Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-586/2024-35

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor

23250 Pag

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji toga suda Marijani Zelić, u pravnoj stvari tužiteljice DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, Kralja Petra Svačića 2, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. travnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice, tužiteljice, i odsutnosti zz tuženika na ročištu određenom radi objave presude, 3. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica DG, r. ŠG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravo vlasništva za cijelo, na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] s.i., a koja nekretnina u n.i. odgovara kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici nadoknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 1.280,00 eura, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je tuženici dostavila zahtjev za mirno rješenje spora, ali tuženica nije odgovorila na zahtjev. Stoga je tužiteljica podnijela predmetnu tužbu. U zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je (matična) nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], a kao vlasnik je upisana Republika Hrvatska za cijelo. Iz uvjerenja o identifikaciji proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] n.i. u staroj izmjeri odgovora dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U posjedovnom listu 396 k. o. [katastarska općina] u pogledu kat. čest. [katastarska čestica] upisana je tužiteljica zajedno sa svojom sestrom ĆG kao suposjednica, za ½ dijela. Tužiteljica da je suposjednica kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ½ dijela. U pogledu svog realnog dijela tužiteljica je napravila geodetski elaborat-parcelaciju, a koji je od strane katastra ovjeren. Na ovaj način da je nastala nova čestica u staroj izmjeri i to čest. zem. [katastarska čestica], te nova čestica u novoj izmjeri kat. čest. [katastarska čestica]. Stoga da je tužiteljica vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica] s.i., a koja nekretnina odgovara kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. U posjedovnom listu broj 396 k. o. [katastarska općina] na predmetnoj nekretnini kao posjednice su evidentirane tužiteljica DG r. ŠG i ĆG r. ŠG. Tužiteljica je vlasništvo svog realnog dijela stekla na temelju rješenja o nasljeđivanju O-67/05 od svog pok. oca ŠG ([adresa]) Stupičića, rođ. 1927., a umro 2004. Između Paške Sirane d.d. i prednika tužiteljice ŠG sklopljena nagodba, na temelju koje Paška Sirana d.d. ovlašćuje ŠG i dr. da se upiše kao posjednik na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica i njezini prednici su posjed predmetne nekretnine vršili tako da su navedenu nekretninu koristili prema njezinoj gospodarskoj namjeni (za ispašu ovaca i dr.). Posjed i vlasništvo tužiteljici i njezinim prednicima nitko nikad nije ometao nit osporavao, a još više uznemiravao ih u njihovom posjedu u vlasništvu.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da iz cjelokupne dokumentacije uz tužbu proizlazi neosnovanost tužbenog zahtjeva.Tužiteljica nije dostavila nikakvu dokumentaciju kojom bi dokazala svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Uvidom u povijest promjena uočava se da je kat. čest. [katastarska čestica] od koje bi se trebala formirati predmetna čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], formirana 1990. cijepanjem od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao pašnjak u površini od 36.228 m2 u čiji posjed se upisuje MG pok. ŽG iz [adresa]. Do tada je u posjedu predmetne čest. zem. bila Poljoprivredna zadruga Zagrebačka mljekara "Paška sirana" Pag od 1983., a prije toga 1956. dio kčbr. [katastarska čestica] u posjedu Poljoprivredne zadruge Zagrebačka mljekara "Paška sirana" Pag. Također se ističe kako je preslika nagodbe zaključene između Paške sirane d.d. Pag i Stupičić Balaža te ĐG u točci V iste jer se ne može iščitati o kojoj površini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se radi. Nadalje, Paška sirana je ovlastila ŠG i SG da se upišu kao posjednici u evidenciji katastra svakog za ½ dijela u cilju da se riješi dugogodišnji spor glede smetanja posjeda više nekretnina, između ostalih i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz citirane odredbe ugovora ne proizlazi volja Paške sirane da se pravni prednik tužiteljice upiše kao vlasnik dijela predmetne čest. zem., već kako je i ugovornom odredbom određeno da se riješi dugogodišnji spor glede smetanja posjeda. Dakle, prednik tužiteljice je kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentiran kao posjednik tek od 1999., te istu nije niti mogao steći dosjelošću temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva predmetne nekretnine po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom svega iznesenoga predlaže se odbiti tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženici.

3. Tužiteljica se prethodno obratila nadležnom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja ovog spora u smislu odredbe članka 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. dalje ZPP.). Tuženica je uredno primila zahtjev no na isti nije odgovorila.

