1

                                                                                                Poslovni broj: 16 Pr-52/2020-48 

               

       Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

   Stalna služba u Županji

           Veliki kraj 48

     OIB: 77561654785

                                                                                                 

                                                                                                                Poslovni broj: 16 Pr-52/2020-48

                                                                                                                                                                                                                    U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A  

                                                                                   

                Općinski sud u Vinkovcima,  Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić,  kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja A. K. iz O., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u OD Z. i p. d.o.o. iz O., protiv tuženika Zavod …, V., OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. P., odvjetniku u V., nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 7. prosinca 2023., u nazočnosti      punomoćnika tužitelja N. S., odvjetnika u OD Z. i p. d.o.o. iz O., te zamjenice punomoćnika tuženika A. N., odvjetnice u V., a koja presuda je donesena i objavljena 19. siječnja 2024.,

 

p r e s u d i o    j e 

 

          I. Nalaže se tuženiku Zavodu …, V., OIB: …, da tužitelju A. K. iz O., OIB: …, isplati iznos od 3.806,75 eura (slovima: tri tisuće osam stotina šest eura i sedamdeset pet centi) sa zateznim kamatama koje teku: 

-  na iznos od 77,32 eura počevši od 13. svibnja 2015. do isplate,

-  na iznos od 76,51 eura počevši od 11. lipnja 2015. do isplate,

-  na iznos od 77,32 eura počevši od 14. srpnja 2015. do isplate, 

-  na iznos od 73,97 eura počevši od 13. kolovoza 2015. do isplate,

-  na iznos od 76,51 eura počevši od 16. rujna 2015. do isplate,

-  na iznos od 77,32 eura počevši od 14.listopada 2015. do isplate,

-  na iznos od 77,32 eura počevši od 13. studenog 2015. do isplate,

-  na iznos od 76,51 eura počevši od 15. prosinca 2015. do isplate,

-  na iznos od 73,97 eura počevši od 14. siječnja 2016. do isplate,

-  na iznos od 76,51 eura počevši od 13. veljače 2016. do isplate,

-  na iznos od 76,51 eura počevši od 12. ožujka 2016. do isplate,

-  na iznos od 74,33 eura počevši od 14. travnja 2016. do isplate,

-  na iznos od 76,88 eura počevši od 13. svibnja 2016. do isplate,

-  na iznos od 77,69 eura počevši od 14. lipnja 2016. do isplate,

-  na iznos od 77,69 eura počevši od 13. srpnja 2016. do isplate,

-  na iznos od 76,88 eura počevši od 12. kolovoza 2016. do isplate,

-  na iznos od 74,33 eura počevši od 14. rujna 2016. do isplate,

-  na iznos od 77,69 eura počevši od 12. listopada 2016. do isplate,

-  na iznos od 76,88 eura počevši od 12. studenog 2016. do isplate,

-  na iznos od 77,69 eura počevši od 13. prosinca 2016. do isplate,

-  na iznos od 77,69 eura počevši od 13. siječnja 2017. do isplate,

-  na iznos od 79,24 eura počevši od 14. veljače 2017. do isplate,

-  na iznos od 77,48 eura počevši od 14. ožujka 2017. do isplate,

-  na iznos od 76,17 eura počevši od 13. travnja 2017. do isplate,

-  na iznos od 77,85 eura počevši od 12. svibnja 2017. do isplate,

-  na iznos od 76,17 eura počevši od 13. lipnja 2017. do isplate,

-  na iznos od 79,62 eura počevši od 12. srpnja 2017. do isplate,

-  na iznos od 78,78 eura počevši od 11. kolovoza 2017. do isplate,

-  na iznos od 77,68 eura počevši od 12. rujna 2017. do isplate,

-  na iznos od 80,36 eura počevši od 12. listopada 2017. do isplate,

-  na iznos od 81,21 eura počevši od 14. studenog 2017. do isplate,

-  na iznos od 82,85 eura počevši od 13. prosinca 2017. do isplate,

-  na iznos od 81,96 eura počevši od 12. siječnja 2018. do isplate,

-  na iznos od 79,24 eura počevši od 13. veljače 2018. do isplate,

-  na iznos od 80,99 eura počevši od 13. ožujka 2018. do isplate,

-  na iznos od 83,24 eura počevši od 13. travnja 2018. do isplate,

-  na iznos od 82,35 eura počevši od 12. svibnja 2018. do isplate,

-  na iznos od 79,62 eura počevši od 12. lipnja 2018. do isplate,

-  na iznos od 82,35 eura počevši od 12. srpnja 2018. do isplate,

-  na iznos od 83,24 eura počevši od 11. kolovoza 2018. do isplate,

-  na iznos od 79,62 eura počevši od 12. rujna 2018. do isplate,

-  na iznos od 81,37 eura počevši od 12. listopada2018. do isplate,

-  na iznos od 79,62 eura počevši od 13. studenog 2018. do isplate,

-  na iznos od 83,24 eura počevši od 12. prosinca 2018. do isplate,

-  na iznos od 82,35 eura počevši od 12. siječnja 2019. do isplate,

-  na iznos od 82,00 eura počevši od 13. veljače 2019. do isplate,

-  na iznos od 83,83 eura počevši od 12. ožujka 2019. do isplate,

-  na iznos od 85,23 eura počevši od 11. travnja 2019. do isplate,

-  na iznos od 86,12 eura počevši od 11. svibnja 2019. do isplate,

-  na iznos od 82,38 eura počevši od 11. lipnja 2019. do isplate,

-  na iznos od 84,22 eura počevši od 11. srpnja 2019. do isplate, 

do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022.  po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to  u roku od 15 dana. 

          II. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Zavodu …, V., OIB: …, da tužitelju A. K. iz O., OIB: …, isplati iznos od 1.742,18 eura (slovima:  tisuću sedam stotina četrdeset dva eura i osamnaest centi) sa zateznim kamatama koje teku: 

-  na iznos od 76,58 eura počevši od 3. rujna 2013. do isplate,

-  na iznos od 75,78 eura počevši od 2. listopada 2013. do isplate,

-  na iznos od 73,26 eura počevši od 2. studenog 2013. do isplate,

-  na iznos od 75,78 eura počevši od 2. prosinca 2013. do isplate,

-  na iznos od 76,58 eura počevši od 2. siječnja 2014. do isplate,

-  na iznos od 73,26 eura počevši od 2. veljače 2014. do isplate,

-  na iznos od 74,88 eura počevši od 2. ožujka 2014. do isplate,

-  na iznos od 76,15 eura počevši od 2. travnja 2014. do isplate,

-  na iznos od 76,95 eura počevši od 16. svibnja 2014. do isplate,

-  na iznos od 76,95 eura počevši od 17. lipnja 2014. do isplate,

-  na iznos od 76,15 eura počevši od 18. srpnja 2014. do isplate,

-  na iznos od 73,62 eura počevši od 15. kolovoza 2014. do isplate,

-  na iznos od 76,15 eura počevši od 13. rujna 2014. do isplate,

-  na iznos od 76,95 eura počevši od 16. listopada 2014. do isplate,

-  na iznos od 73,62 eura počevši od 14. studenog 2014. do isplate,

-  na iznos od 75,24 eura počevši od 13. prosinca 2014. do isplate,

-  na iznos od 73,62 eura počevši od 14.  siječnja 2015. do isplate,

-  na iznos od 76,95 eura počevši od 17. veljače 2015.do isplate,

-  na iznos od 75,24 eura počevši od 18. ožujka 2015. do isplate,

-  na iznos od 77,32 eura počevši od 14. travnja 2015. do isplate,

prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena (E+5), određene čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11). "

                        III. Nalaže se tuženiku Zavodu…, V., OIB: …, da tužitelju A. K. iz O., OIB: …, naknadi  trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.805,27 eura (slovima: tisuću osam stotina pet eura i dvadeset sedam centi) počevši od 19. siječnja 2024. kao dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to  u roku od 15 dana, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa od 1.805,27 eura, a do zatraženog iznosa od 3.107,61 eura.

