Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: K-117/2026-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici po Andrijani Erdec kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Valentine Zetović kao zapisničarke u kaznenom predmetu protiv okrivljene EC, zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 304. stavak 3. Kaznenog zakona (NN broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje: KZ/11), a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj: KO-DO-98/2026-1 od 25. svibnja 2026. godine, dana 3. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Temeljem članka 541. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, – Odluka i Rješenje USRH, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024, 72/25, 13/26 - dalje ZKP/08), prihvaća se zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici, te se izdaje
KAZNENI NALOG
II. Okrivljena EC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena GC, kćerka E i GC rođene G, rođena **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanke Republike Hrvatske, pismena, sa završenom srednjom školom za pekara, zaposlena u BB Bonus d.o.o. Križevci, s mjesečnim prihodima oko 1.700,00 eura, udana, majke 4 maloljetne djece, neosuđivana, brani se sa slobode,
k r i v a j e
III. što je,
dana 17. travnja 2024. od 21.10 do 21.40 sati u Koprivnici, u Policijskoj postaji, na zapisnik o zaprimanju kaznene prijave navela da je nepoznati počinitelj toga dana iz njezine obiteljske kuće u [adresa], uzeo velik broj različitih vrijednih predmeta i time joj pričinio štetu od 2.300,00 eura, iako je znala da se to nije dogodilo,
dakle, prijavila da je počinjeno kazneno djelo, iako je znala da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tužbi,
IV. čime je počinila kazneno djelo protiv pravosuđa – lažno prijavljivanje kaznenog djela - opisano i kažnjivo po članku 304. stavku 3. KZ/11, za koje se temeljem iste zakonske odredbe
o s u đ u j e
na novčanu kaznu u iznosu od 30 (trideset) dnevnih iznosa, s time da jedan dnevni iznos okrivljene iznosi 25,00 eura (dvadeset pet eura), što ukupno iznosi 750,00 eura (sedamsto pedeset eura).
V. Na temelju čl. 42. st. 6. KZ/11. okrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti ove presude.
VI. Na temelju čl. 43. st. 1. 2, 3. i 4. KZ/11, ukoliko novčana kazna ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno putem ovlaštene institucije, a ako se novčana kazna ne može niti prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca sud će uz pristanak okrivljene donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s dva sata rada, pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti 720 sati, a ako okrivljena ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro, zamijenit će se kaznom zatvora na način da će sud jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za opće dobro će zamijeniti na način da će se jedan dnevni iznos zamijeniti s dva sata rada, pri čemu kazna zatvora ne može biti dulja od dvanaest mjeseci.
VII. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točke 6. ZKP/08 okrivljena EC dužna je u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude uplatiti trošak u ukupnom iznosu od 90,35 eura (devedeset eura i trideset pet centi), a koji iznos se odnosi na paušalnu svotu u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) i trošak dovođenja u iznosu od 40,35 eura (četrdeset eura trideset pet centi).
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici podiglo je optužnicu broj KO-DO- 98/2026-1 od 25. svibnja 2026. protiv okrivljene EC zbog kaznenog djela protiv pravosuđa – lažno prijavljivanje kaznenog djela opisano i kažnjivo po članku 304. stavku 3. KZ/11. Optužnicom se ujedno predlaže da sud na temelju članka 541. ZKP/08 izda kazneni nalog kojim se prihvaća zahtjev državnog odvjetnika da se okrivljena bez provođenja rasprave oglasi krivom za kazneno djelo iz optužnice uz izricanje novčane kazne od 30 dnevnih iznosa, s time da jedan dnevni iznos iznosi 25,00 eura, što ukupno iznosi 750,00 eura.
2. Sud je prihvatio zahtjev Općinskog državnog odvjetništva da se u odnosu na okrivljenu izda kazneni nalog, jer smatra da su u konkretnom slučaju ostvarene sve zakonske pretpostavke za donošenje presude o kaznenom nalogu budući je kazneno djelo za koja se okrivljena tereti u nadležnosti suca pojedinca, za isto je propisana kazna zatvora u trajanju do jedne godine, a državno odvjetništvo je temeljem članka 540. stavak 2. točka 1. ZKP/08 zatražilo izricanje novčane kazne od trideset dnevnih iznosa.
3. Sud smatra kako podaci sadržani u optužnici pružaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog nalog, odnosno iste potvrđuju materijalni dokazi priloženi spisu, a to su prije svega posebno izvješće Policijske postaje Koprivnica (list 10-11), zapisnik o dokaznoj radnji prvog ispitivanja osumnjičenika sa snimkom (list 1215, 16, 17-18), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave (list 28-29), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐC (list 40-41), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenice sa snimkom (list 52-55, 56).
4. Navedeni dokazi, prema ocjeni ovog suda, su takve kvalitete da pružaju dovoljno osnova za zaključak da je okrivljena počinila inkriminirano kazneno djelo te da je za počinjenje istoga i kriva, zbog čega je sud prihvatio prijedlog državnog odvjetništva i izrekao okrivljenoj sankciju predložene u optužnici, odnosno novčanu kaznu u iznosu od 30 dnevnih iznosa, s time da jedan dnevni iznos okrivljene iznosi 25,00 eura, a što ukupno iznosi 750,00 eura.
5. Izrečena novčana kazna koju je predložilo Općinsko državno odvjetništvo primjerena je težini počinjenog kaznenog djela, okolnostima pod kojima je djelo počinjeno, razmjerno stupnju krivnje i pogibeljnosti djela, te svrsi kažnjavanja prema odredbi članka 47. KZ/11, a obzirom na sve olakotne i otegotne okolnosti kod okrivljene. Tako je prilikom izbora vrste i mjere kazne, sud pošao od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocjenjujući sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, način počinjenja djela, osobne i imovinske prilike okrivljene. Kao olakotne okolnosti cijenjene su činjenice da je majka četvero maloljetne djece, da je kazneno neosuđivana te da je djelomično priznala djelo za koje se tereti, a kao otegotne okolnosti da je okrivljena podnijela detaljno razrađenu lažnu prijavu o navodnoj krađi većeg broja predmeta, među kojima i sata marke Rolex, iako takav sat nikada nije posjedovala, čime je lažnom događaju nastojala dati osobitu ozbiljnost. Takvim postupanjem prouzročila je nepotrebno angažiranje policijskih službenika i trošenje resursa nadležnih tijela radi rasvjetljavanja nepostojećeg kaznenog djela. Sud je također imao u vidu da se nije radilo o pojedinačnoj neistinitosti, već o većem broju izmišljenih ili neistinito prikazanih otuđenih predmeta, što upućuje na veći stupanj kriminalne volje i upornosti u protupravnom postupanju.
6. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir vrstu i visinu kazne koja je predviđena za ovo kazneno djelo, odnosno da je za isto propisana kazna zatvora do jedne godine.
7. Sud je prihvaćajući zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici za izdavanje kaznenog naloga okrivljenoj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 30 dnevnih iznosa, s time da jedan dnevni iznos okrivljene iznosi 25,00 eura, a što ukupno iznosi 750,00 eura, a koji iznos je okrivljena dužna platiti u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude.
7.1. Ne može li okrivljena u cijelosti ili djelomično isplatiti novčanu kaznu u roku koji joj je određen presudom zbog znatnog pogoršanja imovinskih prilika do kojih je došlo bez njezine krivnje, nakon donošenja presude, sud može na njezin zahtjev produljiti rok plaćanja do 24 mjeseca ili odrediti obročnu otplatu u tom roku. Okrivljena je upozorena da kad novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u roku koji je određen presudom, a ne postoje uvjeti iz čl. 242. st. 7. KZ/11 naplatit će se prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona. Ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca, sud će uz pristanak okrivljene donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro, na način da se jedan dnevni iznos zamijeni sa dva sata rada, pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti 720 sati. Ako okrivljena ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno, rad za opće dobro, zamijenit će se kaznom zatvora. Kad se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud će jedan dnevni iznos zamijeniti sa jednim danom zatvora, a rad za opće dobro će se zamijeniti sukladno odredbi čl. 55. st. KZ/11, pri čemu kazna zatvora ne može biti dulja od 12 mjeseci.
7.2. Isplati li okrivljena novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni, izvršenje kazne zatvora ili rada za opće dobro će se obustaviti. U slučaju djelomične isplate, izvršit će se samo preostali dio navedenih kazni.
8. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 145. stavak 2. točke 6. ZKP/08 okrivljena je dužna u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude uplatiti trošak u ukupnom iznosu od 90,35 eura, a koji iznos se odnosi na paušalnu svotu u iznosu od 50,00 eura i trošak dovođenja u iznosu od 40,35 eura.
9. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Koprivnica, 3. srpnja 2026.
Sudac
Andrijana Erdec
Uputa o pravnom lijeku:
U smislu odredbe članka 542. ZKP/08 okrivljenik može u roku od 8 (osam) dana po primitku ovog kaznenog naloga podnijeti prigovor protiv istog u pisanom obliku. Prigovor ne mora biti obrazložen, u njemu se mogu predložiti dokazi u korist okrivljenika. Okrivljenik se može odreći prava na prigovor, ali od podnesenog prigovora nakon započinjanja rasprave ne može odustati. Po proteku roka za prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, kazneni nalog postat će pravomoćan te će se izrečena kazna protiv okrivljenika izvršiti.
U smislu članka 545. ZKP/08 protiv presude o izdavanju kaznenog naloga državni odvjetnik ima pravo žalbe o kojoj odlučuje viši sud. Ako je optuženik podnio prigovor protiv presude o izdavanju kaznenog naloga, odbacit će se žalba državnog odvjetnika.
Pouka o pravu na branitelja:
Temeljem čl. 72. ZKP/08 okrivljeniku se može na njegov zahtjev imenovati branitelj na teret proračunskih sredstava, ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja i uzdržavanja svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, a složenost, težina ili posebne okolnosti predmeta to opravdavaju.
Svoj obrazloženi zahtjev za imenovanje branitelja na teret proračunskih sredstava nakon podizanja optužnice okrivljenik podnosi sudu, a uz zahtjev je dužan priložiti dokaze o svom imovnom stanju, stanju svoje obitelji ili osobe koje je po zakonu dužan uzdržavati odnosno osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati njega. Iz dokaza o imovinskom stanju moraju biti vidljivi ukupni prihodi unutar godine dana, podaci i stanje o računima u bankarskim i drugim financijskim institucijama, vlasništvu nad nekretninama, pokretninama i pravima na kojima temelji osnovanost zahtjeva.
Dostaviti
1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici, broj: KO-DO-98/2026
2. okrivljena EC, [adresa], uz optužnicu
