1

                                                                                                Poslovni broj: 16 P-188/2023-50 

               

       Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

   Stalna služba u Županji

           Veliki kraj 48

     OIB: 77561654785

                                                                                                 

                                                                                                                                                                                                                                            Poslovni broj: 16 P-188/2023-50

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A  

                                                                                   

                                                                                                            Općinski sud u Vinkovcima,  Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić,  kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja J. B. iz G., OIB: …, zastupanog po punomoćniku H. M., odvjetniku u Ž., protiv tužene RH, OIB: …, Ministarstvo …, zastupano po ODO u V., radi utvrđenja i izvršenja činidbe, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 5. prosinca 2023., u nazočnosti  tužitelja J. B. osobno sa punomoćnikom Hr. M., odvjetnikom u Ž., te zakonske zastupnice tužene G. P., a koja presuda je donesena i objavljena 19. siječnja 2024.,

 

p r e s u d i o    j e 

 

          I. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

          "Utvrđuje se da je tužena RH, OIB: …, Ministarstvo …, obvezna obnoviti pomoćnu i gospodarsku zgradu koja se nalazi na nekretnini tužitelja J. B. iz G., OIB: …, upisanoj u k.o. G., zemljišnoknjižni uložak broj  …, broj katastarske čestice …, popravkom na teret sredstava državnog proračuna, te se nalaže tuženiku da se izvedu radovi u opsegu i na način kako su zgrade bile izvedene neposredno prije poplave ili na način koji najbliže odgovara njihovom izvornom stanju, a prema Odluci o obnovi izgradnjom nove stambene zgrade Klasa 361-07/15 – 02/474, Ur. broj 531-01-15-1 od 8. svibnja 2015., u roku 15 dana."

         II. Utvrđuje se da je tužena RH, OIB: …, Ministarstvo …, obvezna u roku od 15 dana, obnoviti pomoćnu i gospodarsku zgradu koja se nalazi na nekretnini tužitelja J. B. iz G., OIB: …, upisanoj u k.o. G., zemljišnoknjižni uložak broj …, broj katastarske čestice …, i to tako da se obnova ima provesti uklanjanjem postojeće pomoćno gospodarske zgrade koja je u funkciji stambene zgrade i izgradnjom nove.

 

 

 

 

 

 

 

          III. Nalaže se tuženoj RH, OIB: …, Ministarstvo …, da naknadi tužitelju J. B. iz G., OIB: …, troškove ovog parničnog postupka u iznosu od  2.457,21 eura  (slovima:  dvije tisuće  četiri stotine pedeset sedam eura i dvadeset jedan cent) sa zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude tj. 19. siječnja 2024. do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to  u roku od 15 dana, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa u točki III. izreke ove presude, a do zatraženog iznosa od 3.762,05 eura.

 

Obrazloženje

 

          1. Tužitelj u tužbi navodi da se prije podnošenja tužbe obratio tuženoj putem nadležnog Općinskog državnog odvjetništva s prijedlogom za mimo rješenje spora, ali je njegov zahtjev za mirnim rješenjem spora odbijen kao neosnovan, slijedom čega su ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe. Nadalje navodi da je vlasnik nekretnine upisane u k.o. G., zk. ul. br. …, k.č. br. …, u naravi S., dvorište, oranica, kuća kbr. 55, pomoćna zgrada,  da se na predmetnoj nekretnini nalazi stambena zgrada, te pomoćna i gospodarska zgrada koja je u funkciji stambene zgrade, da je nekretnina na adresi G., S., da se predmetna nekretnina nalazi svega nekoliko metara od nasipa i stradala je u poplavi uslijed proboja nasipa rijeke S. u svibnju 2014.                             Da u skladu s Programom obnove i saniranja posljedica katastrofe na području  županije, a prema činjeničnom stanju ministrice graditeljstva i prostornog uređenja donijela je Odluku o obnovi izgradnjom nove stambene zgrade Klasa: 361-07/15-02/474, Ur. broj: 531-01-15-1 od 8. svibnja 2015. na temelju koje je trebala biti provedena obnova stambene zgrade izgradnjom nove stambene zgrade, te obnova popravkom pomoćne/gospodarske zgrade na istoj katastarskoj čestici koje su u funkciji navedene stambene zgade. Nadalje, navodi da se na k.č. br. …, k.o. G., nalazi i pomoćna zgrada, tlocrtnih dimenzija 22, 50 m x 4,05 m, ukupne površine 89,30 m2, u kojoj se nalazi ljetna kuhinja (4,50 m x 4,05 m) površine 18,3 m2 i gospodarski dio površine 71,00 m2, da je  predmetna pomoćna i gospodarska zgrada tijekom poplave bila do krovne konstrukcije pod vodom, a što je razvidno iz fotografija koje se prilažu ovoj tužbi. Kako je pomoćna i gospodarska zgrada bila do krova pod vodom, a ista je zidana sa zemljom, proizlazi da je ista za rušenje te ju je potrebno obnoviti. Navodi da je na pojedinim dijelovima zgrade narušena stabilnost, jer su se cigle odvojile i nepravilno stoje, a ako cigle na tome mjestu „popuste" biti će narušena stabilnost cijele zgrade, a njezino urušavanje bit će pitanje vremena. Također temelji zgrade koji su mjesecima bili pod vodom su oštećeni i isti otpadaju na bilo kakav dodir. Dalje navodi da je Zapisnikom o procjeni građevinskih oštećenja stambenih, pomoćnih i gospodarskih zgrada, šifra VSG A055 od 7. kolovoza 2014. određena za sporne građevine kategorija oštećenja IV., ali nakon toga je iz neutvrđenih razloga jedna od odgovornih osoba crvenom kemijskom olovkom prekrižila kategoriju oštećenja IV., a napisala kategoriju oštećenja Ill., pa smatra da je ovakvim postupanjem odgovorne osobe, koje je samovoljno i učinjeno po nečijem nahođenju, povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Navodi da je pomoćna zgrada dimenzija 22,5 m x 4,05 m, a u njoj je manjim dijelom smještena ljetna kuhinja, a ostatak zgrade činili su gospodarske zgrade koje su predlagatelju kao vlasniku OPG-a i osobe koja se bavi poljoprivrednom nužne za obavljanje djelatnosti od koje živi, da je pomoćnu zgradu koja je u funkciji stambene zgrade prema dokumentaciji potrebno obnoviti na način da se izvedu radovi u opsegu i na način kako su zgrade bile izvedene neposredno prije poplave ili na način koji najbliže odgovara njihovom izvornom stanju. Da je ovlašteni inženjer građevine J. V. u Zapisniku o procjeni građevinskog oštećenja broj VSGUSA055 od 7. kolovoza 2014. utvrdio sljedeće: dimenzije zgrade su 22,5 x 4,05 m, od čega je manji dio bio u funkciji stambenog objekta (Ijetna kuhinja 4,50 x 4,05 m), da su ulazna vrata dotrajala i dodatno oštećena djelovanjem vode, da je prozor oštećen djelovanjem vode, da je žbuka zidova oštećena djelovanjem vode tijekom poplave, stoga je predviđeno da drvene prozore treba izvaditi, obraditi otvore i ugraditi novu stolariju, izvršiti vađenje postojećih ulaznih vrata, obraditi otvore i ugraditi nova vrata, ožbukati zidove i stropove, izvršiti zamjenu postojećih elektroinstalacije prema važećim propisima, a da ništa od navedenog nije učinjeno, a također navodi da je netočan navod građevinskog inženjera da na zgradi nisu uočena oštećenja konstrukcije i da stoga nisu predviđeni radovi konstruktivne sanacije, jer je iz priloženih fotografija vidljivo da je pomoćna i gospodarska zgrada bila pod vodom do krova, te da je cijela zgrada pretrpjela oštećenja. Da su odgovorne osobe odlučile da će pomoćnu zgradu tužitelja obnoviti na način da će sanirati dio pomoćne zgrade koji je bio ljetna kuhinja, površine otprilike 16 m2, te da će izgraditi novu malu pomoćnu zgradu 3,40 m x 4,40 m po namjeni drvarnica, a da je ovakvim postupanje nadležnih tijela tužitelj grubo oštećen, ovo stoga što je najprije nejasno po kojim kriterijima su drugim stanovnicima G. i poplavljenih područja pomoćne zgrade obnavljane u cijelosti ili su se gradile pomoćne zgrade tlocrtnih dimenzija 10,10 m x 5 m kod postupanja, a u slučaju s tužiteljem je postupljeno drugačije. Nadalje navodi da, iako je potpisan i zapisnik o završetku radova obnove i dobivena uporabna dozvola za "obnovljenu" zgradu na temelju odluke o obnovi za kuću i pomoćnu zgradu dimenzija 22,5 m x 4, 05 m, izvođač radova još uvijek nije ni započeo obnovu pomoćne zgrade, a da je tužitelj imao primjedbe na ovakvo postupanje nadležnih tijela i obraćao se institucijama, ali se ništa nije riješilo. Nadalje, prema Uporabnoj dozvoli županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Klasa: UP/I-361-05/15-30/002347, Ur. broj: 2196/1-14-03-16-0003 od 1. rujna 2016., a u kojoj se navodi da se izdaje za obnovljenu zgradu na temelju odluke o obnovi i ističe se da su građevine iz točke 1., dakle stambena zgrada i pomoćna zgrada obnovljene na temelju Odluke o obnovi. Navodi da su dimenzije pomoćne zgrade 22,57 x 4,05 m, dakle iako je trebalo obnoviti pomoćnu zgradu prema navedenim dimenzijama kako se navodi u uporabnoj dozvoli, isto nije učinjeno. Smatra da je ovdje potrebno naglasiti da je odluka kojom je odobrena obnova stupila na snagu danom donošenja, te se odluka smatra pravomoćnom i ovršnom. Kod donošenja odluke o obnovi proveden je postupak kojim je utvrđeno da su ispunjeni svi uvjeti za priznanje prava, a temeljem Zakona o saniranje posljedica katastrofe na području županije. Smatra da je u postupanju tijela državne uprave došlo do povrede članka 14. Zakon o sustavu državne uprave (NN 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16) u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica za ostvarivanje prava na obnova. Radi svega naprijed navedenog predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će utvrditi da je tuženik obvezan obnoviti pomoćnu i gospodarsku zgradu koja se nalazi na nekretnini tužitelja upisanoj u zk. ul. br. …, k.o. G., k.č. br. …, popravkom na teret sredstava Državnog proračuna, te kojom će se naložiti tuženiku da se izvedu radovi u opsegu i na način kako su zgrade bile izvedene neposredno prije poplave, ili na način koji najbliže odgovara njihovom izvornom stanju,  a prema Odluci o obnovi izgradnjom nove stambene zgrade, te kojom će se naložiti tuženiku da naknadi tužitelju prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