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj u tužbi navodi da je on kao zaposlenik sa tuženikom kao poslodavcem sklopio 20. svibnja 2013. Ugovor o radu na određeno vrijeme, te je tužitelj kao zaposlenik počeo s radom kod tuženika 1. lipnja 2013. i to na radnom mjestu medicinskog tehničara u Zavodu ... Nadalje navodi da je tužitelj kao zaposlenik sa tuženikom kao poslodavcem sklopio 15. srpnja 2013. Aneks osnovnog Ugovora o radu, da je istim definirano kako će tužitelj obavljati poslove na radnom mjestu zdravstvenog radnika u Službi hitne medicine kao medicinski tehničar, te da je bio zaposlenik tuženika od 1. lipnja 2013. do 30. lipnja 2019., a nadalje je tužitelj zaposlenik drugog poslodavaca i to Zavoda ... Također navodi da  je u vremenskom periodu  od kolovoza 2013. do lipnja 2019. kod tuženika, pored posla medicinskog tehničara radio i na poslovima povjerenika zaštite na radu, te je za obavljeni rad imao pravo na naknadu, sve sukladno odredbi čl. 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11, 88/13, 114/13), te odredbi čl. 81. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12), a koja naknada tužitelju nikada nije isplaćena. Naime, tužitelj je od tuženika zatražio dostavu svih obračunskih lista isplate plaća, te dostavu podataka o evidenciji radnog vremena za cijelo razdoblje u kojem je tužitelj radio kod tuženika, a  tuženik je tužitelju dostavio zatraženu dokumentaciju, pa je internim vještačenjem dokumentacije tužitelj utvrdio kako mu tuženik neosnovano nije isplatio bruto iznos naknade plaće u sveukupnom iznosu od 41.416,60 kn. Tužitelj navodi da je odredbom čl. 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano kako su se glede provođenja zaštite na radu poslodavci i radnici obvezni pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu u zdravstvenoj ustanovi, te odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, da daljnjim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora koji se ima primijeniti na konkretnu situaciju (NN 96/15, 29/18, 35/19) tekst odredbe čl. 67. nije mijenjan. te da odredba čl. 81. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama koji se ima primijeniti na konkretnu situaciju (NN 150/13, 24/17, 128/17) tekst odredbe također nije mijenjana. Nadalje navodi da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženiku te ga pozvao na isplatu mu neisplaćene naknade za obavljeni rad, međutim tuženik je navedeno odbio tvrdeći kako je kao poslodavac podmirio sve obveze iz radnog odnosa prema istom radniku. Kako je tužitelj kod tuženika obavljao poslove povjerenika zaštite na radu, te je za obavljeni rad imao pravo na naknadu  koju mu tuženik nije isplaćivao, to tužitelj predlaže sudu da po provedenom postupku, na temelju čl. 92. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te čl. 81. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade za obavljanje poslova povjerenika zaštite na radu kod tuženika ukupni iznos od 41.416,60 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na svako mjesečni iznos od dospijeća do isplate, te kojom će obvezati tuženika da tužitelju isplati prouzročeni parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako tužitelj uz tužbu nije dostavio relevantnu dokumentaciju iz koje bi bio razvidan pravni interes za podnošenje predmetne tužbe. Da je točno da je tužitelj sa tuženikom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kako je to opisano u samoj tužbi, a u odnosu na navode iz tužbe tuženik navodi kako je tužitelj bio imenovan za povjerenika zaštite na radu, no isti taj rad nije obavljao, pa mu stoga, niti ne pripada nikakva naknada sukladno čl. 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Dalje navodi da tužitelj pogrešno smatra kako istom pripada naknada kao da je isti obavljao rad, te da je navedeno imenovanje "povjerenika za zaštitu na radu" radno mjesto, te se istome mora isplatiti naknada, da povjerenik za zaštitu na radu nije nikakvo radno mjesto, niti su to posebni poslovi za koje se sklapa bilo kakav ugovor, već je to vrsta ovlaštenja koje ima predstavnik radnika, baš kao što ima i radničko vijeće sukladno Zakonu o radu. Dakle, povjerenik za zaštitu na radu nije nikakav ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, niti obavlja bilo kakve poslove za poslodavca, nego je povjerenik samo predstavnik radnika koji se brine da je radnicima osigurana zaštita na radu i ni na koji način ne izvršava naloge poslodavca, niti je odgovoran za zaštitu na radu. Prema tome, povjerenik za  zaštitu na radu ima pravo biti oslobođen 4 sata tjedno od drugih poslova da bi obavljao ovlasti povjerenika za zaštitu na radu, i ta 4 sata se plaćaju kao da je radio (redovno radno vrijeme sukladno ugovoru o radu), odnosno isti dobiva "naknadu plaće". Da  je iz platnih lista koje je tužitelj dostavio vidljivo (i bez ikakvog internog ili sudskog vještačenja) da je tužitelju njegov rad plaćen u potpunosti. Tuženik navodi da je tužitelju u cijelosti isplaćena puna plaća, istom nisu umanjeni bilo kakvi radni sati radi "obavljanja poslova povjerenika za zaštitu na radu" jer isti nije niti obavljao, pa stoga tuženik ističe da ne postoji pravni osnov za tužbeni zahtjev tužitelja, jer iz historijata tužbe ne proizlazi u čemu bi se ogledao nepravilan rad i obračun plaće, slijedom čega tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak.

Tijekom postupka tuženik ističe i prigovor zastare (list 407).

3. Nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja podneskom od 12. travnja 2023. tužitelj je uredio i postavio tužbeni zahtjev na način kako je to pobliže opisano u točki I. i II. izreke ove presude.

4. Provedeni su dokazi uvidom u: Ugovor o radu sklopljen između tuženika i tužitelja 20. svibnja 2013. s lista 6 i 7 spis, Aneks Ugovora od 15. srpnja 2013. s lista 8, zapisnik o osposobljenosti povjerenika radnika za rad na siguran način s lista 9, listu s lista 10 i 11, podatke o radnom vremenu s lista 12 do 83, obračune plaće s lista 84 do 219, pročitan je dopis od 20. ožujka 2020. s lista 220, te dopis od 26. ožujka 2020. s lista 221, izvršen je uvid u izvadak iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja s lista 222 do 223, u e-mail korespodenciju s lista 237 do 249, Standard zaštitne radne odjeće, obuće i osobne odjeće, zaštitne opreme radnika izvanbolničke hitne medicinske  službe u RH s lista 246 do 269, e-mail korespodenciju s lista 270, pročitani su dopisi i e-mail korespodencija s lista 271 do 282, izvršen je uvid u raspored rada s lista 283 do 286, e-mail korespodenciju s lista 287 do 290, poziv za sjednicu s lista 291 i 292, izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad s lista 293, e-mail korespodenciju s lista 294 do 296, pročitan je dopis od 4. studenog 2019. s lista 320, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka L. B. od 27. prosinca 2021. s lista 351 do 358, uz suglasnost stranaka pročitano je očitovanje na podnesak tuženika na financijsko-knjigovodstveno vještačenje od 27. prosinca 2021. s lista 377, uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz tužitelja saslušanog na raspravnom ročištu od 8. rujna 2022. s lista 384 do 386, uz suglasnost stranaka pročitana je dopuna financijsko-knjigovodstvenog vještačenje od 27. prosinca 2021. sačinjena po financijsko-knjigovodstvenom vještaku L. B. 30. prosinca 2022. s lista 389 do 393, uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz saslušanog svjedoka Z. R.  na raspravnom zapisniku od 27. travnja 2023. s lista 406 i 407 spisa, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka T. P., dok drugih dokaza nije bilo.

