Poslovni broj: R1-119/2019-102

Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Jadranki Orlović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja RBL Nekretnine d.o.o., OIB:44970825653, Varaždin, Janka Draškovića 2, zastupanog po punomoćniku Kristijanu Horvatu, odvjetniku u OD Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d., Zagreb, Pisarnica Varaždin, protiv protustranke CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Želimiru Pajkoviću, odvjetniku u Varaždinu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvan ročišta, 3. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina između predlagatelja predlagatelja RBL Nekretnine d.o.o., OIB:44970825653, Varaždin, Janka Draškovića 2 i protustranke CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretninama upisanima u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. (318604) Novi Marof, koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] Selo Krč s 2351 metara kvadratnih, gospodarske zgrade sa 337 metara kvadratnih, dvorišta sa 500 metara kvadratnih i oranice sa 1514 metara kvadratnih, na kojima je predlagatelj upisan kao suvlasnik u 1545/2351 dijela, a protustranka kao suvlasnik u 806/2351 dijela i to civilnom diobom – sudskom prodajom na javnoj dražbi, a iznos dobiven prodajom će se podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima.

II. Ukupni trošak ovog postupka iznosi 3.247,75 EUR (tri tisuće dvjesto četrdeset sedam eura i sedamdeset pet centi) te je protustranka FZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan predlagatelju RBL Nekretnine d.o.o., OIB:44970825653, Varaždin, Janka Draškovića 2 naknaditi dio tog troška u iznosu 2.508,76 EUR (dvije tisuće petsto osam eura i sedamdeset šest centi) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ovog rješenja, 3. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a to je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj podnio je prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine navedene u točki I. izreke protiv CZ kao protustranke navodeći da je predlagatelj suvlasnik nekretnine u 1545/2351 dijela, a protustranka kao suvlasnik u 806/2351 dijela. Predlaže civilnu diobu jer se ne može geometrijski podijeliti budući da bi se takvom diobom nerazmjerno umanjila vrijednost nekretnine.

2. S obzirom na to da se protustranka do donošenja rješenja od određivanju očevida na licu mjesta nije očitovala o prijedlogu predlagatelja sud je Rješenjem od 10. siječnja 2021. zakazao očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske i građevinske struke koji je odgođen zbog spriječenosti protustranke, a novi očevid je zakazan za 19. travnja 2022., ali nije održan jer je punomoćnik protustranka zatražio odgodu zbog toga što je angažiran neposredno prije održavanja očevida te je zatražio da mu se dodijeli rok za očitovanje na navode iz prijedloga. S obzirom na to da se novi punomoćnik protustranke o prijedlogu nije očitovao u danom mu roku, sud je ponovo zakazao očevid na licu mjesta za 1. prosinca 2022. koji je i održana uz sudjelovanje punomoćnika predlagatelja te geodetskog i građevinskog vještaka, dok punomoćnik protustranke na to ročište nije pristupio iako je bio uredno pozvan. Sudski vještaci su sa sudskom komisijom tijekom provedenog očevida pregledali predmetne nekretnine, radi očitovanja da li je moguća geometrijska dioba iste prema suvlasničkim omjerima stranaka. Raspravnim rješenjem od 1. prosinca 2022. vještaci su pozvani da dostave svoje nalaze i mišljenja što su isti i učinili.

3. Prema odredbi čl. 47. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, a o prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća. Prema čl. 48. st. 3. toga zakona ako nema sporazuma suvlasnika o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina sud odlučuje u izvanparničnom postupku. Budući da taj zakon sadrži samo materijalne odredbe, na postupovne glede provođenja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine u vanparničnom postupku primjenjuju odredbe Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/2023). S obzirom na to da u tom zakonu nema posebnih postupovnih odredbi za postupak razvrgnuća suvlasništva, na temelju čl. 2. tog zakona na odgovarajući način primijenjene su odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, to je sud ovaj postupak nastavio provoditi po pravilima vanparničnog postupka.