             2. U odgovoru na tužbu tužena navodi kako tužitelj tužbom zahtjeva od suda da donese presudu kojom se utvrđuje obveza tužene na obnovu pomoćne i gospodarske zgrade koja se nalazi na kč. br. …, k.o. G., na način da izvede radove u opsegu i na način kako je zgrada bila izvedena neposredno prije poplave ili na način koji najbliže odgovara njenom izvornom stanju, a sve prema Odluci o obnovi od 8. svibnja 2015. Tužena ističe da se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom. Da je točno da je u konkretnom slučaju utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za obnovu, te da je 8. svibnja 2015. donijeta Odluka o obnovi stambene zgrade i pomoćnih-gospodarskih zgrada u skladu sa Programom obnove i saniranja posljedica katastrofe na području županije, a prema činjeničnom stanju zgrada i pribavljenoj suglasnosti vlasnika zgrada, da je navedenom Odlukom utvrđeno da će se provesti obnova izgradnjom nove stambene zgrade, te popravkom pomoćne-gospodarske zgrade, izgrađenih na k.č. br. …, k.o. G., na adresi S. u G., da je u odnosu na pomoćnu-gospodarsku zgradu izrađen Elaborat obnove o procjeni građevinskih oštećenja od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva J. V. u kojem Elaboratu je utvrđen Ill. stupanj oštećenja, da je Zapisnikom o procjeni građevinskih oštećenja broj VSGUSA055 (012) predviđena sanacija Ijetne kuhinje površine 18,3 m2, dok gospodarski dio prema Programu nije predmet obnove, jer je utvrđeno da nije pretrpio štetu, da je Programom obnove i saniranja posljedica katastrofe na području županije utvrđeno da se radnje na obnovi mogu poduzeti jedino uz suglasnost vlasnika na zapisnik. Da je sukladno tome tužitelju predočen navedeni Zapisnik, te je on u svojoj Dopuni izjave dao suglasnost na utvrđeni stupanj oštećenja i obim radova. Ovu dopunu izjave tužitelj je potpisao i ista je ovjerena od strane javnog bilježnika 2. lipnja 2016. pod brojem OV-3315/2016. Da je Zapisnikom o procjeni građevinskih oštećenja utvrđeno da se u pomoćnoj zgradi dimenzija 22,5 x 4,05 nalaze dvije funkcionalno različite cjeline. Ljetna kuhinja koja ima stambenu namjenu odnosno namijenjena je za boravak Ijudi i gospodarski dio čija je namjena smještaj domaćih životinja i mehanizacije potrebne za poljoprivredu, da kod obnove zgrada za boravak Ijudi i zgrada za smještaj domaćih životinja nisu predviđeni isti standardi kod izvođenja opreme i završnih radova. Da prema ujednačenom kriteriju koji je primijenjen na sve zgrade za smještaj životinja u Gunji, ako nema konstruktivnih oštećenja, kao što je slučaj kod tužitelja, nisu predviđeni nikakvi zahvati osim detaljnog pranja i čišćenja objekta. Da su radovi poput zamjene stolarije, žbukanja zidova i popravak elektroinstalacija predviđeni  samo za dio pomoćne zgrade u kojoj je bila smještena Ijetna kuhinja. Nadalje, tužena naglašava da je u svrhu što brže normalizacije života na poplavljenom području Zakonom o saniranju posljedica katastrofe na području županije bilo nužno, između ostalog, propisati mjere obnove koje se odnose na obnovu postojećih zgrada javne namjene, gospodarskih zgrada i stambenih zgrada, te nezakonito izgrađenih zgrada javne namjene, gospodarskih zgrada i stambenih zgrada za čije je ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom koje su oštećene ili uništene poplavom. Što znači da je intencija zakonodavca bila propisati mjere i donijeti odluke kojima će se sanirati posljedice poplave na način da će se osposobiti za normalan život, odnosno vratiti u stanje u kakvom su bila prije poplave, u slučajevima gdje su ovlašteni inženjeri procijenili da nema potrebe za rušenjem, kako stambenih tako i pomoćnih/gospodarskih objekata. Da je izrađena i kategorizacija poplavljenih kuća prema stupnju oštećenja koja je kao podzakonski pravni akt usvojena kao sastavni dio Odluka i kao takva provediva, da prema navedenom u Ill. kategoriju spadaju kuće kod kojih je voda dosegla do konstrukcije krova (poplavljeni zidovi, podovi, vrata i prozori jedne ili više etaža i krovna konstrukcija), a u IV. kategoriju spadaju kuće koje će se uklanjati. Da je člankom 21. Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području županije određeno da popravak i izgradnju nove zgrade, temeljem odluke o obnovi, provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke, odnosno izvođača, a provođenje popravka, odnosno izgradnje - nove zgrade obuhvaća odabir ovlaštenih inženjera građevinarstva koji utvrđuju činjenično stanje zgrada zapisnikom o obnovi, odabir projektanata, nadzornog inženjera, izvođača, službe za koordinaciju izvođača i nadzornih inženjera, primanje zgrade od izvođača i predaju vlasniku zgrade kao i druge potrebne radnje koje se odnose na provođenje postupka popravka ili izgradnje nove stambene zgrade. Sukladno navedenom Uprava za inspekcijske poslove, u ranijem Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja u nekoliko je navrata prosljeđivala prigovore tužitelja Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama u čijoj nadležnosti je izvođenje radova kao i provođenje nadzora nad popravkom ili izgradnjom nove zgrade na temelju Odluke o obnovi, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog, inženjera odgovarajuće struke, odnosno izvođača. Da je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama nadležna i za rješavanje pritužbi u kojima korisnik obnove daje pritužbe zbog nedostataka koji su učinjeni prilikom obnove. Da povodom proslijeđenih prigovora tužitelja Služba za koordinaciju izvođača i nadzornih inženjera, ITVZ, B., Z., dostavila svoje očitovanje navodeći da u konkretnom slučaju zapisnikom o procjeni građevinskih oštećenja nije predviđena obnova pomoćne građevine u cijelosti (22,5 m x 4,05 m), već samo jednog njezinog dijela u kojoj se nalazi Ijetna kuhinja (4,5 m x 4,05 m), da je Zapisnikom o procjeni građevinskih oštećenja na temelju kojeg je donijeta odluka o obnovi procijenjeno da cijela pomoćna građevina nije pretrpjela oštećenja konstrukcije, a da će se obnoviti samo jedan dio (Ijetna kuhinja 4,5 m k4,05m) jer je samo taj dio bio u funkciji stambene zgrade, i to na način da se na tom dijelu zamijeni dotrajala stolarija, te izvrše ostali završni građevinski radovi poput zamjene postojeće elektroinstalacije novom, žbukanje zidova i stropova. U svom očitovanju, također su istaknuli da su u više navrata pokušali razgovarati s tužiteljem, ali da je isti svaki puta odbio mogućnost obnove na način kako je to određeno zapisnikom o procjeni građevinskog oštećenja, te im nije dopuštao da se građevinski radovi završe sukladno zakonom propisanoj dokumentaciji o obnovi zgrade. Da je iz naprijed navedenog vidljivo da tužitelj ničim nije dokazao protupravnost postupanja tužene odnosno Ministarstva … u postupku obnove njegove pomoćne zgrade, te da nisu ispunjene pretpostavke za utvrđenje obveze kako to tužitelj zahtjeva ovom tužbom. Radi svega naprijed navedenog tužena predlaže da sud po provedenom postupku tužbu tužitelja odbije kao neosnovanu, te ga obveže na plaćanje parničnog troška tuženoj.