5. Cijeneći navode parničnih stranaka, ovako proveden dokazni postupak, te na temelju njih utvrđeno činjenično stanje, sud tužbu smatra osnovanom, stoga je tužbeni zahtjev prihvaćen djelomično u dijelu kako je to pobliže označeno u točki I. izreke ove presude, a djelomično je odbijen u dijelu kako je to pobliže označeno u točki II. izreke ove presude.

6. Među strankama je nesporno:

- da je tužitelj, kao zaposlenik sa tuženikom, kao poslodavcem sklopio 20. svibnja 2013. Ugovor o radu na određeno vrijeme, te da je  započeo s radom kod tuženika 1. lipnja 2013. na radnom mjestu medicinskog tehničara u Zavodu …,

- da je tužitelj kao zaposlenik sa tuženikom kao poslodavcem sklopio 15. srpnja 2013. Aneks osnovnog Ugovora o radu, te je istim ugovoreno kako će tužitelj obavljati poslove na radnom mjestu zdravstvenog radnika u Službi hitne medicine kao medicinski tehničar,

- da je tužitelj bio zaposlenik tuženika od 1. lipnja 2013. do 30. lipnja 2019.,

- da  je u vremenskom periodu od kolovoza 2013. do lipnja 2019. tužitelj kod tuženika, pored poslova medicinskog tehničara, bio i povjerenik za zaštitu na radu,

- da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženiku, te ga pozvao na isplatu   neisplaćene naknade za obavljeni rad na poslovima povjerenika zaštite na radu, što je tuženik odbio tvrdeći kako je kao poslodavac podmirio sve obveze iz radnog odnosa prema istom radniku,

- da je iz platnih lista koje je tužitelj dostavio vidljivo da je tužitelju plaćen njegov rad kod tuženika odnosno da je tužitelju u cijelosti isplaćena puna plaća,  da mu ona nije  umanjena za  bilo kakve radne sate radi "obavljanja poslova povjerenika za zaštitu na radu".

7. Sporno je obzirom na dostavljenu dokumentaciju uz tužbu, da li je ista relevantna i da li je iz nje razvidan pravni interes za podnošenje predmetne tužbe, da li je tužitelj radeći kod tuženika uopće obavljao rad na poslovima povjerenika zaštite na radu, pa shodno tome da li mu pripada naknada za isti sukladno čl. 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, da li je posao povjerenika za zaštitu na radu radno mjesto, temeljem kojeg se mora isplatiti naknada, odnosno da li se radi o poslovima za koje se sklapa bilo kakav ugovor ili je to vrsta ovlaštenja koje ima predstavnik radnika, temeljem kojega povjerenik za  zaštitu na radu ima pravo biti oslobođen 4 sata tjedno od drugih poslova da bi obavljao ovlasti povjerenika za zaštitu na radu, i kako mu se ta 4 sata plaćaju, a sporno je i da li je nastupila zastara tužiteljeva potraživanja.

8. Člankom 67. toč. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11, 88/13, 114/13) propisano je kako su u obvezi provođenja zaštite na radu poslodavci i radnici obvezni pridržavati se odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu u zdravstvenoj ustanovi, te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike.

9. Člankom 81. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12 - nastavno TKU), koji se primjenjuje temeljem čl. 92. citiranog Ugovora, propisano je da naknada za rad povjerenike zaštite na radu iznosi najmanje 4 sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

10. Tužitelj je uz tužbu dostavio dokumentaciju i to: obračunske liste isplata plaća u utuženom periodu, evidencije radnog vremena tužitelja u utuženom periodu, Ugovor o radu i Aneks ugovora o radu, dakle radi se o dokumentaciji iz koje je neosporna kako bi se utvrdio status tužitelja, odnosno da je on bio zaposlen u utuženom periodu kod tuženika na radnom mjestu medicinskog tehničara, te kako bi se eventualno utvrdilo što je tuženik tužitelju isplaćivao, odnosno kako bi se eventualno utvrdila visina tužbenog zahtjeva, pa je imajući u vidu vrstu dostavljene dokumentacije ista u vezi sa tužbenim zahtjevom i relevantna je za tužbu.

11. U ovom predmetu vidljivo je da tužitelj nije podnio tužbu na utvrđenje, a dostavljena gore navedena dokumentacija ne mora biti nužno vezana uz tužbu za utvrđenje, a kako se ovdje ne radi o tužbi za utvrđenje, nego je tužitelj samo postavio kondemnatorni tužbeni zahtjev, on, niti nije dužan dokazivati bilo kakav pravni interes za podnošenje tužbe, pa tako u skladu s time, niti prilagati bilo kakvu dokumentaciju za utvrđenje svoga pravnog interesa za podnošenje tužbe, jer se u konkretnom slučaju ne radi o deklaratornoj tužbu, a tužitelj nije zatražio deklaratornu pravnu zaštitu, nego konstitutivnu pravnu zaštitu.

12. Nedvojbeno je da rad povjerenika za zaštitu na radu ne predstavlja posebno radno mjesto, da se radi o  poslovima za koje se ne sklapa bilo kakav ugovor, to je vrsta ovlaštenja koje ima predstavnika radnika, ( slično kao što je to regulirano i kod radničkoga vijeća sukladno Zakonu o radu), a kod povjerenika za zaštitu na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Zakonu o radu, a također je neupitno da povjerenik zaštite na radu ima pravo biti oslobođen 4 sata tjedno od drugih poslova svoga radnog mjesta kako bi obavljao ovlasti povjerenika za zaštitu na radu. Ovdje je potrebno dodati da povjerenik zaštite na radu nije ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, niti on obavlja kakve poslove za poslodavca, nego je on samo predstavnik radnika koji se brine da se radnicima osigurana zaštita na radu, dakle povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je sukladno Zakonu o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu, a nakon provedenog izbornog postupka za povjerenika radnika za zaštitu na radu potrebno je donijeti odluku o imenovanju povjerenika, te u tom smislu takav povjerenik, niti na koji način ne izvršava naloge poslodavca, niti je odgovoran za zaštitu na radu.

13. Dakle, povjerenik radnika za zaštitu na radu mora obavljati svoju dužnost najmanje 4 sata tjedno, a poslodavac je dužan omogućiti povjereniku da u okviru svog radnog vremena obavlja poslove povjerenika zaštite na radu umjesto poslova svoga radnog mjesta koje se obvezao raditi sukladno ugovoru o radu, te mu je poslodavac, dok je obavljao poslove povjerenika zašite na radu dužan isplatiti naknadu plaće sukladno čl. 81. TKU. Dakle, povjerenik za zaštitu na radu ima pravo na 4 sata biti oslobođen od drugih poslova da bi obavljao poslove ovlaštenika - povjerenika za zaštitu na radu, i ta 4 sata mu moraju biti plaćena kao da je radio. Stoga obveza naknada plaće ne podrazumijeva obvezu tuženika kao poslodavca da povjereniku zaštite na radu isplaćuje kakvu dodatnu naknadu za obavljanje poslova povjerenika zaštite na radu, nego obvezu tuženika, kao poslodavca da tužitelju i za to vrijeme rada kod tuženika i to na poslovima povjerenika zaštite na radu isplati plaću kao da je radio poslove svoga radnog mjesta prema ugovoru o radu odnosno naknadu plaće (jer se plaćom u smislu čl. 7. st. 1. Zakona o radu smatra naknada za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu).

