REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-812/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja ĆM (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Marku Horvatu, odvjetniku u Zagrebu, Trg Drage Iblera 9, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova (OIB: 36162371878), Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica, Garešnica, Kolodvorska 15, radi produljenja vozačke dozvole, 3. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica, KLASA: UP/I-211-03/25-07/1131, URBROJ: 511-02-08-25-1 od 8. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odlučeno je da tužitelj ne može podnijeti zahtjev za produljenje vozačke dozvole broj: [broj vozačke dozvole], dvije godine od dana izvršnosti tog rješenja.

Pobijana odluka temelji se na odredbi čl. 286. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 133/23: dalje: Zakon) i utvrđenju da je tužitelj u razdoblju krećem od dvije godine, od 12. studenog do 15. studenog 2021., temeljem pravomoćnih odluka o prekršajima skupio 12 negativnih bodova.

2. Tužitelj osporava zakonitost prethodno spomenutog upravnog akta te u tužbi i tijekom spora (podnesak od 28. kolovoza 2025., održana rasprava) izlaže kako slijedi. U bitnom, smatra da je rješenje nezakonito jer je tuženik pogrešno utvrdio da dvogodišnji rok zabrane podnošenja zahtjeva za produljenje vozačke dozvole iz čl. 286. st. 5. Zakona teče od dana izvršnosti rješenja (10. travnja 2025.), umjesto od dana pravomoćnosti presude kojom je prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova (20. studenog 2024.). Pojašnjava da prema čl. 80. st. 2. i čl. 249. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: Prekršajni zakon) pravna posljedica negativnih prekršajnih bodova nastupa ex lege danom pravomoćnosti odluke kojom je prekršaj utvrđen. Navedeno znači da rješenje tuženika ima isključivo deklaratorni, a ne konstitutivni karakter, te da tijelo nadležno za evidenciju nema diskrecijskih ovlasti pomicati početak roka zabrane. Ističe kako je tuženiku trebalo gotovo pet mjeseci od pravomoćnosti presude donošenja rješenja, čime je arbitrarno produljio trajanje zabrane za 141 dan, što predstavlja dodatnu penalizaciju bez zakonske osnove (nulla poena sine lege) i povredu načela pravne sigurnosti. Zaključno, ukazuje na povredu prava na izjašnjavanje iz čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09, 110/21; dalje: ZUP) jer mu nije omogućeno sudjelovanje u postupku prije donošenja nepovoljnog rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja. Smatra neutemeljenima navode tužitelja da glede roka od kojeg je trebao početi teći dvogodišnji rok zabrane te u vezi toga prvenstveno naglašava da se tužitelj činjenjem prometnih prekršaja tužitelj svjesno i samovoljno stavio u nezavidan položaj pred zakonom, znajući da mora snositi određene posljedice za svoje postupke. Nastavano na prethodno, ističe da se dodijeljeni negativni prekršajni bodovi skupljaju kumulativno te se u određenom momentu, kada u evidenciji budu evidentirani datumi pravomoćnosti odluka temeljem kojih su dodijeljeni, u sustavu bilježe na popis prema kojem treba biti doneseno rješenje o ukidanju i oduzimanju vozačke dozvole prema čl. 286. Zakona. Kako unos u navedenu prekršajnu evidenciju nije u nadležnosti referada upravnog postupka, nego prekršajnog, nemoguće je odmah po evidentiranoj prekršajnoj odluci pristupiti pokretanju upravnog postupka, no to se izvršava u što kraćem razumnom roku. Smatra bitnim napomenuti da se ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole stranci provodi u upravnom postupku, temeljem Zakona i ZUP-a, a ne temeljem Prekršajnog zakona, kako to pogrešno tvrdi tužitelj.

Vezano za navode o povredi prava na izjašnjavane stranke (čl. 30 ZUP-a) tuženik navodi da da se ova vrsta rješenja donosi bez izjašnjavanja stranke u postupku temeljem čl. 49. ZUP-a, prema kojem službena osoba može neposredno riješiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti ako se pravo stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima raspolažu javnopravna tijela, a samo poduzimanje mjera se provodi hitno i u javnom interesu.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24, 39/26; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

6. Na temelju razmatranja svih činjenica i mjerodavnih zakonskih odredaba, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz stanja spisa proizlazi, a isto je i nesporno među strankama ovog upravnog spora, da je tužitelj u vremenskom periodu od 12. studenog - 15. studenog 2021., odnosno u razdoblju kraćem od 2 godine, sakupio ukupno 12 negativnih prekršajnih bodova radi počinjenja prekršaja iz čl. 289. Zakona a za koje prekršaje je proglašen krivim presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici, Prekršajni odjel, posl. br. Pp-4181/2021-30 od 10. ožujka 2022. Ta prvostupanjska odluka je postala pravomoćna 20. studenog 2024., odnosno s danom donošenja presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Ppž-3279/2022.

8. Čl. 286. Zakona propisano je da je pravna posljedica pravomoćne osude vozača motornog vozila za određene prekršaje iz Zakona upis negativnih prekršajnih bodova u evidenciju (st.1.). Mladom vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova i vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova, a kojima je vozačka dozvola istekla, rješenjem će se odrediti da ne mogu podnijeti zahtjev za produljenje vozačke dozvole na rok od dvije godine, a zahtjev podnesen u roku od dvije godine rješenjem će se odbaciti (st. 5.). Osoba iz st. 3. do 7. ovoga članka prije podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole mora položiti vozački ispit, a može ga polagati istekom roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja iz stavaka 3. do 7. ovoga članka, nakon provedenog postupka osposobljavanja kandidata za vozače (st. 10).