           3. Nakon provedenog građevinskog vještačenja podneskom od 24. rujna 2023.(list 174 do 177), tužitelj je u skladu sa nalazom i mišljenjem građevinskog vještaka postavio tužbeni zahtjev na način da predlaže da sud obveže tuženu na obnovu pomoćne i gospodarske zgrade koja se nalazi na nekretnini tužitelja popravkom na teret sredstava Državnog proračuna, te da se naloži tuženiku da se izvedu radovi u opsegu i na način koji najbliže odgovara njihovom izvornom stanju, a prema Odluci o obnovi od 8. svibnja 2015., te da naloži tuženoj da naknadi tužitelju parnični trošak, a također tužitelj postavlja i podredni-eventualni tužbeni zahtjev, u slučaju da sud ne prihvati prvo postavljeni (primarni) tužbeni zahtjev, u smislu odredbe čl. 188 st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku, te predlaže sudu da donese presudu kojom će se utvrditi da je tuženik obvezan obnoviti pomoćnu i gospodarsku zgradu koja se nalazi na nekretnini tužitelja upisanoj u k.o. G., zk. ul. br. …, k.č. br. …, i to na način da ukloni postojeću pomoćno gospodarske zgrade i izgradi novu dimenzija 22,57 m x 4,05 m.

                                                                                 4. Tužena se protivila i ovako postavljenom alternativnom tužbenom zahtjevu tužitelja, navodeći da tužitelj nije dopustio sanaciju odnosno završetak radova i da bi se prihvaćanjem eventualnog (drugo postavljenog tužbenog zahtjeva) mijenjala odluka o obnovi, da je da je to isključivo upravna stvar i može ju donijeti samo upravno tijelo.