3.1. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, a sukladno odredbi čl. 48. st. 3. ZV kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku. Prema odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23, dalje: ZIP) postupci koji su pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga zakona, dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga zakona. Kako je ZIP stupio na snagu 10. lipnja 2023., a ovaj je postupak pokrenut prijedlogom od 18. listopada 2019., valja primijeniti pravna pravila iz Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. koji se primjenjuje sukladno čl. 1. i čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj: 45/34., „Narodne novine“, broj: 73/91).

3.2. Člankom 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku je propisano da će se i pored slučajeva posebno navedenih u tom Zakonu, shodno primjenjivati propisi građanskog parničnog postupka. Člankom 267. stavkom 2. tog zakona propisano je da će sud na zahtjev ma kojeg suvlasnika po izvanparničnom postupku odlučiti da li se i kako može provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine ako među suvlasnicima nema spora: o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako se u postupku diobe od bilo kojeg suvlasnika ospori jedna od prethodno navedenih činjenica, a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku s njezinim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasništva uputiti na parnicu (članak 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku).

3.3. Prilikom razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina sud je u prvom redu vezan strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Sukladno odredbi čl. 50. st.1. ZV-a, prema st. 2. iste zakonske odredbe sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZV-a.

4. Tijekom postupka provedeno je geodetsko i građevinsko vještačenje radi utvrđenja da li je moguća fizička dioba nekretnine.

4.1. Iz Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Bojana Škvorca proizlazi da bi fizička dioba predmetne nekretnine bila bi moguća ukoliko bi se kod nadležnog Ureda za Prostorno uređenje u Novom Marofu ishodilo Rješenje o formiranju građevinske čestice u skladu s kojim bi parcelacijski elaborat trebalo ovjeriti kod istog Ureda, da bi se isto Rješenje moglo ishoditi potrebno je imati legalne objekte na istoj parceli (objekti moraju imati građevinsku i uporabnu dozvolu), da bi pri tome bi trebalo uzeti u obzir vrijednost pojedinih objekata i dvorišta kako bi svaki suvlasnik mogao dobiti odgovarajući dio u samovlasništvo te da treba postojati i suglasnost suvlasnika sa takvom podjelom.

4.2. Iz Nalaza i mišljenja građevinske vještakinje CZN proizlazi da je predmetna nekretnina izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se u naravi sastoji od kuće (kućni broj 90) koja je u naravi stambene namjene, a temeljem pregleda izvana razvidno je da se sastoji od prizemlja, kata i tavana, da se na istoj katastarskoj čestici nalazi i objekt (kućni broj 90A) koji nije ucrtan u kopiju katastarskog plana a stambeno je poslovne namjene, da je prema pregledu izvana razvidno da se taj objekt sastoji od prizemlja i potkrovlja, da je na predmetnoj nekretnini izgrađena i gospodarska zgrada koja se sastoji od etaže prizemlja i koristi se u gospodarske svrhe, da je između stambenog objekta i gospodarske zgade izgrađen objekt koji se dijelom koristi kao stambeni, a dijelom kao gospodarski (garaža), da se pregledom izvana može se zaključiti da su stambeni objekt (kućni broj 90) i stambeno poslovni objekt (kućni broj 90A) zasebne cjeline, time da se u stambeno poslovnom objektu nalazi u prizemlju poslovni prostor (caffe bar), a u potkrovlju za koji postoji poseban ulaz pretpostavlja se da se nalazi stambeni prostor, da je gospodarska zgrada zasebna cjelina. Preduvjeti za utvrđivanje mogućnosti geometrijske diobe predmetne nekretnine su: zgrada mora imati građevnu i uporabnu dozvolu, ili Rješenje o izvedenom stanju (legalizacija), u glavnom projektu, odnosno građevnoj dozvoli ili rješenju o izvedenom stanju mora biti naveden točan broj jedinica (stanova, garaža, ostava) koje se etažiraju, mora biti usklađen katastar i zemljišna knjiga te sve pravilno upisano, do svake posebne cjeline (stana, garaže, ostave) može se pristupati samo preko zajedničkog dijela, a nikako preko druge posebne cjeline, posebne cjeline moraju jasno biti razdvojene – zid, ili na terenu ograda ili rubnjak, parkirna mjesta sa bijelom crtom, svi suvlasnici na toj jednoj zemljišnoknjižnoj čestici moraju biti suglasni, sve na jednoj zemljišnoknjižnoj čestici se mora etažirati, da je u ovom slučaj za predmetnu nekretninu dan je zahtjev za legalizaciju, no isti je odbačen, stoga se može zaključiti da nekretnina nema uporabnu dozvolu niti rješenje o izvedenom stanju, da stanje upisano u zemljišnoj knjizi i katastru nije usklađeno, da prema zatečenom stanju nekretnine, trenutno bez osnovnih preduvjeta (uporabne dozvole i usklađenog stanja u zemljišnoj knjizi i katastru) nije moguće izvršiti diobu iste na dvije zasebne i odvojene cjeline u omjerima predlagatelja 1545/2351 dijela, a protustranke kao suvlasnika u 806/2351 dijela, da prema zatečenom stanju nekretnine na kojoj se nalazi više objekata, da je vještakinja prema načinu gradnje i posebno uzimajući u obzir suvlasničke omjere, a uzimajući u obzir i Nalaz geodetskog vještaka vezano na fizičku diobu, mišljenja je da nije moguće izvršiti diobu nekretnine u skladu sa suvlasničkim omjerima.

