u odnosu na članove njegove obitelji u cilju da ustraši policijskog službenika ĆZ koji se na tom video zapisu nalazi, ispod objave video zapisa, napisao komentar sadržaja „ja cu jih restit po kratkom postupku“. Sud prvog stupnja pravilno i osnovano navodi da unatoč gramatičkoj grešci, da je jasno da je okrivljenik htio upotrijebiti izraz „riješiti“, koji se uobičajeno koristi kao zamjena za riječ „ubiti“. Stoga postoji i osnovana sumnja da je okrivljenik tom objavom aludirao da će ubiti policijske službenike s videozapisa nezadovoljan njihovim službenim postupanjem u odnosu na članove njegove obitelji. Stoga nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da sporni komentar ne sadrži izričitu prijetnju usmrćenjem. Zbog navedenih razloga nije u pravu okrivljenik kada ranije navedenim žalbenim razlozima osporava utvrđenje postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje za koje se tereti.
8. Također nije u pravu okrivljenik kada pobija utvrđenje postojanja iteracijske opasnosti s tvrdnjom da sud prvog stupnja navedeno utvrđenje gotovo isključivo temelji na njegovoj ranijoj osuđivanosti, zanemarujući kod toga da je od objave spornog komentara do uhićenja proteklo devet dana, u kojem periodu nije poduzimao niti jednu radnju koja bi upućivala na počinjenje novih kaznenih djela ili na realizaciju navodne prijetnje, zatim da je pogrešan zaključak suda prvog stupnja da se učestalo dovodi u alkoholizirano stanje jer za to ne postoji niti jedan dokaz, a činjenica da je u inkriminirano vrijeme bio pod znatnim utjecajem alkohola ne znači da se učestalo dovodi u alkoholizirano stanje.
9. Naime, suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja pravilno i osnovano navodi da iteracijska opasnost proizlazi prije svega iz okrivljenikove ranije višestruke osuđivanosti za različita, ali i za ista kaznena djela. Naime, iz uvjerenja o kaznenoj osuđivanosti proizlazi da je okrivljenik od 2022. godine pa nadalje sedam puta kazneno osuđivan, između ostalog dva puta zbog kaznenog djela prijetnje te kaznenog djela razbojništva, dakle za kaznena djela s elementima nasilja. Prilikom izricanja kazne za kazneno djelo razbojništva opozvane su mu ranije izrečene uvjetne osude, te je okrivljenik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 2 (dvije) godine i 4 (četiri) mjeseca, s izdržavanja koje kazne zatvora je otpušten u kolovozu 2025. Unatoč navedenom, okrivljenik je na razini osnovane sumnje počinio predmetno kazneno djelo prijetnje na štetu policijskog službenika, nezadovoljan načinom njegovog obavljanja službene dužnosti u odnosu na članove njegove obitelji. Kad se tome doda okrivljenikova prekomjerna konzumacija alkohola (okrivljenik je u obrani naveo da je tog dana zajedno sa bratom FZ popio četiri boce Jagermeistera od 0,7 litara), pravilan je zaključak suda prvog stupnja da postoji realna bojazan da bi okrivljenik boravkom na slobodi mogao ponoviti isto ili istovrsno kazneno djelo, odnosno počiniti kazneno djelo kojim je prijetio, pogotovo u situaciji prekomjerne konzumacije alkohola, kao što je bilo inkriminirane zgode, bez obzira što prema podacima u spisu od objave inkriminirane prijetnje do uhićenja okrivljenik nije činio kažnjive radnje.
10. Uzimajući u obzir u prethodnoj točci navedene osobite okolnosti koje upućuju na postojanje iteracijske opasnosti, njihov broj i značaj, suprotno žalbenim navodima, pravilan je zaključak suda prvog stupnja, da je radi preveniranja iteracijske opasnosti protiv okrivljenika potrebno produljiti istražni zatvor, jer predvidivo nije realno za očekivati da bi se ista svrha mogla postići mjerama opreza koje se sugeriraju u žalbi, pogotovo imajući u vidu da okrivljenika od ponovnog počinjenja kaznenog djela za koje je osnovano sumnjiv, nisu odvratile ranije višestruke kaznene osude, niti višegodišnje izdržavanje kazne zatvora. Daljnjim ostankom u istražnom zatvoru neće biti povrijeđeno načelo razmjernosti, imajući u vidu okrivljenikov dosadašnji boravak u istražnom zatvoru, od 21. svibnja 2026., dakle oko mjesec i pol, te očekivanu kaznu prema podacima u spisu, ukoliko bude proglašen krivim.
11. Zbog navedenih razloga je žalbu okrivljenog SZ valjalo odbiti kao neosnovanu, te je u odnosu na istu temeljem čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08 riješeno kao u izreci rješenja.
U Varaždinu 6. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća
Zdravko Pintarić