5. Provedeni su dokazi uvidom u: dopis ODO u V., SS u V. od 16. ožujka 2018. s lista 6, Odluku o obnovi izgradnjom nove stambene zgrade od 8. svibnja 2015. s lista 4 i 5, Rješenje Općinskog suda u Vukovaru, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-2856/2017-3 od 2. ožujka 2017. s lista 7, Uporabnu dozvolu za obnovljenu zgradu na temelju Odluke o obnovi od 1. rujna 2016. s lista 8, Situaciju – prikaz izmjerenog stanja s lista 9, zk. izvadak s lista 10 i 11, Zapisnik o završetku radova obnove od 27. siječnja 2016. s lista 12, Zapisnik o procjeni građevinskih oštećenja sastavljen po B. p. d.o.o. 7. kolovoza 2014. s lista 13 do 29, fotografije s lista 30, pročitan je dopis Ministarstva … od 12. rujna 2017. s lista 37, izvršen je uvid u Program obnove stambenih, pomoćnih i gospodarskih zgrada Općine G. od 6. srpnja 2017. s lista 38, Zahtjev od 7. listopada 2016. s lista 30, dopis Ministarstva … od 3. srpnja 2017. s lista 40, Zahtjev za postupanje od 13. lipnja 2017. s lista 41, Program obnove stambenih, pomoćnih i gospodarskih zgrada Općine G. od 9. ožujka 2018. s lista 81 do 84, Dopunu Izjave od 31. svibnja 2016. s lista 85 do 86, Zapisnik o procjeni građevinskih oštećenja sačinjen po B. p. d.o.o. od 7. kolovoza 2014. s lista 87 do 97, izvršen je uvid u spis Ministarstva … broj Klasa: 361-07/15-02/474 koji prileži spisu, te je saslušan vještak I. Ć., dok drugih dokaza nije bilo.

6. Cijeneći navode parničnih stranaka, ovako proveden dokazni postupak, te na temelju njih utvrđeno činjenično stanje, sud tužbu smatra osnovanom, stoga je drugo postavljeni tužbeni zahtjev usvojen, dok je prvo postavljeni tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

7.   Među strankama je nesporno:

                                                                                                                                                                                 - da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženoj putem nadležnog ODO s prijedlogom za mimo rješenje spora, te da je njegov zahtjev za mirnim rješenjem spora odbijen kao neosnovan, slijedom čega su ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe,

         - da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u k.o. G., zk. ul. br. …, k.č. br. …, u naravi S., dvorište, oranica, kuća kbr. 55, pomoćna zgrada, da se na predmetnoj nekretnini nalazi stambena zgrada, te pomoćna i gospodarska zgrada koja je u funkciji stambene zgrade, da je pomoćna zgrada, tlocrtnih dimenzija 22, 50 m x 4,05 m, ukupne površine 89,30 m2, u kojoj se nalazi ljetna kuhinja (4,50 m x 4,05 m) površine 18,3 m2 i gospodarski dio površine 71,00 m2, da se ove nekretnine nalaze na adresi G., svega nekoliko metara od nasipa i stradala je u poplavi uslijed proboja nasipa rijeke S. u svibnju 2014.,

          -                             da u skladu s Programom obnove i saniranja posljedica katastrofe na području županije, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja donijela Odluku o obnovi izgradnjom nove stambene zgrade Klasa: 361-07/15-02/474, Ur. broj: 531-01-15-1 od 8. svibnja 2015. na temelju koje je trebala biti provedena obnova stambene zgrade izgradnjom nove stambene zgrade, te obnova popravkom pomoćne/gospodarske koje su u funkciji navedene stambene zgade zgrade na istoj katastarskoj čestici.

          - da je predmetna pomoćna i gospodarska zgrada tijekom poplave bila pod vodom do razine krova, a što je razvidno iz fotografija koje su prilažene ovoj tužbi, da je istu potrebno obnoviti,

- da je                             da Zapisnikom o procjeni građevinskih oštećenja stambenih, pomoćnih i gospodarskih zgrada, šifra VSG A055 broj VSGUSA055 (012) od 7. kolovoza 2014. ( -nastavno zapisnik o procjeni ) određena za sporne građevine kategorija oštećenja IV., ali je nakon toga je iz neutvrđenih razloga netko od odgovornih osoba crvenom kemijskom olovkom prekrižilo kategoriju oštećenja IV., i napisao kategoriju oštećenja Ill., da je tim Zapisnikom predviđena sanacija Ijetne kuhinje površine 18,3 m2, dok gospodarski dio prema Programu nije predmet obnove, jer je utvrđeno da nije pretrpio štetu,           

- da je u odnosu na pomoćnu-gospodarsku zgradu izrađen Elaborat obnove o procjeni građevinskih oštećenja od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva J. V. u kojem Elaboratu je utvrđen Ill. stupanj oštećenja,

                          - da je potpisan i zapisnik o završetku radova obnove i dobivena uporabna dozvola za "obnovljenu" zgradu na temelju odluke o obnovi za kuću i pomoćnu zgradu dimenzija 22,5 m x 4, 05 m, da izvođač radova još uvijek nije započeo obnovu pomoćne zgrade,

           - da je tužitelju predočen navedeni Zapisnik o procjeni, te je on u svojoj Dopuni izjave dao suglasnost na utvrđeni stupanj oštećenja i obim radova, da je ovu dopunu izjave tužitelj potpisao i ista je ovjerena od strane javnog bilježnika  2. lipnja 2016. pod brojem OV-3315/2016.,

           - da se prema Uporabnoj dozvoli županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Klasa: UP/I-361-05/15-30/002347, Ur. broj: 2196/1-14-03-16-0003 od 1. rujna 2016. navodi da se ista izdaje za obnovljenu zgradu na temelju Odluke o obnovi i ističe se da su stambena zgrada i pomoćna zgrada obnovljene na temelju Odluke o obnovi, da su  dimenzije pomoćne zgrade 22,57 x 4,05 m, dakle da je prema Uporabnoj dozvoli trebalo obnoviti pomoćnu zgradu prema navedenim dimenzijama, no da isto nije učinjeno.

                                       8. Sporno je koji stupanj oštećenja je pretrpjela navedena pomoćna/gospodarska zgrada, pa shodno tome i na koji način je potrebno provesti obnovu (da li popravkom pomoćne zgrade ili uklanjanjem postojeće i izgradnjom nove), te u kojem dijelu zgrade je potrebno provesti obnovu, da li cijele pomoćno gospodarske zgrade ili samo dijela, sporno je da li je tužitelj dopustio provedbu sanacije, da li bi se prihvaćanjem eventualnog (drugo postavljenog tužbenog zahtjeva) mijenjala odluka o obnovi, da li u ovakvom postupanju tijela državne uprave došlo do povrede članka 14. Zakon o sustavu državne uprave (NN 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16) u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica za ostvarivanje prava na obnova, te da li to što su drugim stanovnicima G. i poplavljenih područja pomoćne zgrade obnavljane u cijelosti uvjetuje i popravak tužiteljevih pomoćnih zgrada u cijelosti.

                                       9. Na spornu okolnost utvrđenja  stupnja oštećenja, a obzirom na činjenicu da je isti bez logičnog opravdana mijenjan tijekom postupka obnove, proveden je dokaz građevinskim vještačenjem po vještaku I. Ć. iz Ž.

                         10. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka I. Ć. utvrđeno je da se u konkretnom slučaju u naravi radi o pomoćno-gospodarskoj zgradi koja se nalazi na adresi u G., S., k.o. G., k.č. br. …, upisanoj u zk. ul. br. …, površina predmetne zgrade iznosi 90 m2, da dužina predmetne zgrade iznosi 22,57 m, a širina iznosi 4,05 m, da je zgrada izgrađena prije 1968., klasičnim načinom, primjerenim vremenu  izgradnje, temeljena je na betonskim trakama, da je konstrukcija nosivih stijena od NF opeke d=25, stropna konstrukcija je izvedena kao AB ploča d=15 cm, krovna konstrukcija je dvostrešna od drveta sa pokrovom od "utorenog" crijepa,  da su pročelja neobojana i neožbukana, da su podne obloge od zemlje, koja je većinom isprana od posljedica poplave, da su unutarnje i vanjske stijene od NF opeke, da je potrebno napomenuti da su zidane vezivom od zemlje (blatom), da je  stolarija  od drvenih vrata i drvenih prozora, od mekanog drveta, da je okolni teren ravan sa laganim padom nagibom dalje od ulice, pristup sa javne prometne površine je omogućen neasfaltnom ulicom. Da je tijekom izvršenog očevida, te pregleda predmetne građevine i uvidom u dostupnu dokumentaciju, utvrđeno da je predmetna zgrada upisana u katastarskom operatu i upisana u zemljišnim knjigama, premda je za to bio uvjet da se prije toga moraju izvesti svi neophodni građevinski radovi koji su predviđeni Odlukom o obnovi. Da prema Uporabnoj dozvoli koja je izdana 1. rujna 2016. u Ž., Klasa: UP/I-361-05/15-30/002347, izdana od strane županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, izdana je za stambenu zgradu koja je izgrađena, te za pomoćnu zgradu koja je obnovljena, ali očevidom na terenu je utvrđeno da pomoćna zgrada nije obnovljena, što je vidljivo iz fotodokumentacije koja je sastavni dio ovog elaborata. Da je potrebno napomenuti da je predmetna zgrada zidana NF opekom sa vezivom od zemlje (blato), sada je ta blatna ispuna isprava vodom sa unutarnje i vanjske strane nosivog zida od 4 do 5 cm, što je bez ikakve sumnje posljedica poplave koja se dogodila 2014. Oštećenja koja su nastala na predmetnoj zgradi su od vremena nastanka, od kada su se još i povećala, tako da je mišljenje vještaka da se predmetna pomoćno-gospodarska zgrada bez ikakve sumnje nalazi u IV. kategoriji oštećenja (kako je to i bilo utvrđeno pa je križano), te da njeno stanje ne ispunjava uvjete koji su  neophodni za redovito funkcioniranje iste, te je u skladu s time njegovo mišljenje da je daljnje korištenje predmetne građevine pomoćno-gospodarske namjene nemoguće, pogotovo što tavo stanje ugrožava zdravlje ljudi i životinja, dakle predmeta zgrada sa svojim oštećenjima predstavlja i opasnost po živote istih.               Vještak nadalje zaključuje da je tijekom izvršenog očevida i pregleda predmetne građevine utvrđeno da neizvedeni radovi na obnovi zgrade oštećene u poplavi 2014. nakon osam godina predstavljaju povećanu opasnost za živote i zdravlje ljudi i životinja, te sigurnost susjednih zgrada, ovo stoga što je vezivo od zemlje iznutra i izvana isprano sa obje strane nosivih zidova po 4 do 5 cm, tako da nije preostalo još ukupno 15 cm veziva od zemlje u nosivim zidovima koje održava objekt u ravnoteži, te da je zbog svega toga potrebno poduzeti hitna osiguranja i sanaciju objekta.

                        11. Na ovaj nalaz i mišljenje tužitelj nije imao primjedbi, dok je tužena imala niz primjedbi i pitanja za vještaka.

                        12. Očitujući se na primjedbe tužene vještak I. Ć. prije početka raspravljanja konstatirao da na k.č. br. … postoji stambena zgrada koja je obnovljena, te pomoćno gospodarska zgrada površine 22,50 m x 4,05 m, koja se sastoji od ljetne kuhinje površine 4,50 x 4,05 m i drvarnice površine 3,40 x 4,40 m, a koje su obje u funkciji stambene zgrade, dok ostatak pomoćne gospodarske zgrade nije u funkciji stambene zgrade.

Na primjedbu tuženika da tuženik smatra da vještak nije uzeo u obzir svu relevantnu dokumentaciju, posebno se to odnosi na dokumentaciju iz predmeta Ministarstva …, Klasa: 361-07/15-02/474, iz koje proizlazi stanje sporne površine zgrade nakon poplave, kao i Zapisnik o procjeni građevinskih oštećenja stambenih, pomoćnih i gospodarskih zgrada šifra: VSGUSA055 broj 012 (s kategorijom oštećenja III.) od 7. kolovoza 2014. izrađen po B. p. d.o.o. S. B., kao i dopunu izjave tužitelja od 31. svibnja 2016., vještak je odgovorio da je imao prigodom svog vještačenja na raspoložbi navedeni spis Ministarstva, kao i ostale dokaze na koje se tuženik poziva u ovoj primjedbi, no smatra da je nemoguće bilo uzeti u obzir navedeno budući je na licu mjesta utvrdio da je stanje pomoćne građevine takvo da je ona u potpunosti neupotrebljiva odnosno nije za uporabu, te za istu po važećim propisima nije uopće trebala biti izdana uporabna dozvola. Smatra da se stanje pomoćno gospodarske građevine nije znatno promijenilo od utvrđenja njenog stanja u postupku Ministarstva pa do njegovog vještačenja. Ovo stoga što nema vidljivih tragova ispadanja zemlje kojom je zidana građevina, te zato smatra da je stanje od poplave na istoj nepromijenjeno, a smatra da je takvo stanje uzrokovano isključivo uslijed djelovanja poplave, jer je voda bila do krova, a ne uslijed eventualnog vremenskog utjecaja od poplave pa nadalje odnosno do njegovog vještačenja.

Smatra da je uzeo u obzir odredbe Zakona o posljedicama katastrofe na području županije, kao i Program obnove i saniranja posljedica katastrofe na području županije, te na temelju toga utvrdio stupanj odnosno kategoriju oštećenja, a ovo stoga što je u Programu obnove i saniranja utvrđeno da građevine koje su zidane zemljom potpadaju pod IV. stupanj oštećenja odnosno one se obvezno uklanjaju.

Vezano za primjedbu tuženika da se vještak prilikom izrade Elaborata prvenstveno vodio Izjavom tužitelja vezanom za vrijeme izgradnje, način izgradnje, te da je to vidljivo na str. 12. Elaborata, vještak je naveo da je uobičajeno da se starost građevine utvrđuje temeljem izjave vlasnika, no prilikom stupnja oštećenja prvenstveno se vodio Programom obnove i saniranja koji kako je naprijed naveo kaže da građevine koje su zidane zemljom se obvezno uklanjaju i potpadaju pod IV. stupanj oštećenja.