5. Predlagatelj nije imao primjedbi na Nalaze vještaka te je predložio da se na temelju njih donese rješenje kojim će se suvlasništvo razvrgnuti civilnom diobom. Protustranka se putem svog punomoćnika u podnesku od 19. srpnja 2023. očitovala o Nalazim vještaka te navodima iz prijedloga predlagatelja. Protustranka u tom podnesku navodi da nije suglasna sa nalazom i mišljenjem građevinskog vještaka, a niti sa postupkom provođenja razvrgnuća suvlasničke zajednice, da predlagatelj nije na pravno valjani način stekao vlasništvo na nekretninama upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] K.O. (318604) [adresa] koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] Selo Krč s 2351 m2 od čega kuća i gospodarske zgrade 337 m2, dvorište 500 m2 te oranice 1514 m2, da je između pravnog prednika predlagatelja i pravnih prednika protustranke sklopljen Ugovor o kreditu dana 16.2.2004. kod Javnog bilježnika Zvjezdane Rauš -Klier iz Varaždina, Anina 2, pod posl.br. OU-150/2004 prema kojem je pravni prednik Raiffeisen bank Leibnitz stekao založno pravo na nekretnini upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] broj parcele 3/3 K. O. [katastarska općina] u naravi kuća za stanovanje i poslovna i stambena zgrada, a isto je upisano radi osiguranja kredita u iznosu od 35.000 Eura, da se protustranka smatra suvlasnikom samo na djelu nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] broj. parcele 3/3 K. O. [katastarska općina], ali ne i ostalih nekretnina koje su obuhvaćene nalazom građevinskog vještaka, da predlagatelj nije objasnio i predočio dokaze na temelju kojeg je stekao vlasništvo na nekretninama u većem opsegu od onog opisanog u Ugovoru o kreditu bez ikakvog pravnog osnova i to na nekretninama osoba koje sada ne sudjeluju u postupku, a prema povijesnom upisu prava vlasništva proizlazi da su vlasništvo na nekretninama stekli na osnovu nezakonitog pravnog osnova temeljem kojeg su upisani u zemljišnim knjigama, da iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da stanje u zemljišnoj knjizi i katastru nije usklađeno što samo potvrđuje sumnju da upis u zemljišnim knjigama nije zakonit, pa stoga se predlaže da sudski vještak geodetske struke dopuni svoj nalaz na način da prikaže ranije zemljišno - knjižno stanje i objasni razloge zašto je i na koji način došlo do promjena u zemljišnim knjigama. Na ročištu održanom 9. prosinca 2024. na kojem su vještaci usmeno obrazložili svoje nalaze, punomoćnik protustranke je predložio da se postupak prekine ili obustavi te da se protustranka uputi na parnicu radi dokazivanja nezakonitog upisa temeljem zakona o zemljišnim knjigama.