14. No, ovdje je bitno utvrditi da li je tužitelj kao povjerenik za zaštitu na radu imao pravo na 4 sata biti oslobođen od drugih poslova da bi obavljao poslove ovlaštenika za zaštitu na radu, odnosno da li mu je tuženik kao poslodavac omogućio da tijekom rada 4 sata bude oslobođen od drugih poslova kako bi obavljao poslove povjerenika zaštite na radu.

15. Na okolnost obavljanja rada tužitelja na poslovima povjerenika zaštite na radu saslušan je tužitelj, te svjedoci Z. R.  i T. P., te je proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem.

16. Iz iskaza tužitelja (list 385 i 386 spisa) utvrđeno je da je on radeći na radnom mjestu medicinskog tehničara kod tuženika obavljao poslove povjerenika zaštite na radu, da mu je usmeno obećan dodatak za obavljanje ove dužnosti u visini od 200,00 kn mjesečno, a što će mu biti prikazano kroz prekovremene sate, da se on u međuvremenu konzultirao sa povjerenicima zaštite na radu iz drugih županija, kojima je na različite načine isplaćivana naknada za poslove povjerenika zaštite na radu, bilo kroz prekovremene sate ili kroz slobodne dane, a da je njemu naknadno pravnik tuženika saopćio da on nema pravo na naknadu i da je nešto krivo shvatio. Iz njegovog iskaza je utvrđeno da je on kao povjerenik zaštite na radu prisustvovao radnim sjednicama kod tuženika, "zastupao" tuženikove radnike u pogledu zaštite na radu kod poslodavca, da je izrađivao planove za potrebe obavljanja funkcije povjerenika zaštite na  radu, da je morao "odreagirati" na određene pravne propise, za što je bio vezan rokovima, da je morao pisanim putem upozoravati poslodavca na eventualne propuste u zaštiti na radu, pratiti sve što je važno za zaštitu na radu, te o tome u upozoravati "odbor", da je primao prigovore radnika (kojih je nekada znalo biti i po dva prigovora tjedno, a ponekada se znalo dogoditi da ne bude, niti jedan mjesečno), da su sjednice vezane za taj posao uvijek bile zakazivane prije podne, a upite za radnike je primao tijekom cijelog dana. Dalje iz njegovog iskaza je vidljivo da on nije uvijek bio zbog prirode svog posla u mogućnosti obavljati ove poslove za vrijeme svog radnog vremena, nego je često iste obavljao i od kuće na način da je poslodavcu slao e mailove od kuće, a ako se nalazi na poslu onda je iste slao s posla.  

17. Iz iskaza svjedoka Z. R. utvrđeno je da je on u utuženom periodu također radio kod tuženika, da je vezano za zaštitu na radu kontaktirao tužitelja, čak i putem privatnog mobitela, da ga je znao zvati i prije podne i poslije podne, da je tužitelja vezano za poslove zaštite na radu zvao kada se svjedoku za to ukaže potreba, a sukladno vlastitom nahođenju svjedoka i njegovom radnom vremenu.

18. Iz iskaza svjedoka T. P. utvrđeno je da je svjedok u utuženom periodu radio kod tuženika, da se obraćao tužitelju vezano za poslove zaštite na radu, da je tužitelj dio poslova povjerenika zaštite na radu obavljao za vrijeme radnog vremena, a određeni dio kao što su to npr. odlasci na sastanke i slično izvan radnog vremena, svjedoku je također poznato da je vezano za obavljanje poslova povjerenika zaštite na radu radio na kompjutoru, slao e mailove, a da je radnicima tuženika kako za vrijeme radnog vremena, tako i nakon radnog vremena uvijek bio dostupan, i oni su ga uvijek mogli pitati ono što ga zanima vezano za zaštitu na radu, da tužitelj nije imao poseban radni prostor u vidu nekakve kancelarije u kojoj bi obavljao poslove povjerenika zaštite na radu, te da radnicima tuženika od strane tuženika, nitko nije rekao na koji način, kako i kada odnosno u kojem vremenu se mogu obraćati povjereniku zaštite na radu, a oni su to činili kada su za to imali potrebu.

19. Analizom iskaza tužitelja, te saslušanih svjedoka T. P. i Z. R. i nalazom i mišljenjem financijsko knjigovodstvenog vještaka, sud zaključuje da tužitelju kao povjereniku za zaštitu na radu nije bilo omogućeno odnosno nije imao pravo 4 sata biti oslobođen od drugih poslova da bi obavljao poslove ovlaštenika zaštitu na radu, odnosno da mu je tuženik, kao poslodavac nije omogućio da tijekom rada 4 sata bude oslobođen od drugih poslova kako bi obavljao poslove povjerenika zaštite na radu, nego je tužitelj te poslove obavljao kada je to mogao, dijelom tijekom svog redovnog radnog vremena, a dijelom i izvan radnog vremena. Dakle, zaključuje se da tužitelj kao povjerenik zaštite na radu radeći kod tuženika nije bio oslobođen poslova svoga radnog mjesta da bi obavljao poslove ovlaštenika zaštite na radu, jer je tuženik tužitelju radi obavljanja poslova povjerenika zaštite na radu trebao smanjiti obavezu rada za 4 sata tjedno, odnosno osloboditi ga redovnog posla, a istovremeno ga voditi kao da je odradio punu satnicu i istu mu platiti, a sud je utvrdio da tužitelj nije bio oslobođen svog redovnog posla kako bi 4 sata tjedno obavljao poslove povjerenika za zaštitu na radu, nego je isti posao obavljao kada i kako je mogao uz poslove svog redovnog radnog mjesta, u okviru svoga radnog vremena i izvan radnog vremena.

20. Imajući u vidu navedeno, tužitelj stoga kao povjerenik za zaštitu na radu ima pravo na naknadu plaće za obavljanje poslova povjerenika za zaštitu na radu sukladno čl. 81. TKU i to najmanje 4 radna sata tjedno tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

21. Uzimajući u obzir ovakav iskaz tužitelja, te iskaze saslušanih svjedoka, koji su potvrdili iskaz tužitelja sud zaključuje da je tužitelj obavljao poslove povjerenika zaštite na radu, stoga su neosnovani i nedokazani navodi tuženika da on nije obavljao te poslove. Tuženik je osporio ove navode tužitelja i svjedoka, no ničim nije dokazao suprotno, a teret dokaza je ovdje na tuženiku kao poslodavcu.

22. Na okolnost isplaćene plaće tužitelja u utuženom periodu, te na okolnost obračuna plaće tužitelja od strane tuženika koji je radeći na poslovima medicinskog tehničara obavljao i poslove povjerenika zaštite na radu, na okolnost utvrđenja da li je tuženik tužitelju na drugi način (kroz prekovremene sate ili slobodne radne dane) vrednovao rad na poslovima zaposlenika zaštite na radu  proveden je dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku L. B.

23. Iz nalaza i mišljenja ovog vještaka utvrđeno je da je tužitelj bio zaposlenik kod tuženika kao poslodavca, sukladno Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme zaključenom 20. svibnja 2013., te je radio na radnom mjestu medicinskog tehničara u Zavodu ...

Da je vještak utvrdio da je u skladu sa navodima tužitelja, tužitelj u periodu od kolovoza 2013. do lipnja 2019. kod tuženika, pored posla medicinskog tehničara, obavljao i rad povjerenika zaštite na radu, te smatra da je za obavljeni rad imao pravo na naknadu, sukladno čl. 67 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/2011, 88/2013, 143/2013), te odredbi čl. 81 temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/2012), a koja naknada tužitelju nije isplaćivana.