4. Sud je tijekom dokaznog postupka pregledao i pročitao isprave priložene spisu i to: zahtjev za mirno rješenje spora s povratnicom i potvrdom o primitku (l.s. 4- 9), identifikacija čestica (l.s. 11), arhivski izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (l.s. 13-26), zk izvadak za čest. 1455/16 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 22. studenog 2023. (l.s. 27-29), prijepis posjedovnog lista broj 396 (l.s. 30-31), posjedovni list broj 396 (l.s. 32), zk izvadak za čest. 1455/16 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 11. srpnja 2021. (l.s. 33-29), geodetski elaborat za provođenje promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu-diobe ili spajanja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 38-58), nagodba od 30. listopada 1996. (l.s. 59-62), povijest promjena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio 1455/16 k. o. [katastarska općina] (l.s. 63), rješenje o nasljeđivanju iz pok. ŠG (Luke) Stupičića, posl. br. O-67/05., UPP/OS-82/2005 od 11. kolovoza 2005. (l.s. 65-67), skica lica mjesta sa fotografijama (l.s. 112-115), iskaz svjedoka BG, OG i UG (l.s. 127-128), saslušanje tužiteljice DG (l.s. 129).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je vlasnica za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] u staroj izmjeri, a koja nekretnina u novoj izmjeri odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te uknjižba toga prava u zemljišnim knjigama.

7. Tužiteljica tijekom postupka ističe da je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza svoje oce MG i diobom sa svojom sestrom ĆG, a MG da je predmetnu nekretninu stekao kvalificiranim posjedom dugi niz godina putem pravnih prednika i osobno.

8. Pregledom povijest promjena na katastarskim česticama i to na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio čest. br. 1455/16 k. o. [katastarska općina] izdanu od DGU, PUK Zadar, Odjel za katastara nekretnina Pag od 26. srpnja 2021. utvrđeno je da je od revizije posjedovnog stanja za k. o. [katastarska općina] 1956. godine dio čest. 1455/16 k. o. [katastarska općina] vodio se kao pašnjak sa 250000 m2 i pašnjak 1842816 m2 u posjedu Poljoprivredne zadruge Pag, Zagrebačka mljekara „Paška sirana“ Pag. Godine 1983. prijavnim listom za usklađenje novog premjera od dijela čest. br. 1455/16 k. o. [katastarska općina] formiraju se mnoge kat. čestice, među kojima i čest. 2419 k. o. [katastarska općina], pašnjak sa 237738 m2 u čijem posjedu se i dalje vodi Poljoprivredna zadruga Zagrebačka mljekara „Paška sirana“ Pag. Godine 1999. Kl:932-07/99-01/659, cijepanjem čestica, diobom čest. br. 2419 k. o. [katastarska općina] se cijepa među drugima, formira se i čest. br. 2419/3, pašnjak povr. 36228 m2 u čiji se posjed upisuje MG pok. ŽG iz [adresa]. Godine 2005., Kl: 932-07/05- 05/331ostavinom O-67/05 u posjed se upisuje: DG rođena MG iz [adresa] u ½ dijela i ĆG rođena MG iz [adresa] u ½ dijela. Takvo stanje je i danas.

9. Čitanjem identifikacija čestica od 12. srpnja 2021. (l.s. 11) utvrđeno je da čestica broj 2419/3 k. o. [katastarska općina], nova izmjera odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri.

10. Pregledom posjedovnog lista broj 396 k. o. [katastarska općina] od 5. srpnja 2021. utvrđeno je da su na čest. br. 2419/3 kao suposjednice evidentirane DG rođena MG za ½ dijela i ĆG rođena MG za ½ dijela.

11. Pregledom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 22. studenog 2023. utvrđeno je da je kao vlasnik na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1571144 m2 u naravi pašnjak "Turnić" (matična četica) upisana Republika Hrvatska.

12. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza smrti ŠG od 11. kolovoza 2005., posl. br. O-67/05, UPP/OS-82/2005 utvrđeno je da su na čest. br. 2419/3 kao njegove nasljednice proglašene kćeri ĆG za ½ dijela i DG za ½ dijela.