6. S obzirom na to da je protustranka istaknula primjedbe na Nalaze vještaka isti su tijekom saslušanja na ročištu održanom 9. prosinca 2024. uz dodatna usmena obrazloženja ostali kod danih Nalaza i mišljenja. Sud je nakon pomne analize danih Nalaza i mišljenja, uzevši u obzir i dodatna usmena obrazloženja Nalaze vještaka prihvatio kao stručne i objektivne te kao takve podobne za donošenje odluke u ovom postupku. Sud na temelju Nalaz i mišljenja geodetsko vještaka i građevinske vještakinje zaključio da geometrijska dioba nekretnina u ovom slučaju nije moguća.

7. Protustranka je nakon provedenih vještačenja istaknula primjedbe da da predlagatelj nije na pravno valjani način stekao vlasništvo na predmetnim nekretninama, da predlagatelj nije na pravno valjani način stekao vlasništvo na predmetnim nekretninama, da predlagatelj nije objasnio i predočio dokaze na temelju kojeg je stekao vlasništvo na nekretninama u većem opsegu od onog opisanog u Ugovoru o kreditu bez ikakvog pravnog osnova i to na nekretninama osoba koje sada ne sudjeluju u postupku, a prema povijesnom upisu prava vlasništva proizlazi da su vlasništvo na nekretninama stekli na osnovu nezakonitog pravnog osnova temeljem kojeg su upisani u zemljišnim knjigama te da iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da stanje u zemljišnoj knjizi i katastru nije usklađeno što samo potvrđuje sumnju da upis u zemljišnim knjigama nije zakonit. Po stavu suda protustranka tim svojim primjedbama nije osporila opseg diobe te veličinu suvlasničkih udjela. Iz zemlišnoknjižnog izvatka je razvidno da je predlagatelj upisan kao suvlasnik u 1545/2351 dijela predmetne nekretnine, a protustranka kao suvlasnik u 806/2351 dijela, što protustranka ne osporava niti tvrdi da je samovlasnik predmetnih nekretnina ili da je njegov suvlasnički omjer veći, pa se dakle razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina može se provesti u ovom izvanparničnom postupku te nema osnova da se predlagatelj sa svojim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice upućuje na parnicu, u kojoj bi trebao dokazati da su ispunjene pretpostavke za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnim nekretninama. Ako su točni navodi protustranke da je predlagatelj pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekao na temelju nezakonite ovrhe, u tom slučaju je protustranka to mogla osporavati dok se ta ovrha provodila u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a ako ga je stekao kao što tvrdi protustranka na temelju nezakonitih upisa prava vlasništva, i to se moglo osporavati podnošenjem žalbe i drugih pravnih lijekova protiv rješenja o uknjižbi prava vlasništva.

8. S obzirom na to da je sud na temelju Nalaza i mišljenja geodetskog i građevinskog vještaka utvrdio da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, pa se dakle suvlasnička zajednica predmetne nekretnine može razvrgnuti samo civilnom diobom, kako to predlagatelj i traži, odlučeno je kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