Da je vještak uvidom u raspored rada djelatnika i obračune plaća tužitelja utvrdio da tužitelju u promatranom periodu nisu isplaćivane naknade za obavljanje poslova povjerenika zaštite na radu, već mu je plaćom bio obuhvaćen rad na poslovima medicinskog tehničara. Tužitelj je u promatranom razdoblju svojim radom na poslovima medicinskog tehničara ostvarivao puni mjesečni fond sati, a u obračunskim listama nisu sadržani sati koji bi eventualno tužitelju bili plaćeni za obavljanje poslova povjerenika zaštite na radu.  

Da je izračun naknade za rad povjerenika za zaštitu na radu vještak utvrdio da je osnovna plaća tužitelja računata primjenom osnovice uvećane koeficijentom tužiteljevog radnog mjesta, te primjenom koeficijenta za posebne uvjete rada i uvećanje dodatkom za minuli rad. Osim navedenog, plaća tužitelja uvećavana je dodacima za rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom, rad u drugoj smjeni, rad noću, prekovremeni rad i drugim dodacima specifičnim za rad prema režimu rada medicinskih tehničara.

Da ukoliko bi se tužitelju isplaćivala naknada za obavljanje poslova povjerenika za zaštitu na radu za 4 sata tjednog rada, prilikom obračuna naknade za taj rad satnicu bi trebalo računati tako da se osnovicu uveća koeficijentom tužiteljevog radnog mjesta i dodatkom za minuli rad, dok se druge navedene dodatke ne može uključivati u izračun prosječne satnice, budući da su isti vezani uz posebne uvjete rada i specifičnost režima rada medicinskih djelatnika. Da je osnovica za izračun plaće iznosila kako slijedi: od kolovoza 2013. do prosinca 2016. bila 5.108,84 kn, od siječnja 2017. do srpnja 2017. bila 5.211,02 kn, od kolovoza 2017. do  listopada 2017. bila 5.315,24 kn, od rujna 2017. do prosinca 2018. bila 5.421,54 kn i od siječnja 2019. do lipnja 2019. bila 5.584,19 kn.

Da je koeficijent tužiteljevog radnog mjesta iznosio tijekom cijelog promatranog perioda 1,0670, da je početkom promatranog perioda, odnosno u kolovozu 2013 tužitelj je imao 7 godina radnog staža, a punu godinu radnog staža ostvarivao je 23. veljače svake godine, te mu je od ožujka svake godine povećan postotak dodatka za minuli rad, koji iznosi 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Tako je u  srpnju 2013. tužitelj imao dodatak na minuli rad u visini 3,5%, da je osnovna mjesečna plaća tužitelja u istom mjesecu iznosila: 5.108,84 x 1,067 = 5.451,13.

Da je vještak iz rasporeda rada utvrdio koliki je bio ukupan mjesečni fond sati, te je tako izračunatu mjesečnu plaću podijelio sa mjesečnim fondom kako bi izračunao iznos satnice. U kolovozu 2013 fond sati bio je 176, te je satnica iznosila: 5.451,13 : 176 = 30,97. Na isti način vještak je izračunao i satnicu u narednim mjesecima primjenom važećih osnovica za obračun, a koje su tijekom promatranog perioda povećavane. Obzirom da je potrebno izračunati naknadu za 4 sata tjedno, a budući da svaki mjesec ima različiti broj radnih dana, pa i različiti broj punih tjedana, vještak je izračunao koliki bi dio naknade pripadao tužitelju po svakom radnom danu.

Budući da tjedan ima 5 radnih dana, za koje tužitelju pripada naknada za 4 sata rada, pripadajući dio naknade po radnom danu iznosi 4 : 5 = 0,8 sata. Fond od 160 sati čine 20 radnih dana, te bi za mjesečni fond od 160 sati naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosila 20 x 0,8 = 16 sati. Stoga je pri izračuni za mjesečni fond od 160 sati primijenila 16 sati naknade za cijeli mjesec. Fond od 168 sati čini 21 radni dan, te bi za mjesečni fond od 168 sati naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosila 21 x  0,8 = 16,8 sati. Stoga je pri izračuni za mjesečni fond od 168 sati primijenila zaokruženo 17 sati naknade za cijeli mjesec. Fond od 176 sati čine 22 radna dana, te bi za mjesečni fond od 176 sati naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosila 22 x 0,8 = 17,6 sati. Stoga je pri izračuni za mjesečni  fond od 176 sati primijenila zaokruženo 18 sati naknade za cijeli mjesec. Fond od 184 sata ima 23 radna dana, te bi za mjesečni fond od 184 sati naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosila 23 x 0,8 = 18,4 sata. Stoga je pri izračuni za mjesečni  fond od 184 sata primijenila zaokruženo 18 sati naknade za cijeli mjesec. U kolovozu 2013. naknadu za rad povjerenika izračunala sam primjenom ranije izračunate satnice od 30,97 kn i izračunatim satima naknade od 18 sati, te naknada iznosi: 18 x 30,97 = 557,46. Dodatak za minuli rad od 3,5% iznosi: 557,46 x 3,5% = 19,51. Naknada za rad povjerenika uvećana za tužitelju pripadajući dodatak za minuli rad iznosi: 557,46 + 19,51 = 576,97 kn.

Sukladno opisanom načinu izračuna tjedne naknade od 4 sata za rad tužitelja kao povjerenika za zaštitu na radu, ukupna naknada za promatrani period iznosila bi kako slijedi i to:

-  za mjesec kolovoz 2013. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 19,51 kn na ime minulog rada od 3,5% ukupno bruto iznosi 76,58 eura/576,97 kn, s dospijećem od 2. rujna 2013.,

-  za mjesec rujan 2013. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 19,31 kn na ime minulog rada od 3,5% ukupno bruto iznosi 75,78 eura/570,96 kn, s dospijećem od 1. listopada 2013.,

-  za mjesec listopad 2013. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34 kn, što uvećano za 18,67 na ime minulog rada od 3,5% ukupno bruto iznosi 73,26 eura/552,01 kn, s dospijećem od 1. studenog 2013.,

-  za mjesec studeni 2013. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 19,31 kn na ime minulog rada od 3,5% ukupno bruto iznosi 75,78 eura/570,96 kn, s dospijećem od  1. prosinca 2013.,

-  za mjesec prosinac 2013. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 19,51 kn na ime minulog rada od 3,5% ukupno bruto iznosi 76,58 eura/576,97 kn, s dospijećem od  1. siječnja 2014.,

-  za mjesec siječanj 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34  kn, što uvećano za 18,67 kn na ime minulog rada od 3,5% ukupno bruto iznosi  73,26 eura/552,01 kn, s dospijećem od 1. veljače 2014.,

-  za mjesec veljaču 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 34,07 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 545,12 kn, što uvećano za 19,08 kn na ime minulog rada od 3,5% ukupno bruto iznosi  74,88 eura/564,20 kn, s dospijećem od 1. ožujka 2014.,

-  za mjesec ožujak 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 22,07 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 76,15  eura/573,72 kn, s dospijećem od 1. travnja 2014., 

-  za mjesec travanj 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 22,30 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 76,95 eura/579,76 kn, s dospijećem od  15. svibnja 2014., 

-  za mjesec svibanj 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 22,30 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 76,95 eura/579,76 kn, s dospijećem od  16. lipnja 2014., 

-  za mjesec lipanj 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 22,07 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 76,15 eura/573,72 kn, s dospijećem od 17. srpnja 2014., 

-  za mjesec srpanj 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63  kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34 kn, što uvećano za 21,33 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 73,62 eura/554,67 kn, s dospijećem od 14.  kolovoza 2014., 

-  za mjesec kolovoz 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 22,07 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi  76,15 eura/573,72 kn, s dospijećem od 12.  rujna 2014., 

-  za mjesec rujan 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 22,30 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 76,95 eura/579,76 kn, s dospijećem od  15. listopada 2014.,

-  za mjesec listopad 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34 kn, što uvećano za 21,33 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 73,62 eura/554,67 kn, s dospijećem od  13. studenog 2014., 

-  za mjesec studeni  2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 34,07 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 545,12 kn, što uvećano za 21,80 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 75,24 eura/566,92 kn, s dospijećem od  12. prosinca 2014., 

-  za mjesec prosinac 2014. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34 kn, što uvećano za 21,33 kn  na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 73,62 eura/554,67 kn, s dospijećem od  13. siječnja 2015.,

-  za mjesec siječanj 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 22,30 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 76,95 eura/579,76 kn, s dospijećem od 16. veljače 2015.,

-  za mjesec veljaču 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 34,07 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 545,12 kn, što uvećano za 21,80 kn na ime minulog rada od 4,0% ukupno bruto iznosi 75,24  eura/566,92 kn, s dospijećem od 17. ožujka 2015.,

-  za mjesec ožujak 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97  kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 25,09 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 77,32 eura/582,55 kn, s dospijećem od 13. travnja 2015., 

-  za mjesec travanj 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 25,09 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 77,32 eura/582,55 kn, s dospijećem od  12. svibnja 2015., 

-  za mjesec svibanj 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 24,82 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 76,51 eura/576,47 kn, s dospijećem od  10. lipnja 2015., 

-  za mjesec lipanj 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 25,09 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 77,32 eura/582,55 kn, s dospijećem od 13. srpnja 2015., 

-  za mjesec srpanj 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34, što uvećano za 24,00 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 73,97 eura/557,34 kn, s dospijećem od 12.  kolovoza 2015., 

-  za mjesec kolovoz 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 24,82 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 76,51 eura/576,47 kn, s dospijećem od 15.  rujna 2015., 

-  za mjesec rujan 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46, što uvećano za 25,09 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 77,32 eura/582,55 kn, s dospijećem od  13. listopada 2015.,

-  za mjesec listopad 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 25,09 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 77,32 eura/582,55 kn, s dospijećem od  12. studenog 2015., 

-  za mjesec studeni  2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 24,82 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 76,51 eura/576,47 kn, s dospijećem od  14. prosinca 2015., 

-  za mjesec prosinac 2015. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34 kn, što uvećano za 24,00 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 73,97 eura/557,34 kn, s dospijećem od  13. siječnja 2016.,

-  za mjesec siječanj 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 24,82 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi  76,51 eura/576,47 kn, s dospijećem od 12. veljače 2016.,

-  za mjesec veljaču 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 24,82 kn na ime minulog rada od 4,5% ukupno bruto iznosi 76,51 eura/576,47 kn, s dospijećem od 11. ožujka 2016.,

-  za mjesec ožujak 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34 kn, što uvećano za 26,67 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 74,33 eura/560,01 kn, s dospijećem od 13. travnja 2016., 

-  za mjesec travanj 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65 kn, što uvećano za 27,58 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 76,88 eura/579,23 kn, s dospijećem od  12. svibnja 2016., 

-  za mjesec svibanj 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 27,87 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi  77,69 eura/585,33 kn, s dospijećem od  13. lipnja 2016., 

-  za mjesec lipanj 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46 kn, što uvećano za 27,87 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 77,69 eura/585,33 kn, s dospijećem od 12. srpnja 2016., 

-  za mjesec srpanj 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65  kn, što uvećano za 27,58 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 76,88 eura/579,23 kn, s dospijećem od 11.  kolovoza 2016., 

-  za mjesec kolovoz 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 29,63 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 533,34 kn, što uvećano za 26,67 kn na ime minulog rada od 5,0 % ukupno bruto iznosi 74,33 eura/560,01 kn, s dospijećem od 13.  rujna 2016., 

-  za mjesec rujan 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46, što uvećano za 27,87 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 77,69 eura/585,33 kn, s dospijećem od  11. listopada 2016.,

-  za mjesec listopad 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 32,45 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 551,65, što uvećano za 27,58 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 76,88 eura/579,23 kn, s dospijećem od  11. studenog 2016., 

-  za mjesec studeni  2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46, što uvećano za 27,87 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 77,69 eura/585,33 kn, s dospijećem od  12. prosinca 2016., 

-  za mjesec prosinac 2016. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 30,97 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 557,46, što uvećano za 27,87 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 77,69 eura/585,33 kn, s dospijećem od  12. siječnja 2017.,

-  za mjesec siječanj 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 31,59 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 568,62 kn, što uvećano za 28,43 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 79,24 eura/597,05 kn, s dospijećem od 13. veljače 2017.,

-  za mjesec veljaču 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 34,75 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 556,00 kn, što uvećano za 27,80 kn na ime minulog rada od 5,0% ukupno bruto iznosi 77,48 eura/583,80 kn, s dospijećem od 13. ožujka 2017.,

-  za mjesec ožujak 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 30,22 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 543,96 kn, što uvećano za 29,92 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 76,17 eura/573,88 kn, s dospijećem od 12. travnja 2017., 

-  za mjesec travanj 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 34,75 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 556,00 kn, što uvećano za 30,58 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 77,85 eura/586,58 kn, s dospijećem od  11. svibnja 2017., 

-  za mjesec svibanj 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 30,22 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 543,96 kn, što uvećano za 29,92 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi  76,17 eura/573,88 kn, s dospijećem od  12. lipnja 2017., 

-  za mjesec lipanj 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 31,59 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 568,62 kn, što uvećano za 31,27 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 79,62 eura/599,89 kn, s dospijećem od 11. srpnja 2017., 

-  za mjesec srpanj 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 33,10 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 562,64 kn, što uvećano za 30,95 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 78,78 eura/593,59 kn, s dospijećem od 10.  kolovoza 2017., 

-  za mjesec kolovoz 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 30,82 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 554,76 kn, što uvećano za 30,51 kn na ime minulog rada od 5,5 % ukupno bruto iznosi 77,68 eura/585,27 kn, s dospijećem od 11.  rujna 2017., 

-  za mjesec rujan 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 33,76 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 573,92, što uvećano za 31,57 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 80,36 eura/605,49 kn, s dospijećem od  11. listopada 2017.,

-  za mjesec listopad 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 32,22 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 579,96 kn, što uvećano za 31,90 kn na ime minulog rada od  5,5% ukupno bruto iznosi 81,21 eura/611,86 kn, s dospijećem od  13. studenog 2017., 

-  za mjesec studeni  2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 32,87 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 591,66 kn, što uvećano za 32,54 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 82,85 eura/624,20 kn, s dospijećem od  12. prosinca 2017., 

-  za mjesec prosinac 2017. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 34,43 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 585,31 kn, što uvećano za 32,19 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 81,96 eura/617,50 kn, s dospijećem od  11. siječnja 2018.,

-  za mjesec siječanj 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 31,44 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 565,92 kn, što uvećano za 31,13 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 79,24 eura/597,05 kn, s dospijećem od 12. veljače 2018.,

-  za mjesec veljaču 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 36,15 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 578,40 kn, što uvećano za 31,81 kn na ime minulog rada od 5,5% ukupno bruto iznosi 80,99 eura/610,21 kn, s dospijećem od 12. ožujka 2018.,

-  za mjesec ožujak 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 32,87 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 591,66 kn, što uvećano za 35,50  kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 83,24 eura/627,16 kn, s dospijećem od 12. travnja 2018., 

-  za mjesec travanj 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 34,43 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 585,31 kn, što uvećano za 35,12 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 82,35 eura/620,43 kn, s dospijećem od  11. svibnja 2018., 

-  za mjesec svibanj 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 31,44 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 565,92 kn, što uvećano za 33,96 kn  na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 79,62 eura/599,88 kn, s dospijećem od  11. lipnja 2018., 

-  za mjesec lipanj 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 34,43 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 585,31 kn, što uvećano za 35,12 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 82,35 eura/620,43 kn, s dospijećem od 11. srpnja 2018., 

-  za mjesec srpanj 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 32,87 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 591,66 kn, što uvećano za 35,50 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 83,24 eura/627,16 kn, s dospijećem od 10.  kolovoza 2018., 

-  za mjesec kolovoz 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 31,44 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 565,92 kn, što uvećano za 33,96 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 79,62 eura/599,88 kn, s dospijećem od 11.  rujna 2018., 

-  za mjesec rujan 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 36,15 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 578,40 kn, što uvećano za 34,70 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 81,37 eura/613,10 kn, s dospijećem od  11. listopada 2018.,

-  za mjesec listopad 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 31,44 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 565,92 kn, što uvećano za 33,96 kn na ime minulog rada od  6,0% ukupno bruto iznosi 79,62 eura/599,88 kn, s dospijećem od  12. studenog 2018., 

-  za mjesec studeni  2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 32,87 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 591,66 kn, što uvećano za 35,50 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 83,24 eura/627,16 kn, s dospijećem od  11. prosinca 2018., 

-  za mjesec prosinac 2018. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 34,43 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 585,31 kn, što uvećano za 35,12 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 82,35 eura/620,43 kn, s dospijećem od  11. siječnja 2019.,

-  za mjesec siječanj 2019. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 32,38 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 582,84 kn, što uvećano za 34,97 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 82,00 eura/617,81 kn, s dospijećem od 12. veljače 2019.,

-  za mjesec veljaču 2019. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 37,24 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 595,84 kn, što uvećano za 35,75 kn na ime minulog rada od 6,0% ukupno bruto iznosi 83,83 eura/631,59 kn, s dospijećem od 11. ožujka 2019.,

-  za mjesec ožujak 2019. (na bazi mjesečnog fonda sati od 168) satnica 35,47 kn, 17 sati naknade, bruto iznos od 602,99 kn, što uvećano za 39,19 kn na ime minulog rada od 6,5% ukupno bruto iznosi 85,23 eura/642,18 kn, s dospijećem od 10. travnja 2019., 

-  za mjesec travanj 2019. (na bazi mjesečnog fonda sati od 176) satnica 33,85 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 609,30 kn, što uvećano za 39,60 kn na ime minulog rada od 6,5% ukupno bruto iznosi 86,12 eura/648,90 kn, s dospijećem od  10. svibnja 2019., 

-  za mjesec svibanj 2019. (na bazi mjesečnog fonda sati od 184) satnica 32,38 kn, 18 sati naknade, bruto iznos od 582,84 kn, što uvećano za 37,88 kn na ime minulog rada od 6,5% ukupno bruto iznosi  82,38 eura/620,72 kn, s dospijećem od  10. lipnja 2019., 

-  za mjesec lipanj 2019. (na bazi mjesečnog fonda sati od 160) satnica 37,24 kn, 16 sati naknade, bruto iznos od 595,84 kn, što uvećano za 38,73 kn na ime minulog rada od 6,5% ukupno bruto iznosi 84,22 eura/634,57 kn, s dospijećem od 10. srpnja 2019., što ukupno čini ukupni iznos od 1240 sati, bruto iznos od 39.832,68 kn, uvećano za minuli rad  od 1.975,12 kn, daje ukupni bruto iznos od 41.807,80 kn.

              Vještak utvrđuje da ukoliko bi se tužitelju isplaćivala naknada za obavljanje poslova povjerenika za zaštitu na radu i to u visini naknade za 4 sata rada tjedno, tada bi u periodu od kolovoza 2013. do lipnja 2019. godine po toj osnovi tužitelj ostvario 1240 sati, za što bi tužitelju bilo isplaćeno ukupno 41.807,80 kn naknade bruto. Nadalje, uvidom u obračunske liste vještak je utvrdio da pored obračuna plaće za rad tužitelja na njegovom  radnom mjestu, drugih isplata nije bilo, pa tako nije bilo, niti isplata po osnovi naknada za rad povjerenika zaštite na radu. Također vještak je utvrdio da je tužitelj u svakom mjesecu ostvario puni mjesečni fond sati, a često je ostvario i prekovremene sate rada, koji su mu i plaćeni. Stoga vještak zaključuje da iz postojećih evidencija proizlazi da nije bilo perioda u kojima je tužitelj odradio manje sati na svom radnom mjestu radi obavljanja poslova povjerenika zaštite na radu. Također vještak konstatira da ne postoji evidencija o radu tužitelja kao povjerenika zaštite na radu iz koje bi se moglo utvrditi kada je i koliko tužitelj radio na poslovima povjerenika zaštite na radu., stoga je sate naknade za rad tužitelja na poslovima povjerenika zaštite na radu izračunala sukladno odredbi čl. 81. u točki 2. TKU, kojom se navodi da naknada za rad povjerenik zaštite na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja njegovog mandata.

24. Vještak financijsko-knjigovodstvene struke dopunio je vještačenje 30. prosinca 2022. (list 389 do 392 spisa) na način da je ukupno utvrđeni iznos, kao i svaki pojedinačni iznos utvrđen nalazom i mišljenjem, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22), preračunao iznose u kunama i u eure.

25. Na ovakav nalaz i mišljenje tužitelj nije imao primjedbi, dok je tuženik imao primjedbi i pitanja.

26. Vezano za primjedbe u kojima tuženik navodi da je vještak izradio svoj nalaz i mišljenje po uputi i nalogu suda, te da smatra da je takvo utvrđenje i uputa suda pogrešna, jer tuženik smatra da tužitelj kao povjerenik zaštite na radu svoju dužnost mora obavljati u okviru 4 sata tjednog rada, a koje vrijeme mu je poslodavac dužan omogućiti unutar njegovog redovnog radnog vremena za koje mu je dužan platiti punu redovnu plaću, a ne da mu je poslodavac dužan dodatno pored njegove redovne plaće platiti i tih četiri sata rada kao povjerenika zaštite na radu, vještak navodi da tuženik dakle smatra da je tuženik tužitelju radi obavljanja funkcije povjerenika zaštite na radu trebao smanjiti obavezu rada za 4 sata tjedno, odnosno osloboditi ga redovnog posla, a istovremeno ga voditi kao da je odradio punu satnicu i istu mu platiti, pa da stoga po stavu tuženika tužitelj nema pravo na dodatnu naknadu za obavljanje funkcije povjerenika zaštite na radu. Vještak se očitovao da su sve navedene primjedbe i prigovori tuženika pravne prirode, te se na iste ne može očitovati, nego o istima odlučiti sud. Da je svoj nalaz i mišljenje sačinila točno prema uputi i nalogu suda, a svoj pristup smatra ispravnim, da je način obračuna detaljno opisao, a na isto se tuženik nije očitovao, stoga je vještak u cijelosti ostao pri svom nalazu i mišljenu od 27. prosinca 2021. Dakle, tuženik nije imao primjedbi na matematički obračun vještaka, nego na nalog za vještačenje kako je to postavio sud.

