Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj 21 Ovr-375/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

 

 

 

Poslovni broj 21 Gž Ovr-375/2023-2
 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice H. M., OIB: , L., ovrhovoditelja J. B. D. M., OIB: , B. S., i ovrhovoditeljice S.-K. L. M., OIB: , B. S., svi zastupani po punomoćnici M. M., odvjetnici u Z., protiv ovršenika A. S. d.d., OIB: , P., kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj Ovr-754/2023-3 od 24. kolovoza 2023., dana 19. siječnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

I.              Uvažava se žalba ovršenika A. S. d.d., ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj Ovr-754/2023-3 od 24. kolovoza 2023. te  se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

II.              O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda, na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj P-497/17-57 od 5. prosinca 2019., radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 18.912,25 eura, uvećano za zatezne kamate tekuće od 23. siječnja 2015. pa do isplate, parničnog troška u iznosu od 4.743,54 eura, uvećano za zatezne kamate tekuće od 5. prosinca 2019. pa do isplate te troškova ovršnog postupka, određena je ovrha na motornim vozilima ovršenika (toč. I. izreke). U toč. II. izreke određeno je da prvostupanjski sud provodi ovrhu, dok je toč. III. izreke naloženo ovrhovoditelju u roku od 8 dana predujmiti trošak ovrhe za izlazak sudskog ovršitelja radi zapljene i procjene motornog vozila ovršenika u iznosu od 33,18 eura/250,00 kuna. U toč. IV. izreke naloženo je ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 857,70 eura/6.462,34 kune u roku od 8 dana.

 

2.              Protiv tog rješenja žali se ovršenik u bitnom navodeći da je u parničnom postupku, iz kojeg je proizašla u ovom predmetu ovršna isprava, sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku te koju je zastupao punomoćnik čija punomoć je istekla. Ističe da ovršna isprava ne glasi na ovdje ovrhovoditelje, slijedom čega isti nisu ovlašteni tražiti ovrhu protiv ovršenika. Napominje da su ovrhovoditelji dostavili smrtovnicu i potvrdu o nasljeđivanju, pri čemu niti jedna isprava nije nadovjerena potvrdom Apostille. Također, ističe da se potvrda o nasljedstvu ne može smatrati rješenjem o nasljeđivanju iz kojeg bi bilo vidljivo da su nasljednici stekli pravo na potraživanje prema ovršeniku. Nadalje, napominje kako je pobijano rješenje o ovrsi doneseno na temelju odluke stranog suda, slijedom čega nije ispunjena pretpostavka iz čl. 19. Ovršnog zakona. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se odbije ovršni prijedlog, podredno ukinuti pobijano rješenje, uz zahtjev za naknadu troška žalbe u iznosu od 622,13 eura uvećano za iznos poreza na dodanu vrijednost.

 

3.              U odgovoru na žalbu ovrhovoditelji osporavaju žalbene navode ovršenika i predlažu odbiti žalbu kao neosnovanu.

 

4.              Žalba je osnovana.

 

5.              Ispitujući pobijano rješenje, u smislu žalbenih navoda i po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 50. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje u tekstu: OZ), ovaj sud nalazi da je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 6/24 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi čl. 32. st. 1. i čl. 21. st. 1. OZ-a, na koju ukazuje ovršenik u žalbi.

 

6.              U odnosu na žalbene navode ovršenika da je u parničnom postupku, iz kojeg je proizašla u ovom predmetu ovršna isprava, sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku te koju je zastupao punomoćnik čija je punomoć istekla, ovaj sud napominje da takve žalbene navode ovršenik ne može s uspjehom isticati u predmetnom ovršnom postupku, već isključivo u parničnom postupku u kojem je donesena ovršna isprava te u okviru zakonom dopuštenih izvanrednih pravnih lijekova.

 

7.              Također, neosnovan je žalbeni navod ovršenika da je pobijano rješenje o ovrsi doneseno na temelju strane sudske odluke, s obzirom na to da je u konkretnom predmetu ovršna isprava pravomoćna i ovršna presuda Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj P-497/17-57 od 5. prosinca 2019.

 

8.              Međutim, osnovan je žalbeni navod ovršenika o počinjenoj bitnoj povredi odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, u vezi čl. 32. st. 1. OZ-a.

 

9.               Naime, odredbom čl. 32. st. 1. OZ-a propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

 

10.              U konkretnom slučaju ovrhovoditelji su podnijeli prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj P-497/17-57 od 5. prosinca 2019. Budući da iz ovršne isprave ne proizlazi aktivna legitimacija ovrhovoditelja, ovrhovoditelji su uz prijedlog za ovrhu dostavili i dopunsku ovršnu ispravu – potvrdu o nasljedstvu prvostupanjskog suda u B. S. od 26. veljače 2020., oznake spisa: 1 VI 242/19.

 

11.              Dakle, u konkretnom slučaju radi se o ispravi koju je izdao sud u Saveznoj Republici Njemačkoj (dalje u tekstu: SZ Njemačka) pa je istu bilo potrebno legalizirati potvrdom Apostille. Naime, s obzirom na to da nije riječ o ispravi u odnosu na koju je propisano potpuno oslobođenje od legalizacije na temelju Uredbe (EU) broj 2016/1191 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. te da između Republike Hrvatske i SR Njemačke nije sklopljen ugovor koji propisuju oslobođenje od legalizacije, to je obveza legalizacije predmetne isprave potvrdom Apostille propisana odredbama Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 4/94).

 

12.              Ovaj sud napominje i da je odredbom čl. 36. st. 1. OZ-a propisano da, ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, uz prijedlog se podnosi ovršna isprava, u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovršnosti, odnosno vjerodostojna isprava.

             

13.              Dakle, u ovršnom postupku vrijedi načelo strogog formalnog legaliteta pa legitimacija stranaka može biti utvrđena samo na temelju ovršne isprave te određenih dopunskih ovršnih isprava koje moraju biti dostavljene u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, sukladno prethodno citiranoj odredbi čl. 36. st. 1. OZ-a.

 

14.              Slijedom navedenog, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu ovršenika, ukinuti pobijano rješenje o ovrsi suda prvog stupnja te predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak (točka I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

 

15.              U ponovnom postupku prvostupanjski sud će pozvati ovrhovoditelje da sukladno odredbi čl. 109. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, dostave dopunsku ovršnu ispravu u fizičkom (papirnatom) obliku u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu legaliziranu potvrdom Apostille. Nakon što ovrhovoditelji tako postupe, sud će potom donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

 

16.              Odluka o trošku temelji se na odredbi 166. st. 3. ZPP-a, a u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a (točka II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

 

 

U Velikoj Gorici 19. siječnja 2024.

 

                                                                                                                                              Sutkinja

 

      Branka Križanić, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu