REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: P-1902/2021-31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci po sutkinji Ivi Ivanišević Mostovac u pravnoj stvari tužitelja IU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Maji Buljan Gržetić, odvjetnici u Rijeci protiv tuženika 1. Grad Kraljevica, OIB 41878841251, Frankopanska 1A, Kraljevica, zastupan po punomoćnici Željki Broz Manestar, odvjetnici u Rijeci, 2. DU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Kazimiru Ferenčiću, odvjetniku u Crikvenici, 3. UU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 4. ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] , radi utvrđenja ništetnosti, 3. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Tužba se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj tužbom potražuje utvrđenje ništetnosti Predugovora o kupoprodaji nekretnina od 4. studenoga 2020. sklopljenog između prvotuženika kao prodavatelja te drugo, treće i četvrtotuženika kao kupaca.
2. Sukladno odredbi članka 187. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.) tužitelj može tražiti utvrđenje postojanja odnosno nepostojanja kakvog prava ili pravnog odnosa odnosno istinitosti ili neistinitosti kakve isprave samo kada je to posebnim propisima predviđeno, kada ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kada ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe. Nadalje, sukladno čl. 327. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO) na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozvati svaka zainteresirana osoba.
3. Mišljenje je ovoga suda da tužitelj u konkretnom slučaju nije dokazao postojanje konkretnog i neposrednog pravnog interesa za utvrđenjem ništetnosti predmetnog predugovora.
4. Naime, uvidom u predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnina od 4. studenog 2020. utvrđeno je da je zaključen između prvotuženika kao prodavatelja te ostalih tuženih kao kupaca, te da je predmetom predugovora dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u samovlasništvu prvotuženika, a koji dio je drugo, treće i četvrto tuženima potreban radi formiranja građevinske parcele i dobivanja građevinske dozvole za izgradnjom objekta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu kupaca). Zatim je utvrđeno da će se cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica] formirati dvije nove čestice i to k. č. br. [katastarska čestica] (površine 26 m2) i k. č. br. [katastarska čestica] (površine 13 m2), obje k. o. [katastarska općina], te će te novonastale čestice biti predmetom kupoprodaje nakon ishodovanja građevinske dozvole i provedbe Geodetskog projekta.
5. Među strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik susjedne parcele, kao ni da je u upravnom postupku (i kasnije upravnom sporu) bezuspješno osporavao izdanu građevinsku dozvolu te je u tom postupku imao status zainteresirane osobe.
6. Međutim, prema mišljenju ovoga suda, neovisno što je tužitelj u upravnom postupku imao status zainteresirane osobe te je osporavao izdanu građevinsku dozvolu, tužitelj nema pravni interes tražiti utvrđenje ništetnosti predmetnog Predugovora. Naime, tužitelj nije ugovorna strana predmetnog predugovora, niti je predmet tog pravnog posla nekretnina u njegovom vlasništvu. Sama činjenica da je tužitelj vlasnik susjedne nekretnine te da se protivio izdavanju građevinske dozvole izdane drugo, treće i četvrtotuženicima ne daje mu sama po sebi pravni interes za osporavanje predugovora sklopljenog između drugih osoba, a niti je prema pozitivnim propisima dozvoljeno podnošenje tzv. actio popularis kojim bi tužitelj štitio javni interes u parničnom postupku.
6.1. Suprotno shvaćanje dovelo bi do toga da bi svaki vlasnik susjedne nekretnine mogao osporavati valjanost kupoprodajnih ugovora, predugovora ili drugih pravnih poslova kojima vlasnici susjednih nekretnina raspolažu svojom imovinom, samo zato što smatra da bi takvo raspolaganje moglo imati posredne posljedice na njegov položaj. Time bi se institut deklaratorne tužbe pretvorio u sredstvo općeg nadzora nad raspolaganjem tuđom imovinom, što nije svrha članka 187. ZPP -a, a niti čl. 327. st.1. ZOO-a.
7. Tek podredno valja istaći da iz navoda samog tužitelja, te uvida u spis ovoga suda posl. br. P-689/2024 proizlazi da je nakon sklapanja predmetnog predugovora sklopljen i glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine, provedena parcelacija te izvršeni odgovarajući zemljišnoknjižni upisi, pri čemu je tužitelj radi osporavanja tih pravnih učinaka podnio zasebnu tužbu radi utvrđenja ništetnosti glavnog ugovora o kupoprodaji nekretnine te uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja .
7.1. Slijedom navedenog, eventualno utvrđenje ništetnosti predmetnog predugovora ne bi samo po sebi proizvelo nikakve neposredne pravne učinke na postojeće zemljišnoknjižno stanje niti bi otklonilo pravne posljedice nastale sklapanjem i provedbom glavnog ugovora, budući da se pravni učinci prijenosa prava vlasništva temelje upravo na glavnom ugovoru, a ne na predugovoru.
8. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci, 3. srpnja 2026.
Sutkinja
Iva Ivanišević Mostovac
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. 1. tuženog
3. pun. 2. tuženog
4. trećetuženom
5. četvrtotuženom