13. Čitanjem nagodbe (l.s. 59-62) zaključene između „Paške sirane“ d.d. Pag s jedne strane i SG te ŠG s druge strane od 30. listopada 1996. slijedi da su utvrdili rješenje dugogodišnjeg spora glede smetanja posjeda nekretnina zvanih "Turnić" oznake čest. zem. [katastarska čestica] do 2425 k. o. [katastarska općina], te je „Paška sirana“ d.d. Pag ovlastila ŠG i SG da se na temelju ove nagodbe i bez njihovog daljnjeg sudjelovanja i suglasnosti upiše kao posjednik u evidenciji katastra zemljišta kod Ureda za katastarsko-geodetske poslove Gospić, Ispostava Pag uz istovremeno brisanje takvog posjeda sa imena „Paška sirana“ d.d. na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to svaki za ½ dijela.

14. Pregledom Geodetskog elaborata utvrđeno je da je isti izrađen za potrebe promjena u katastru zemljišta i u svrhu: diobu ili spajanje katastarskih čestica i to na čest. br. 2419/3 k. o. [katastarska općina]. Geodetski elaborat je 22. studenog 2021. potvrđen od DGU, PUK Zadar, Odjel za katastar nekretnine Pag. Na temelju prijavnih listova i kopija katastarskog plana te pripadajućih odluka dopušteno je cijepanje čest. br. 2419/3, pašnjak Turnić, povr. 36228 m2 na čest. br. 2419/3, pašnjak Turnić, povr. 18116 koja odgovara 1455/16 u staroj izmjeri i na čest. br. 2419/8, pašnjak povr. 18112 koja odgovara 1455/168 k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri.

15. Uviđajem na licu mjesta održanog 20. studenog 2025. uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Igora Gulana utvrđeno je da je predmetna kat. čest. [katastarska čestica] koja odgovara 2419/8 k. o. [katastarska općina] izmjere, u naravi predstavlja pašnjak omeđen sa sjeverne, zapadne i istočne strane kamenim suhozidom.

15.1. Na skici lica mjesta označene su granice predmetne novoformirane kat. čest. te slijedi da je predmetna novonastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s.i. (nastaje od dijela matične čest. zem. [katastarska čestica] s.i.), odgovara novonastaloj kat. čest. [katastarska čestica] n.i.) površine 18112 m2. Prikazana je zelenom bojom i točkama A, B, C, D, A.

16. Na okolnost utvrđivanja stjecanja vlasništva nekretnine tužitelja i njegovih prednika te neometanog posjeda dugi niz godina sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke.

16.1. Svjedok BG u svom iskazu navodi da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina i to na predjelu Turnić. Predmetna nekretnina sada u naravi čini neobrađeno zemljište na kojem se nalaze kamenja i gdje ovce pasu. Predmetna nekretnina se nikada nije obrađivala, već je služila isključivo za ispašu ovaca. Roditelji tužiteljice ŠG i PG držali su ovce i predmetnu nekretninu su koristili kao ispašu, sve dok nisu preminuli. Tužiteljica je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza svojih roditelja, zajedno sa svojom sestrom D. Pretpostavlja da se tužiteljica podijelila sa svojom sestrom D, tako da znaju kojoj što pripada. Nije čuo za nikakve sporove unutar obitelji tužiteljice niti je čuo za nikakve sporove od strane trećih osoba. Ovo mu je sve poznato zato što su njegov otac i otac tužiteljice drugi rođaci. On također na tom području imam nekretninu koja također služi za ispašu ovaca. Predmetna nekretnina je ograđena suhozidom. Poznato mu je da je Paška sirana priznavala posjed ljudima s tog područja, Paška sirana je otišla, a oni su ušli u te ograde. Također postoje pisani dokumenti o tome. To se dešavalo prije Domovinskog rata.