Vezano za primjedbu tuženika da je vještak utvrđivao stanje zgrade na dan vještačenja, a ne u trenutku nakon poplave, vještak je naveo da je stanje na cjelokupnoj zgradi jednako i nepromijenjeno od poplave pa do danas.

Vezano za primjedbu tuženika da je nemoguće da je poplava bila u svibnju 2014., dakle da je od toga prošlo 8 godina, te s obzirom na utvrđenja vještaka (tvrdnja vještaka da je blatna ispuna isprana vodom sa unutarnje i vanjske strane nosivog zida od 4 do 5 cm) da pri tome vještak nije uzeo u obzir vrijeme izgradnje pomoćne građevine, starost građevine, stanje građevine utvrđeno odmah nakon poplave od strane ovlaštenih inženjera i predviđene radove, kao i daljnji tijek vanjskih utjecaja na propadanje zgrade koju tužitelj ne održava, ali i to da tužitelj nije dozvolio postupanje sukladno Zapisniku o procjeni građevinskih oštećenja od 7. kolovoza 2014., izgrađenog po B. p. d.o.o., vještak je naveo da smatra da se građevine kao što je pomoćno gospodarska zgrada tužitelja koje su zidane blatom su takve da ukoliko imaju valjan odnosno ispravan krov njihova trajnost je dulja, a kako je on utvrdio da je krov na istoj solidan, zbog toga smatra da nije došlo do utjecaja vremena tijekom godina od poplave pa nadalje, nego da su sva oštećenja nastala upravo djelovanjem bujice odnosno vode, a što je upravo vidljivo iz blata kojim je bila zidana pomoćna zgrada.

Vezano za daljnju primjedbu tuženika da je u svom nalazu i mišljenju vještak bio obvezan utvrditi oštećenje na predmetnoj građevini odmah nakon poplave, a ne sadašnje stanje građevine, koje je puno lošije nego neposredno nakon poplave, a za takvo stanje tuženik ne može odgovarati, vještak je naveo da je ova primjedba paušalna, jer je vještak utvrdio upravo suprotno, da je stanje pomoćno gospodarske građevine nepromijenjeno od poplave, te da nije bilo utjecaja vremena, a nije isključena, niti mogućnost da se stanje građevine sušenjem moglo i poboljšati, jer ukoliko se sama građevina nije raspala uslijed djelovanja vodene bujice onda je ona takva da se nije moglo njeno stanje dodatno pogoršati, niti zbog utjecaja vremena i vremenskih prilika. Smatra da je upravo zakonodavac predvidio sudbinu ovakvih objekata zidanih blatom, te je utvrdio da je sudbina takvih objekata da su oni za rušenje bez potrebe istraživanja i ispitivanja njihovog stanja. Smatra da je saniranje neisplativo, a i da je takve objekte nemoguće sanirati, da je jedino moguće njihovo uklanjanje.

Vezano za daljnju primjedbu tuženika da je vještak trebao utvrditi oštećenje pomoćno gospodarske građevine nakon poplave, radove koje treba izvršiti radi sanacije, usporediti to stanje sa Zapisnikom o procjeni sastavljen po tvrtki B. p. d.o.o, te navesti da li se slaže sa navedenim Zapisnikom o procjeni, kao i utvrditi sadašnje stanje, a imajući u vidu način na koji je ta zgrada izgrađena (opeka zidana blatom) vještak je naveo da smatra da mu navedeni Zapisnik nije relevantna, a na poseban upit suca kako je moguće vratiti tužitelju građevinu u prvobitno stanje obzirom da danas više nema mogućnosti izvođenja radova uz pomoć blata, vještak je naveo da smatra da se ovo može riješiti na način da mu se izgradi eventualno zamjenska građevina manjih gabarita, ali sa sadašnjim suvremenim materijalima, te će na taj način tužitelj biti u cijelosti obeštećen jednako onome što mu je u poplavi oštećeno.

Vezano za primjedbu tuženika kojom tuženik osporava i dio nalaza i mišljenja u kojem je vještak utvrdio da je pomoćna zgrada pretrpjela takva oštećenja u poplave koja se označavaju kao IV. stupanj oštećenja, vještak je naveo da su glavni kriteriji oštećenja utvrđeni temeljem toga da je navedena građevina zidana blatom, te da je zakonodavac Programom sanacije predvidio da ista potpada pod IV. stupanj oštećenja i zato istu treba srušiti.

Vezano za primjedbu tuženika da su ovlašteni inženjeri u svom Zapisniku  o procjeni vjerojatno imali dilemu po pitanju stupnja oštećenja, ne zna na temelju čega su oni utvrdili da je to III. stupanj, no smatra da je tu zakonodavac bio jasan i da ovakvi objekti kao što je pomoćno gospodarska zgrada i oštećenja koje je ona pretrpjela u poplavi potpadaju pod IV. stupanj oštećenja.

Vezano za primjedbu tuženika u vezi sa uočljivim  konstruktivnim oštećenjima pomoćno gospodarske zgrade, da ista uslijed poplave nije pretrpjela uočljiva konstruktivna oštećenja, čak dapače ona se "nakon poplave sasvim solidno držala i još uvijek je i dan danas utegnuta".

Vještak smatra da je u njegovom nalazu i mišljenju ne postoji bilo kakva bitna razlika između oštećenja koja je on utvrdio i  oštećenja koja su utvrđena i postupku obnove, pogotovo imajući u vidu da tužitelj u međuvremenu nije vršio bilo kakve radove sanacije navedene zgrade.

          Naveo je da sporna pomoćna građevina nije sigurna za ljude.

                                      Na upit zakonskog zastupnika tuženika da se vještak točno očituje temeljem kojeg propisa je utvrdio IV. stupanj oštećenja, vještak je naveo da je to utvrdio temeljem Izmjene i dopune Programa obnove i saniranja posljedica katastrofe na području županije - Obnova zgrada, (NN 140/2014  od 28. studeni 2014., u kojem je propisano da prema preliminarnim procjenama u IV. kategoriji oštećenja prepoznato 4 vrste gradnje prema osnovnom nosivom materijalu: iz ćerpića, iz pune opeke vezane blatom, iz drvene konstrukcije, iz suvremene opeke, s tim da je 80% bilo izgrađeno od ćerpića".

                                      Ponovno je naveo da je sporna zgrada građena od pune opeke vezane blatom, i tako je napravljena cijela pomoćno gospodarska zgrada, da je nemoguće izvršiti obnovu samo ljetne kuhinje, nego da je kako je naprijed naveo potrebno izvršiti rušenje cijelog objekta i tužitelju eventualno izgraditi novu zgradu sa eventualno manjom kvadraturom.