27. Imajući u vidu da se cjelokupni nalaz i mišljenje i obračun vještaka temelji na iscrpnoj materijalnoj dokumentaciji vezanoj ne samo za visinu plaće za tužitelja, nego i njegovo radno vrijeme, odnosno da je vještak utvrdio da ne postoji evidencija o radu tužitelja kao povjerenika zaštite na radu, niti da je utvrđeno da je tuženik tužitelju smanjio obavezu rada za 4 sata tjedno i oslobodio ga redovnog posla, a da ga je istovremeno vodio kao da je odradio punu satnicu, da tuženik nije dostavio evidenciju iz koje bi se moglo utvrditi da li je i kada je i koliko tužitelj radio na poslovima povjerenika zaštite na radu, što je tuženik kao poslodavac svakako bio u obvezi evidentirati, izračun je vještak dakle sačinio na temelju opsežne dokumentacije sačinjene za vrijeme rada tužitelja kod tuženika u utuženom periodu, a uzimajući u obzir da tuženik nije evidentirao, niti jedan radni sat proveden na poslovima povjerenika zaštite na radu, niti da ima evidentiranu eventualnu isplatu za ovaj rad, a da je tuženik evidentirao samo rad tužitelja na njegovom radnom mjestu, da drugih isplata nije bilo, ovakav nalaz i mišljenje vještaka sud prihvaća u cijelosti, smatra ga stručnim, vjerodostojnim i objektivnim, imajući u vidu da se temelji na relevantnim materijalnim dokazima, te ga stoga primjedbe i prigovori tuženika nisu doveli ničim u sumnju, niti u dvojbu.

28. Prema čl. 139. Zakona o radu (NN 93/14 - nastavno ZR), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., propisano je da, ako ovim zakonom ili drugim zakonom nije drukčije određeno, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, računajući od dana dospijeća. Do stupanja na snagu  Zakona o radu (NN 93/14 - nastavno ZR važio je Zakon o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) kojim je bilo propisano da zastara nastupa protekom roka od tri godine od dospijeća, a čl. 232. ZR propisano da se odredbe o zastari potraživanja neće primjenjivati na potraživanja iz radnog odnosa radnika, kojima je rok zastare od tri godine istekao prije stupanja na snagu tog zakona.

29. Nesporno je da prvo utuženo i najstarije potraživanje tužitelja dospijeva 3. rujna 2013., pa je imajući u vidu navedeno očito da do stupanja na snagu Zakona o radu (NN 93/14 - nastavno ZR) nije protekao rok od tri godine od dospijeća (čl. 232. ZR), pa se u ovom predmetu na sve tražbine dospjele do stupanja na snagu ZR odnosno do 7. kolovoza 2014. primjenjuje stari Zakon o radu odnosno Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) odnosno trogodišnji rok zastare, a od 8. kolovoza 2014. se primjenjuje Zakon o radu (NN 93/14 - nastavno ZR) odnosno petogodišnji rok zastare.

30. Imajući u vidu da je tužba  u ovom predmetu podnesena 15. travnja 2020., zastarjela su prema trogodišnjem roku sva potraživanja tužitelja dospjela od 3. rujna 2013. i tako redom do zaključno 18. srpnja 2014., kao i potraživanja dospjela od 15. kolovoza 2014. do 14. travnja 2015. (na koja se primjenjuje petogodišnji zastarni rok), dok za ostala potraživanja počevši od 13. svibnja 2015. do zaključno 11. srpnja 2019. (na koja se također primjenjuje petogodišnji zastarni rok), nije nastupila zastara, te je imajući u vidu navedeno i činjenicu da je tužba sudu podnesena 15. travnja 2020., sud stava da za sva potraživanja tužitelja počevši od 13. svibnja 2015. i tako redom do zaključno 11. srpnja 2019. nije nastupila zastara.

31. Stoga je imajući u vidu navedeno, materijalno-pravni prigovor zastare koji je istakao tužitelj samo djelomično osnovan i to u dijelu kako je to naprijed navedeno.

32. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 2., a u vezi sa čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN broj:  53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022 - nastavno ZPP), a u vezi sa čl. 117. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 70/2019), prema kojoj je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, kojoj su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postupku koji je preostao nakon navedenog obračuna postupka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

Primjenjujući naprijed navedenu odredbu, a obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev, to proizlazi da je s obzirom na uspjeh u pogledu visine zahtjeva, tužitelj kojem je ovom presudom dosuđeno 67%, (tužbom je tražio iznos od 5.548,93 eura, a presudom mu je dosuđeno 3.806,75 eura) uspio sa 67 %, a tuženik sa 33%.

Međutim, kako je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporavao i osnovu zahtjeva, to proizlazi da je u pogledu osnove zahtjeva tužitelj uspio sa 100%, odnosno da je uspjeh tužitelja u ovom postupku, kako s obzirom na osnovu tako i na visinu 84% (100% na osnovu + 67% na visinu = 167% : 2 = 83,5% odnosno 84%; tuženik 0% na osnovu + 33% na visinu = 33 : 2= 16,5% odnosno 16%), a tuženika 16%.

Nadalje, od uspjeha postotka stranke koja je u većoj mjeri uspjela (84%), oduzet je uspjeh postotka stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (16%), te se i na taj način dolazi do razlike od 68% (84% - 16% = 68%).

Utvrđujući iznos pojedinih i ukupnih troškova tužitelja, kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, sud je istom kao nužan i potreban trošak priznao, a sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj: 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 - nastavno OT), a koje se odnosi na: sastav tužbe (Tbr. 7. toč. 1. OT), zastupanja na 4 ročišta na kojem su se izvodili dokazi i raspravljalo o glavnoj stvari (Tbr. 9. toč. 1. OT, i to ročišta od 13. travnja 2021., 8. rujna 2022., 13. travnja 2023. i 7. prosinca 2023.), na ime sastav 4 podneska (Tbr. 8. toč. 1. OT, i to podnesci od 5. listopada 2020., 24. studenog 2020., 19. siječnja 2022., 14. veljače 2022. i 12. travnja 2023), svaka radnja po 100 bodova, odnosno ukupno 900 bodova, te 225 bodova na ime pripadajućeg PDV-a, što ukupno čini  1125 bodova, a što preračunatu u eure iznosi 2.250,00 eura.

Tužitelju je priznat i iznos od 265,45 eura na ime troškova financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, te dodatni iznos od 132,72 eura na ime izrade dopunskog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, kao i iznos od 6,64 eura na ime pripadajućih materijalnih troškova, odnosno na ime ovih troškova tužitelju je priznat ukupni iznos od 404,81 eura, odnosno sveukupni iznos od 2.654,81 eura.

Tužitelju je dakle priznat sveukupni trošak u iznos od ukupno  2.654,81 eura, od čega mu je sukladno uspjehu u parnici koji iznosi 68%, priznat iznos od 1.805,27 eura.

33. Odluka stopi dosuđene zakonske zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 63/08, 134/08, 78/15, 114/22, 156/22).

34. Iskazivanje dosuđenoga iznosa u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22).

35. Temeljem čl. 151. st. 3. ZPP, tužitelju je na dosuđeni parnični trošak priznato pravo i na zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja odluke, s obzirom da je tužitelj postavio zahtjev za naknadu ove kamate.

36. Tužitelju nije priznat zatraženi iznos od 101,40 eura na ime sudske pristojbe na tužbu, te iznos od 101,40 eura na ime sudske pristojbe na presudu, ovog stoga što se radi o radnom sporu u kojem je tužitelj temeljem Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23 od 18. svibnja 2023.) oslobođen od plaćanja troška ovih pristojbi.

 

U Županji  19. siječnja 2024.

                                                                                                                                               Sudac  

                                                                                                                                            Helena Zetić, v.r.

 

 

 

 

                                                       

 

             

 

Uputa o pravnom lijeku:

 

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

 

O tom obavijest:

 

1. Tužitelj po punomoćnicima odvjetnicima u OD Z. i p. d.o.o. iz O.,

2. Tuženik  po punomoćniku I. P., odvjetniku u V.