9. Čl. 296. st. 1. Zakona propisano je da o izrečenim zaštitnim mjerama, negativnim prekršajnim bodovima, mjerama upozorenja, prometnim nesrećama i njihovim posljedicama te o vozačima vozila i vozilima ministarstvo nadležno za unutarnje poslove vodi evidenciju.

10. Odredbom čl. 9. Pravilnika o načinu evidentiranja i praćenja prekršaja u cestovnom prometu (NN br. 156/08; dalje: Pravilnik) propisano je da se negativni prekršajni bodovi evidentiraju se po primljenoj pravomoćnoj odluci ili pravomoćnom prekršajnom nalogu, ukoliko nije bilo izjavljenog pravnog lijeka, u broju propisanom za pojedini prekršaj.

11. Prema čl. 222. Zakona, uvjet za izdavanje vozačke dozvole je položen vozački ispit za upravljanje vozilom određene kategorije.

12. Sud, u prvom redu, podsjeća da upisivanje negativnih prekršajnih bodova ne čini zaštitnu mjeru u smislu Glave sedme Prekršajnog zakona, nego pravnu posljedicu osude propisanu odredbama čl. 79. do 81. Prekršajnog zakona, u vezi s mjerodavnim odredbama Zakona. Sukladno Zakonu, ispunjenje pretpostavki za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole utvrđuje se u upravnom postupku.

13. Iz prethodno citiranih zakonskih odredbi i utvrđenja ovoga spora, nedvojbeno proizlazi da su ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje rješenje iz čl. 286. st. 5. Zakona, a obzirom da je tužitelj u razdoblju kraćem od dvije godine skupio 12 prekršajnih bodova.

14. Nije od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari navod tužitelja je tuženik pogrešno utvrdio da dvogodišnji rok zabrane podnošenja zahtjeva za produljenje vozačke dozvole iz čl. 286. st. 5. Zakona teče od dana izvršnosti rješenja (10. travnja 2025.), umjesto od dana pravomoćnosti presude kojom je prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova (20. studenog 2024.).

Naime, za donošenje odluke kojom se, u upravnom postupku, vozaču kojem je vozačka dozvole istekla određuje rok određuje rok od dvije godine u kojem ne može podnijeti zahtjev za produljenje vozačke dozvole, dovoljno utvrditi ispunjenje pretpostavki iz čl. 286. st. 5. Zakona, tj. broj negativnih prekršajnih bodova prikupljenih na temelju pravomoćnih prekršajnih odluka (donesenih u dovršenome prekršajnom postupku) i razdoblje u kojem su bodovi prikupljeni, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno budući je utvrđeno da je tužitelj u razdoblju, čak i kraćem, od dvije godine prikupio ukupno 12 negativnih prekršajnih bodova zbog počinjenja prekršaja iz čl. 289. Zakona, odnosno jer je zatečen, i to dva puta u razmaku od tri dana, u upravljanju motornim vozilom za vrijeme dok mu se izvršavala mjera zabrane upravljanjem motornim vozilima "B" kategorije.

Iz podatka spisa prekršajnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, Prekršajni odjel, vodio pod posl. br. Pp- 4181/2021 (utvrđeno uvidom kroz aplikaciju e-spis) razvidno je da je drugostupanjska presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Ppž-3279/2022 od 20. studenog 2024., zaprimljena na prvostupanjskom Sudu 13. ožujka 2025. PP Garešnica zaprimila je predmetnu sudsku odluku 17. ožujka 2025, a tužiteljeva opunomoćenica (u tom postupku) dan kasnije.

Pravomoćna sudska odluka proizvodi svoje pravne učinke (postaje izvršna, stvara obveze ili prava) tek od trenutka kada je uredno dostavljena strankama ili njihovim zakonskim zastupnicima.

Dakle, prema ranije citiranoj odredbi čl. 9. Pravilnika, negativni prekršajni bodovi nisu mogli biti evidentirani prije nego što je tijelo nadležno za vođenje evidencije zaprimilo odluku Visokog prekršajnog suda RH.

Stoga, imajuću u vidu činjenicu da tužitelj, prije podnošenja zahtjeva za izdavanja vozačke, dozvole mora "ponovo" položiti vozački ispit (čl. 286. st. 10. Zakona), a na koji ispit može pristupiti tek istekom dvije godine od izvršnosti rješenja iz čl. 286. st. 5. Zakona, kao i činjenicu da je od dostave presude Visokog prekršajnog suda RH PP Garešnica do donošenja pobijanog rješenja prošlo manje od 30 dana, to neosnovano tužitelj prigovora da mu je pobijanom odlukom tuženik arbitrarno produljio trajanje zabrane za 141 dan.

15. Obzirom da ispunjenje pretpostavki za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole javnopravno tijelo utvrđuje u postupku koji se pokreće po službenoj dužnosti i to na temelju podataka iz svojih službenih evidencija, razvidno je da se radi o takvoj vrsti postupka u kojem se rješenje donesi bez prethodnog izjašnjavanja stranke i bez provođenja posebnog ispitnog postupka, dakle neposrednim rješavanjem, a slijedom čega se u tom pravcu istaknuti prigovori tužitelja ocjenjuju neosnovanima.

16. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud nalazi da pobijanim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja pa je stoga, na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a, tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan (tč. I. izreke).

17. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a.

U Rijeci 3. srpnja 2026.

Sudac

Vedran Juričić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Marku Horvatu, odvjetniku u Zagrebu, Trg Drage Iblera 9

- tuženiku Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska,

Policijska postaja Garešnica, Garešnica, Kolodvorska 15