16.2. OG u svom iskazu navodi da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina, taj predio zove se Turnić, u uvali Mlinica. Njegova majka na tom predjelu također ima nekretninu u blizini predmetne. Predmetna nekretnina se koristi za ispašu ovaca, pa tako i njegova majka, odnosno on, koristi nekretninu za ispašu. Predmetna nekretnina kao i sve nekretnine na tom području koristile su se i koriste se za ispašu ovaca. Tamo je brdo i kamen i ne može se obrađivati. Predmetna nekretnina je sa zapadne, istočne strane i do ceste prema Povljani ograđena suhozidom, a s jednim dijelom je ograđena farmer žicom što dijeli nekretninu tužiteljice od nekretnine njenog pok. strica SG. Tužiteljica je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza svoga oca MG, zajedno sa svojom sestrom D. Tužiteljica i njena sestra su se podijelile, njihova polovica ( od tužiteljice ) je bila do suhozida, a od sestre Š do farmer žice. Zna da je mu je otac pričao da je još njegov djed bio u posjedu nekretnina na tom području, koja su se uvijek koristila za ispašu, onda je to država uzela i dala Paškoj sirani, tako su pričali njihovi stari. Tijekom Domovinskog rata svi ljudi su se s tog područja vratili u svoje nekadašnje posjede, jer se znalo čije je što bilo. To se sve događalo na području Turnića od [adresa] do Gorice. Tako je i otac tužiteljice ŠG nakon što je otišla Paška sirana stupio u svoj nekadašnji posjed i svojih prednika. Nikad nije čuo za nikakve sporove unutar obitelji tužiteljice, kao i njenih prednika. Nikad nije čuo da bi neke treće osobe osporavale pravo vlasništva tužiteljici, kao i njenim prednicima, jer na tom području svi su znali što kome pripada. Nekad je predmetna nekretnina koje je bila u vlasništvu njihova oca, prostirala se od ceste do staze, i sad su se tužiteljica i njena sestra podijelile na jednake dijelove, tako da zapadni dio do suhozida prema Pagu pripada tužiteljici, a prema [adresa] sestri D. Napominjem da je dosta ljudi na tom području sređivalo svoje pravo vlasništva na način, da su tužili RH, uspjeli bi u sporovima i uknjižili bi se kao vlasnici. Njegov pok. otac je to bio riješio prije 10 godina.

16.3. Svjedok UG u svom iskazu navodi da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina. U naravi čini pašnjak koji služi za ispašu ovaca. To područje se zove Turnić. To mu je poznato zato što je njegova nekretnina udaljena 4- 5 parcela od predmetne. Nekretnina tužiteljice je ograđena suhozidom. Tužiteljica je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza svog oca. Nikad nije čuo za nikakve sporove unutar obitelji tužiteljice niti da bi im netko treći osporavao pravo vlasništva. On sredio pravo vlasništva na svojoj parceli, tužio sam RH i uknjižio se kao vlasnik.

17. Sud je prihvatio iskaze kao objektivne, uvjerljive i međusobno suglasne. Ovi nezainteresirani svjedoci imaju osobnih i neposrednih saznanja o prijeporu kao ljudi koji imaju nekretnine u neposrednoj blizini od predmetne. Ostavili su na sud dojam iskrenih osoba i iskazivali su sigurno i precizno. Znaju da je zemlja od tužiteljice i da ju je stekla od svoga oca MG zajedno sa sestrom ĆG s kojom se podijelila, te se koristila za ispašu ovaca.

18. Tužiteljica u svom iskazu navodi da predmetna nekretnina u naravi čini pašnjak koji služi za ispašu ovaca. Predmetnu nekretninu stekla je nasljeđivanjem iza svog oca ŠG zajedno sa svojom sestrom ĆG. Ona i sestra ĆG su se podijelile na način, da su nekretninu podijelili na pola, na način da je zapadni dio nekretnine pripao njoj, a njenoj sestri istočni dio nekretnine. Njena sestra je također u postupku sređivanja prava vlasništva na svom dijelu nekretnine. Njen otac ŠG je to stekao od svog oca ŽG. Njen pradjed MG je tu nekretninu po pričanju njene tete Ć kupio od tadašnjih vlasnika. Svi tadašnji seljani su kupili nekretnine na tom području od jednog vlasnika. Njeni prednici su uživali tu nekretninu dok im to nije oduzela država poslije drugog svjetskog rata, da bi im to bilo vraćeno početkom 90-tih godina prošlog stoljeća od Paške sirane. Tako su se njen otac i stric vratili na nekadašnju nekretninu svojih prednika. Napominjem da su ljudi na tom području točno znali što je čije jer je sve bilo ograđeno suhozidom. Njena nekretnina je također sa tri strane ograđena suhozidom, a s jedne strane je ograđena farmerskom žicom koja dijeli njen dio i sestrin od stričevog. Njena sestra se preziva ĆG, zv. D. Njen otac je umro 2004. Njen otac je za života držao predmetnu nekretninu za ispašu ovaca. Nitko im nikad nije osporavao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Ona i njena sestra su se podijelile na jednake dijelove, to što su stekle od svog oca. Susjedi međaši su također tužili RH da bi sredili pravo vlasništva na svojim nekretninama, što su i uspjeli.

19. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice kao istinit jer je u suglasnosti sa iskazima saslušanih svjedoka i drugim materijalnim dokazima.

20. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - pročišćeni tekst, dalje: ZV), vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Unatoč odredbi čl. 388. st. 4. dalje ZV kojom je propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva nekretnina dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije 8. listopada 1991., Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga je u predmetima Trgo protiv [adresa] i M i drugi i Jakeljić protiv Hrvatske zauzeo stajalište da se s obzirom na to da je izvornom verzijom čl. 388. st. 4. ZV iz 1996., bilo propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., da je potrebno utvrditi jesu li na dana stupanja na snagu ZV 1. siječnja 1997. bile ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

21. Prije svega za napomenuti je da je odredbom čl. 29. Zakona o vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91-dalje ZOVO) bilo određeno da na stvari u društvenom vlasništvu, pravo vlasništva se ne može steći dosjelošću međutim, ista odredba je prestala važiti dana 8. listopada 1991. godine, pa se i u odnosu na nekretnine koje su u to vrijeme bile upisane u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo vezano za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti primjenjivala odredba čl. 28. ZOVO, a koja je propisivala u stavku 2. da savjesni i zakonit posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a stavkom 4. istog članka je bilo određeno da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Također treba ukazati da je 1. siječnja 1997. stupio na snagu ZV koji odredbom čl. 159. stavkom 2. određuje da samostalni posjednik čiji je posjed nepokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, st. 3. istog članka je određeno da samostalni posjednik nepokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo te stvari protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja i stavkom 4. istog članka je određeno da samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i uprave i njima izjednačenih pravnih osoba i druge, stječe dosjelošću vlasništvo na tim stvarima tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. istog članka. Dakle, vrijeme dosjedanja tužiteljice od 8. listopada 1991. godine pa do dana podnošenja tužbe po stavu ovoga suda, treba se računati po odredbama čl. 28. ZOVO do 31. prosinca 1996., a po odredbi čl. 159. ZV od dana 1. siječnja 1997. godine pa nadalje, do ispunjavanja uvjeta, odnosno do podnošenja tužbe.

22. S obzirom na iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice čije iskaze je ovaj sud prihvatio te dovodeći u vezu iskaze sa sadržajem povijesti promjena na katastarskim česticama, posjedovnim listom broj 396 i Nagodbom, sud smatra nedvojbeno utvrđenom činjenicu da je nekretnina vlasništvo i posjed tužiteljice i njenih pravnih prednika obitelj ŽG zasigurno preko 40 godina, da se koristila neometano za ispašu ovaca te da se tužiteljica nasljeđivanjem od svoga Jose Stupičića 2005. i diobom sa svojom sestrom ĆG, zv. D nalazi u kvalificiranom posjedu predmeta spora, te su se na strani iste ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računajući i posjed prednika. Osim toga sud je stava da je nekretnine stečene i na temelju Nagodbe koja je pravovaljana pravna osnova za stjecanje vlasništva te iz koje proizlazi da je tužiteljica osobno i putem svojih prednika kvalificirani posjednik najkasnije od 1996. odnosno 28 godina računajući do podnošenja tužbe.

23. Slijedom svega iznijetoga valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan. 24. Odluka o troškovima parničnoga postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23. i 107/25. dalje Tarifa), a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva (1.320,00 EUR). Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za sastav tužbe od 20. ožujka 2024. po Tbr. 7/1 – 150,00 eura, pristup na ročišta od 7. travnja 2025. po Tbr. 9/1 – 150,00 eura, pristup na uviđaj od 20. studenog 2025. po Tbr. 9/1 – 150,00 eura, pristup na ročište od 3. lipnja 2026. po Tbr. 9/1 – 150,00 eura, što iznosi 600,00 EUR, uvećano za PDV 25 % iznosi 750,00 EUR, uvećano za trošak vještačenja po vještaku geodetu u iznosu od 530,00 eura, što sveukupno iznosi 1.280,00 eura.

Pag, 3. srpnja 2026.

Sutkinja

Marijana Zelić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu putem sustava e-komunikacija, odnosno u tri primjerka ako podnositelj žalbe nije obveznik korištenja e-komunikacije sukladno članku 106.a ZPP-a. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Tužiteljici pp

2. Tuženiku po ODO GUO Zadar