9. U izvanparničnim postupcima troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima u smislu odredbe čl. 54. ZV-a uz supsidijarnu primjenu Zakona o sudskom izvanparničnom postupku koji se i nadalje primjenjuje temeljem odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, koje pravilo predstavlja bitnu razliku u odnosu na parnični postupak. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog. Prema stavku 4. pravnog pravila iz paragrafa 20. Zakona o sudskom vanparničnom postupku sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, što je ovdje slučaj, pa protustranka treba snositi dio troškova zastupanja predlagatelja po punomoćniku, a i dio nužnih troškova, i to trošak zastupanja predlagatelja po odvjetniku na očevidu održanom 19. travnja 2022. na kojem je punomoćnik protustranke zatražio odgodu jer je bio angažiran neposredno prije tog očevida, pa se morao zakazati i održati novi očevid sa sudskom komisijom i vještacima troškove dostave poziva protustranci putem sudskog dostavljača te trošak dolaska sudske komisije na očevid 19. travnja 2022. koji je odgođen na prijedlog protustranke na samom očevidu kad su troškovi već nastali. Troškovi koje u ovom slučaju treba priznati uzevši u obzir da je riječ o procjenjivom izvanparnično predmetu, a vrijednost predmetne nekretnine prema procjeni dostavljenoj uz prijedlog je 146.893,63 eura iznose ukupno 3.247,75 eura a odnose se na predujmove za sudskog dostavljača 5. veljače 2020. u iznosu od 22,63 EUR, 13. ožujka 2020. u iznosu od 22,63 EUR, 28. prosinca 2020. u iznosu od 22,63 EUR, troškove zastupanja predlagatelja po punomoćniku na očevidu održanom 19. travnja 2022. koji je odgođen krivnjom protustranke u iznosu od 2.073,75 EUR, trošak dolaska sudske komisije na taj očevid u iznosu od 49,48 EUR, trošak sudske pristojbe za prijedlog u iznosu od 411,44 EUR, troškovi vještačenja u iznosu od 663,60 EUR te trošak dolaska sudske komisije na očevidu održanom 1. prosinca 2022. u iznosu od 49,48 EUR. Protustranka kao što je prethodno rečeno treba snositi troškove dostave poziva za ročište putem sudskog dostavljača u cijelosti što iznosi 67,89 EUR, trošak dolaska sudske komisije na očevid 19. travnja 2026. koji je odgođen krivnjom protustranke u iznosu od 49,48 EUR te trošak zastupanja predlagatelja po punomoćniku koji je odvjetnik u iznosu od 2.123,23 EUR na temelju tbr. 16/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023). Protustranka je nadalje dužna snositi troškove sudske pristojbe u iznosu od 411,44 EUR, troškove geodetskog i građevinskog vještačenja u iznosu od 663,60 EUR te trošak dolaska sudske komisije na očevid 1. prosinca 2022. razmjerno svom suvlasničkom omjeru od 806/2351 dijela što iznosi 385,52 EUR pa je dakle protustranka dužna snositi troškove ovog postupka u ukupnom iznosu od 2.459,27 EUR. Kako je sve troškove postupka predujmio predlagatelj, naloženo je protustranci da predlagatelju na ime troškova ovog postupka isplati iznos od 2.508,76 EUR, odnosno odlučeno je kao u točci II. izreke ovog rješenja. Predlagatelju nisu priznati troškovi zastupanja po punomoćniku na ročištima održanima tijekom ovog postupka osim zastupanja na odgođenom očevidu 19. travnja 2022. kao ni troškovi sastava obrazloženih podnesaka, dok su mu zajednički nužni troškovi priznati razmjerno suvlasničkom omjeru protustranke, budući da prema gore citiranom propisu o zajedničkim troškovima sud odlučuje na način da ih određuje razmjerno. Na sve dosuđene troškove je sud dosudio i zakonsku zateznu kamatu također prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku prema kojoj parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, o čemu sud odlučuje na zahtjev stranke, koji je u ovom slučaju podnesen.

U Varaždinu 3. srpnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Orlović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1/ Predlagatelju po punomoćniku Kristijanu Horvatu, odvjetniku u OD Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d., Zagreb, Pisarnica Varaždin, 2/ Protustranci po punomoćniku

Želimiru Pajkoviću, odvjetniku u Varaždinu,