REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj Pp-790/2026-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Nadi Jelavić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Cvetko, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb i II okr. odgovorne osobe VĆ, koje zastupa odvjetnik Jakov Delipetar, iz Odvjetničkog društva Leko i partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 2. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14,64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 – u daljnjem tekstu ZSPC-a), odlučujući o prigovoru I. i II. okrivljenika podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb pod brojem Klasa: 211-07/25- 4/103372, Ur.br. 511-19-45-25-1 od 08. srpnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 3. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. I. okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, sa sjedištem na adresi [adresa], prekršajno kažnjavana i
II-okrivljena odgovorna osoba MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca V, rođ. **.**.1988. u [adresa], prekršajno kažnjavan,
k r i v i s u
što dana 03. lipnja 2025. oko 12.02 sati sati u Zagrebu, Karlovačka cesta 95, I.okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste i u njoj II.okrivljena odgovorna osoba MĆ nisu vodili brigu i poduzimali mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, tj. nisu na vrijeme na kolniku Karlovačke ceste 95, označili niti sanirali djelomično otvoreni poklopac slivnika oborinskih voda koji se nalazi na južnoj kolničkoj traci uslijed čega je došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način da je CĆ upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] južnom kolničkom trakom Karlovačke ceste u smjeru sjeveroistoka, dolaskom do kbr. 95 prednjim i stražnjim desnim kotačem vozila naletio je na djelomično otvoreni poklopac slivnika oborinskih voda, uslijed čega je došlo do podizanja istog iz ležista, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta, čime je I. okrivljenik počinio prekršaj iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 6. stavku 5. istog Zakona, uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona i
čime je II. okrivljenik počinio prekršaj iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 6. stavku 6. istog Zakona, uz primjenu članka 293 stavka 1. istog Zakona.
II. pa se na temelju citiranih zakonskih odredbi
I-okr. pravnoj osobi
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 790,00 (sedamsto devedeset eura) eura i
II-okr. odgovornoj osobi
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 320,00 (tristo dvadeset eura) eura
II. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – u daljnjem tekstu PZ-a) I. i II. okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplate 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti. Novčane kazne okrivljenici trebaju plat iti u korist Državnog proračuna po priloženoj uplatnici.
IV. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3., u svezi s odredbom čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 (pedeset eura) eura, s v a k i okrivljenik, u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, jer će se isti u protivnom, na temelju odredbe čl. 152. st. 4. i 11 . Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno. Trošak postupka okrivljenici trebaju platiti u korist Državnog proračuna po priloženoj uplatnici.
Obrazloženje
1. PUZ, II. postaja prometne policije Zagreb, izdala je protiv okrivljenika obavezni prekršajni nalog zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude koji je povodom prigovora okrivljenika stavljen van snage te je proveden žurni prekršajni postupak.
2. U zajedničkoj pisanoj obrani dostavljenoj putem branitelja, okrivljenici u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršaja djela ne smatrali krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili.
3. Okrivljenici se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, stoga u otvorenom zakonskom roku podnose prigovor protiv pobijanog obaveznog prekršajnog naloga iz svih zakonom dopuštenih razloga, osobito zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava bitne povrede odredaba prekršajnog postupka odluke o troškovima prekršajnog postupka.
Tužitelj je izdao obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali mjere glede omogućavanja sigurnog prometa uslijed Čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom Čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona.
Okrivljenici ističu da je odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje.
Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje gradenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Predmetna cesta je u javnom registru upisana kao javno dobro u općoj uporabi, dane, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Dane, u konkretnom slučaju radilo se o iskakanju poklopca slivnika oborinskih voda, te imajući u vidu gore navedeni status prometnica u pitanju, razvidno je da se radi o problematici za koju je nadležan nositelj stvarne služnosti ujedno i po Zakonu o komunalnom gospodarstvu nadležan za održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda u koje svakako spadaju i poklopci slivnika oborinskih voda postavljeni na prometnicama.
Okrivljenici se ne smatraju odgovornim za počinjeni prekršaj, obzirom da je predmetna cesta u javnim registrima upisana kao javno dobro u općoj uporabi, a nije razvrstana Odlukom o razvrstavanju javnih cesta, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, posl. broj Pž-8859/11 od 06.03.2014. godine.
Karlovačka ulica u javnim registrima upisana je kao nerazvrstana cesta u vlasništvu Grada Zagreba.
Dokaz izvadak iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], zkul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica]., u spisu
Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe.
Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta.
Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti.
Odredbom čl. 23. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se pod održavanjem građevina javne odvodnje oborinskih voda podrazumijeva upravljanje i održavanje građevina koje služe prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih voda iz građevina i površina javne namjene u građevinskom području, uključujući i građevine koje služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda, osim građevina u vlasništvu javnih isporučitelja vodnih usluga koje, prema posebnim propisima o vodama, služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda.
Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dane, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave.
U konkretnom slučaju, odgovornost leži na pravnoj osobi nadležnoj za regulaciju oborinskh voda, odnosno obavljanje poslova javne odvodnje oborinskih voda u što svakako spada i održavanje poklopaca slivnika oborinskih voda.
Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajno pravna odgovornost jedinice lokalne samouprave.
Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu.
S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugo okrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret.
Okrivljenici posebno upućuju na odredbe čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koje ne određuju dovoljno na koji način su pravna osoba ili fizička osoba obrtnik dužni voditi brigu i koje su to primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, iz kojeg razloga se s obveznim prekršajnim nalogom arbitrarno donijela odluka kako su okrivljenici svojim ne postupanjem ostvarili obilježja prekršajnog djela iz spomenutog članka, dok je činjenična situacija puno drukčija i ne može se podvesti pod materijalno pravo na način kako je to određeno u obveznom prekršajnom nalogu.
Nadalje, u čl. 6. st. 3. istog Zakona stoji sljedeće:
„Javne ceste, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima, mogu se pustiti u promet tek nakon što se, na način propisan posebnim zakonom, utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim normativima. "
M, upravo zbog nedovoljne određenosti obilježja prekršaja iz navedenog članka, isti u stavku 3. upućuje na lex specialis, a to je upravo Zakon o cestama, koji detaljno određuje nadležnosti i odgovornosti aktera u osiguranju sigurnosti prometa na cestama, odnosno popis obaveza koje su dužni osigurati i obavljati putem trećih specijaliziranih osoba, a eventualno uklanjanje oštećenja slivnika za vodu ne može prenijeti prekršajnu odgovornost s jedinice županijske uprave na okrivljenike. U slučaju poslova izvanrednog održavanja cesta kada je potrebno stručno znanje koje županijska uprava za ceste ne posjeduje putem svojih izvođača radova redovitog održavanja ceste, ugovaraju se poslovi s trećima koji posjeduju razinu stručnosti potrebnu za obavljanje izvanrednih poslova.
Završno, valja napomenuti da, pored istaknute činjenice da I-okrivljenik, pa posljedično niti II-okrivljenik nisu nadležni za održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda, u svakom slučaju, valja istaknuti da I-okrivljenik, do trenutka same prometne nezgode nije imao saznanja o neispravnosti metalnog slivnika, te je odmah po dojavi MUP-a, izašao na teren, vratio slivnik na mjesto te ga obilježio. Dokaz:-dnevnik Dežurne službe I-okrivljenika od 03.06.2025.g., u spisu Kako, u konkretnom slučaju, u obveznom prekršajnom nalogu nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno ne zna se kada je sporno oštećenje nastalo, a odmah po dojavi MUP-a, Dežurna služba je izašla na teren i propisno označila i sanirala oštećenje — dakle, obilježja prekršaja nisu niti ostvarena, kada bi procesna legitimacija na strani okrivljenika i postojala, obzirom daje Dežurna služba I-okrivljenika, reagirala i označila, te sanirala oštećenje, odmah po dojavi MUP- a — stoga prekršajne odgovornosti na strani okrivljenika u svakom slučaju nema. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka.
Okrivljenici se, dane, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se:
I. okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret Il. ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom
Ill. okrivljenici oslobađaju obveze.
4. U dokaznom postupku Sud je ispitao oštećenIka JĆ, pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu, zapisnik o očevidu, razgledao skicu mjesta događaja, priležeće fotografije, pročitao izvadak iz Sudskog registra za pravnu osobu, generalnu punomoć za zastupanje pravne osobe, izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave za okrivljenike iz kojega je vidljivo da su I. i II. okrivljenici prekršajno kažnjavani.
5. Oštećenik CĆ je naveo da je dana 3.6.2025. oko 12,00 sati upravljao osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka]. Vozio se Karlovačkom cestom i kod kbr 95, kod kućnog broja nalazi se Fitnes studio i Studenac, kada je prošao kolnikom, jednostavno je izletio šaht na nogostup, odletio je sigurno metar i pol prema toj zgradi. Pukla mu je desna zadnja guma i bila oštećena felga, gume je u međuvremenu morao sve četiri promijeniti. Na mjestu događaja nije postojao nikakav znak u smislu oštećenja ili radova na cesti, a čekao je policiju koja je došla relativno brzo, za 20-25 minuta, a poslije njih sat vremena nakon njihovog dolaska došli su djelatnici Holdinga koji su bili poprilično ležerni i tada su stavili znak na to mjesto događaja, uz napomenu da im je to tako već druga situacija toga dana. On je očekivao da će djelatnici Holdinga ponuditi neko obeštećenje ili nešto u tom smislu, ali ništa se nije dogodilo. Policija je slikala mjesto događaja te automobil.
Na posebno pitanje obrane je li šaht bio izvan ležišta kada ste naletjeli, odgovor: nije bio.
Na posebno pitanje obrane kojom se brzinom kretao, odgovara: kretao sam se relativno malom brzinom, 30 – 40 km/h, jer su tamo uspornici.
Obrana je prigovorila iskazu oštećenika u dijelu koji je suprotan pisanoj obrani.
6. Uvidom u zapisnik o očevidu, u čiju vjerodostojnost sud nije našao razloga sumnjati, u podacima o oštećenjima na vozilu opisano je da je oštećen stražnji desni kotač uslijed naleta na otvorni slivnik oborinskih voda, poklopac oborinskih voda pronađen je uz južni nogostupu kolnik Karlovačke ceste.
7. Stoga je nedvojbeno da I i II okrivljenici kao pravna i u njoj odgovorna osoba, nisu poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu označili niti sanirali djelomično otvoreni poklopac slivnika oborinskih voda koji se nalazi na južnoj kolničkoj traci uslijed čega je došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način da je CĆ upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] južnom kolničkom trakom Karlovačke ceste u smjeru sjeveroistoka, dolaskom do kbr. 95 prednjim i stražnjim desnim kotačem vozila naletio je na djelomično otvoreni poklopac slivnika oborinskih voda, uslijed čega je došlo do podizanja istog iz ležišta, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta.
8. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenih, iskaz u postupku ispitanog svjedoka, te uvidom u zapisnik o očevidu, u skicu mjesta događaja i priležeće fotografije, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno i tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud je uzeo dokazanim da su okrivljenici počinili prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno sud je uzeo dokazanim da I okrivljena pravna i II okrivljena odgovorna osoba nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu sanirali otvoreni poklopac slivnika uslijed čega je došlo do prometne nesreće.
9. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedoka-oštećenika, ocijenivši isti vrlo uvjerljivim i objektivnim, s detaljima koji nedvojbeno upućuju na zaključak da su se u postupanju okrivljenih ostvarila bitna obilježja prekršaja za ko ji su proglašeni krivima, jer je oštećenik opisao način da je upravljajući osobnim vozilom naletio na otvoreni metalni poklopac koji nije bio označen signalizacijom, uslijed čega je došlo do prometne nesreće sa materijalnom štetom.
10. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je uzeo dokazanim da su I okrivljena pravna osoba i II okrivljena odgovorna osoba počinili navedeni prekršaj nečinjenjem, jer je očito da su okrivljenici koji su pravno obvezni voditi brigu i poduzeti mjere radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa to propustili učiniti. Odgovornost postoji budući okrivljenici nisu spriječili posljedice koje su uzrokovale nastanak prometne nesreće. Obranu okrivljenih u kojoj navode da nisu počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, sud nije prihvatio, smatrajući da okrivljenici svojom obranom nastoje izbjeći prekršajnu odgovornost, odnosno da su okrivljenici poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno da su adekvatno sanirali djelomično otvoreni poklopac slivnika i stavili signalizaciju do prometne nesreće ne bi ni došlo.
11. Obzirom na izneseno, sud je okrivljenike proglasio krivima, te im je izrekao novčane kazne u granicama zakona, za koje smatra da su primjerene težini počinjenih prekršaja, štetnim posljedicama, značaju i opasnosti prekršaja te stupnju odgovornosti okrivljenih. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud okrivljenicima nije našao posebno olakotnih okolnosti, dok je otegotnim cijenio dosadašnju prekršajnu kažnjavanost za istovrsna djela prekršaja, te smatra da će se odmjerenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje okrivljenih.
12. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenike primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ako okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cjelini.
13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka te imovnom stanju okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn (13,27 do 663,61 eura).
U Zagrebu 3. srpnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Mirjana Cvetko
Nada Jelavić
Protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostavna naredba:
1. I. okrivljeniku: Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa],
2. II. okrivljeniku: VĆ iz [adresa],
3. Obrana: odvj. Jakov Delipetar, Zagreb, Domagojeva 18,
4. Tužitelju: PUZ, II. postaja prometne policije Zagreb, Jadranska avenija 8, Lučko,
5. Pismohrana- ovdje;