                        Na upit kako to da zgrada nije pretrpjela uočljiva konstruktivna oštećenja, a opasna je za život i zdravlje ljudi, vještak je odgovorio da je zgrada u tzv. labilnoj ravnoteži zbog toga što je ispran dio vezivnog materijala, te zato postoji mogućnost njenog urušenja i ugrožavanja života i zdravlja ljudi, bez obzira na to što nije pretrpjela uočljiva konstruktivna oštećenja.

Radi svega navedenog vještak je ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 16. studenog 2022. 

13. U Odluci donošenju programa obnove i saniranja posljedica katastrofe na području županije - Obnova zgrada (NN 82/14, nastavno - Program) pod točkom III. i IV. naslov "detaljan opis štete na zgradama sa financijskim prikazom" i "Mjere za sanaciju zgrada" propisano je da pod  III. kategoriju oštećenja potpadaju zgrade za koje je utvrđena maksimalna visina lica poplave (nastavno - VLP) na takvoj razini da je zahvaćen bilo koji dio konstrukcije krova nad tlocrtnim gabaritima zgrade, odnosno da je VLP zahvaćeno i krovište i koja ne zadovoljava kriterije propisane za IV. kategoriju, dok je propisano da pod IV. kategoriju  potpadaju - zgrade koje zbog djelovanja poplave ili zbog posljedica djelovanja poplave imaju nedostatke ili građevinska oštećenja zbog kojih nisu više ispunjeni temeljni zahtjevi za građevinu, te  stoga nisu prikladne za uporabu, te da pod IV. kategoriju potpadaju zgrade  iz pune opeke vezane blatom.

Nesporno je da u poplavi nije bio zahvaćen dio konstrukcije krova, nego da je voda bila do krova.

14. Iz Zapisnika o procjeni građevinskih oštećenja sačinjenog po B. p. d.o.o. S. B. od 7. kolovoza 2014. (list 13 do 29 spisa) vidljivo je da je kao kategorija oštećenja utvrđena III. kategorija obzirom na visinu VLP za koju je utvrđeno da je iznosila 2,70 m, te da konstruktivno zgrada nije pretrpjela uočljiva oštećenja.

15. Nasuprot tome građevinski vještak utvrđuje da obzirom da je voda bila do krova, da krov dakle nije bio poplavljen, da je utvrdio da je pomoćna/gospodarska građevina zidana blatom, za koju je Programom sanacije predviđeno da kao takva potpada pod IV. stupanj oštećenja, te da ima nedostatke ili građevinska oštećenja zbog kojih nisu više ispunjeni temeljni zahtjevi za građevinu, da je pretrpjela konstruktivna oštećenja, te stoga nije prikladna za uporabu, zato istu treba srušiti.

16. Dakle polazeći od same činjenice da poplavom nije bio zahvaćen krov pomoćno gospodarske zgrada, a Zapisnikom o procjeni građevinskih oštećenja sačinjenom po B. p. d.o.o. S. B. od 7. kolovoza 2014. Suprotno Programu je utvrđen III. stupanj oštećenja, to je dovelo u pitanje vjerodostojnost toga zapisnika. Ovo pogotovo stoga što saslušanjem inženjera koji je sačinio taj Zapisnik nisu uopće otklonjene nedoumice po pitanju razloga izmjene kategorije oštećenja.

17. Imajući u vidu vrijeme izgradnje pomoćno gospodarske zgrade, te način njene izgradnje odnosno da je zidana blatom, a s obzirom na visinu njenog poplavljenja, nelogično je i teško povjerovati da ona ne bi pretrpjela konstruktivna oštećenja.

18. Radi svega navedenog sud po pitanju stupnja oštećenja nije mogao kao stručan, objektivan i vjerodostojan prihvatiti navedeni Zapisnik, a kao takav prihvaća nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, ovo stoga što je vještak detaljno i obimno odgovorio na sva pitanja i primjedbe tužbe, te ga one nisu dovele ničim u sumnju niti dvojbu.

19. Imajući u vidu da vještak građevinske struke utvrđuje da je voda bila do krova, da krov dakle nije bio poplavljen, da je utvrdio da je pomoćna/gospodarska građevina zidana blatom, za koje je Programom sanacije predviđeno da kao takva potpada pod IV. stupanj oštećenja, te da ima nedostatke ili građevinska oštećenja zbog kojih nisu više ispunjeni temeljni zahtjevi za građevinu, da je pretrpjela konstruktivna oštećenja, te stoga nije prikladna za uporabu, zato istu treba srušiti, te da nije utvrđen III. stupanj oštećenja valjalo je stoga odbiti prvo postavljeni tužbeni zahtjev ( kojim se zahtjeva obnova popravkom kao za utvrđeni III. stupaj oštećenja), a prihvatiti drugo postavljeni eventualni tužbeni zahtjev, jer je utvrđen IV. stupaj njena oštećenja.

20. Tijekom postupka tužena navodi da tužitelj nije dopustio provedbu sanacije. Vezano za navedeno iz iskaza tužitelja je utvrđeno da  on nije bio zadovoljan ovakvim postupanjem u obnovi, da je podnosio prigovore, no da on  nikada nije fizički branio provedbu sanacije, da je čekao da netko od nadležni dođe radi provedbe sanacije, no da nitko nije dolazio. Iz iskaza svjedoka J. V. je utvrđeno da je tužitelj odbiti primiti Zapisnik nadležnog inženjera, da je pisao pritužbe, te da dalje nije bilo nikakve komunikacije između njih, no nije utvrđeno da bi on branio provedbu sanacije, dok je iz iskaza svjedoka M. Ž. utvrđeno samo da on ima informaciju da tužitelj nije dopustio da se radi sanacija pomoćnih objekata.

21. Imajući u vidu ove iskaz svjedoka iz njih se ne može pouzdano zaključiti da je tužitelj uistinu branio provedbu sanacije, jer iz istih nije utvrđeno kako i na koji način bi to tužitelj činio, nego se samo zaključuje da je on opravdano bio nezadovoljan ovakvim načinom utvrđene obnove i postupkom u kojem se ona utvrđivala. Radi svega navedenog sud je stava da nije dokazano da je tužitelj zabranio provedbu sanacije, kako to tvrdi tuženik, pogotovo imajući u visu da je on dao svoju pisanu izjavo koja sadrži suglasnost za provođenje obnove.

22. Po stavu suda prihvaćanjem eventualnog (drugo postavljenog tužbenog zahtjeva) mijenja se odluka o obnovi, ovo je nužno, stoga što je utvrđen drugačiji stupanj oštećenja koji nužno veže i drugačiji način obnove, od onoga koji je utvrđen odlukom o obnovi, ali kako se odluka o obnovi ne smatra upravnim aktom u smislu čl.20. st.3. Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području županije (NN 77/14 –nastavno Sanacijski zakon) ovakva izmjena je dopuštena.

23. Kako se u ovom postupku ne radi o naknadi štete, nego o utvrđivanju uvjeta za obnovu temeljem odredbi Sanacijskog zakona, nije nužno utvrđivati da li postoji protupravno postupanje tijela državne uprave, pa je postupanje tužitelja na članka 14. Zakon o sustavu državne uprave (NN 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16) u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica za ostvarivanje prava na obnova nepotrebno i neosnovano. Ovdje je sud imao u vidu i činjenicu da tijekom ovoga postupka nije našao da postoji protupravno postupanje bilo kojeg tijela državne uprave.

24. Pozivanje tužitelja na to da su drugim stanovnicima G. i poplavljenih područja pomoćne zgrade obnavljane u cijelosti, nije relevantno za ovaj postupak i to ne uvjetuje i popravak tužiteljeve pomoćne zgrade, jer je potrebno za svaki u poplavi oštećeni objekt provesti pojedinačni postupak u kojem se utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti za obnovu.

25. Kako je Odlukom o obnovi od 8. svibnja 2015. (list 4 i 5) utvrđeno da se obnova ima provesti na pomoćno/gospodarske zgrade koja je u funkciji stambene zgrade, stoga je tako odlučeno i u toč. II. izreke ove presude.

26.  O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 1. uz primjenu čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN broj:  53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022 - nastavno ZPP), imajući u vidu vrijednost predmeta spora i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj: 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 - nastavno OT), te su tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku priznati kao potrebni i nužni troškovi i to: sastav tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. OT, trošak zastupanja na 4 ročišta prema Tbr. 9. toč. 1. OT (i to od 22. veljače 2022., 3. svibnja 2022., 18. listopada 2023. i 5. prosinca 2023.), trošak sastava 2 obrazložena podneska prema Tbr. 8. toč. 1. OT (i to podnesak od 3. veljače 2023. i 24. rujna 2023.), na ime sastava 2 žalbe i to žalbe od 29. siječnja 2019. i 26. studeni 2019., svaka radnja po 75 bodova, te 37,50 bodova na ime troška zastupanja na odgođenom ročištu na kojem se nisu izvodili dokazi i nije se raspravljalo o glavnoj stvari prema (Tbr. 9. toč. 2. OT), odnosno sveukupno 712,50 bodova uvećano za pripadajući PDV od 178,12 bodova, što ukupno čini 890,62 boda, a što imajući u vidu vrijednost odvjetničkog boda iznosi od 1.781,24 eura.

27. Pored ovog iznosa tužitelju je još priznat trošak predujmljenog građevinskog vještačenja u iznosu od 569,81 eura (i to iznos od 530,89 eura na ime sastava pisanog nalaza i mišljenja, te iznos od 38,92 eura na ime troška dolaska vještaka na ročište radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja i očitovanja na primjedbe tužene), te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,08 eura, kao i trošak sudske pristojbe na presudu  u iznosu od 53,08 eura, tako da sveukupno priznati troškovi tužitelja iznose 2.457,21 eura.

28. Tužitelju nije priznat zatraženi iznos od 1.250,00 eura na ime sastava ustavne tužbe, ovog stoga što je uvidom u Odluku Ustavnog suda RH poslovni broj U-III-2548/20 od 15. srpnja 2021. utvrđeno da  je Ustavni sud odlučio o trošku tužitelja vezanog za podnesenu ustavnu tužbu, na način da svaka stranka snosi svoje troškove, pa je imajući u vidu navedeno tužitelj dužan sam snositi troškove podnesene ustavne tužbe i troškove nastale vezano za taj postupak.

29.Tuženiku nije priznat zatraženi trošak za ročište za objavu presude u zatraženom iznosu od 93,74 eura, ovo stoga što on nužno ne mora pristupiti na ovo ročište da bi saznao o sadržaju presude, a bez obzira da li na isto pristupi o sadržaju presude može saznati na oglasnoj e-ploči suda, pa se ovaj trošak ukazao kao trošak koji nije nužan i potreban za vođenje parnice. Trošak nagrade za pristup punomoćnika odvjetnika na ročište za objavu presude nije trošak koji je potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, u parničnim postupcima u kojima je presuda objavljenja na ročištu za objavu presude i na e-oglasnoj ploči suda, te je stoga isključena primjena odredaba čl. 154. st. 1. i st. 2. ZPP, a u vezi sa čl. 155. st. 2. ZPP i odredbom Tbr. 9. toč. 3. OT na obvezu protivne strane da taj trošak nadoknadi. Obaveza je suda zakazati i održati ročište za objavu presude, međutim, ne postoji obveza stranaka da na to ročište pristupe. Navedeno ročište može se održati čak i ako dostava poziva strankama nije uredna, te će se stranci koja nije uredno pozvana presuda u tom slučaju dostaviti prema pravilima o dostavi pismena u parničnom postupku. Uredno pozvanim strankama koje ročištu nisu pristupile presuda se ne dostavlja, međutim, one se mogu upoznati sa sadržajem objavljene presude putem e-oglasne ploče suda na kojoj se presuda u tom slučaju objavljuje. Budući da ne postoji procesno pravilo koje obvezuje stranke da ročištu za objavu presude pristupe, pa čak, ni procesna dužnost suda da obavi urednu dostavu poziva za to ročište prije dana održavanja ročišta za objavu presude, a propust uredno pozvane stranke da pristupi tom ročištu ne škodi stranci budući da se sa sadržajem presude može upoznati putem e-oglasne ploče suda, to trošak za objavu presude nije potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP. Odvjetnik koji ne pristupi na ročište za objavu presude, iako je uredno pozvan, ne trpi zbog toga nikakve procesno pravne posljedice, odnosno sankcije. Izostanak s tog ročišta ne utječe, ni na pravilnost dostave, jer se danom dostave presude smatra dan održavanja ročišta za objavu presude. Dakle, pravo na djelotvoran pravni lijek time nije narušeno, čak ni stoga što žalbeni rok teče od dana održavanja ročišta za objavu presude, zato što se sa sadržajem presude i razlozima zbog kojih je donesena može upoznati putem e-oglasne ploče, na koju se objavljuje cjelovit tekst presude. U ovom kontekstu potrebno je razlikovati troškove nagrade odvjetnika koja se može priznati na teret protivne strane, te koji su bili potrebni za vođenje parnice sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP, od onih koji nisu bili potrebni za vođenje parnice, te ih stoga odvjetnik može na temelju OT naplatiti samo od stranke koja mu je izdala punomoć.

 

U Županji  19. siječnja 2024.

 

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               Sudac  

                                                                                                                                                                                                                                                       Helena Zetić, v.r.

 

 

 

 

 

 

                                                                     

 

Uputa o pravnom lijeku:

 

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

 

O tom obavijest:

 

1. Tužitelj po punomoćniku H. M., odvjetniku  u Ž.,

2. Tužena RH po ODO u V., na broj ...