Poslovni broj: Pp-5499/2026
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Vanji Kolovrat Bjelinski, uz sudjelovanje Marine Mileković kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog DK, zastupanog po branitelju Petru Petroviću, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 167. st. 4. Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 84/21), povodom optužnog akta Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Klasa: 363-04/22- 18/120, Ur. broj: 251-10-81-4/024-22-2 od 19.7.2022., nakon provedenog postupka, dana 3. srpnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. na temelju čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)
okrivljeni DK, OIB [osobni identifikacijski broj], sin D i ŽK djev. Ž, rođen **.**.2002. godine u [adresa], državljanin RH, zaposlen, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan,
oslobađa se optužbe
da bi 13. srpnja 2022. godine, u 16,40 sati, u Zagrebu, na adresi nasuprot Čulinečke ceste 27. na k. č. br. [katastarska čestica] te k. č. br. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], iz teretnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] odbacio cca 5m2 miješanog građevinskog otpada u okoliš,
čime bi počinio prekršaj iz čl. 18. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom, kažnjivo po članku 167. st. 4. istog Zakona,
II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Klasa: 363-04/22-18/120, Ur. broj: 251-10-81-4/024-22- 2 od 19.7.2022., izdao je prekršajni nalog protiv okrivljenika radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika temeljem čl. 238. st. 9. Prekršajnog zakona stavljen izvan snage i nastavljen je redovan prekršajni postupak.
2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo kako se ne smatra krivim za počinjen prekršaj jer on nije počinio prekršaj opisan u službenoj zabilješki tužitelja, odnosno dana 13.07.2022. u 16:41 sati i prekršajnog naloga pod Klasa br: 363-04/22-18/120, UR. BROJ: 251-10-81-4/024-22-2. Naime, u službenoj zabilješki se navodi kako je okrivljenik iskipao iz teretnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] na kč. br. [katastarska čestica] građevinski otpad. U Prekršajnom nalogu se navodi kako je iz naprijed navedenog vozila istovario cca 5 m3 građevinskog otpada te postupio protivno odredbi čl. 18.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom te počinio prekršaj opisan u članku 167.st. 4. Zakona o gospodarenju otpadom. Zaključak komunalnog redara je paušalan i neutemeljen, odnosno proizašao iz nedovoljnog općeg znanja istog. Okrivljenik ističe kako se protivi optužbi u cijelosti, pobijajući i osporavajući zakonsku osnovanost i utemeljenost svih navoda tužitelja iznesenih u prekršajnom nalogu i to u potpunosti kao promašene, neosnovane, pravno neutemeljene i u izričitoj suprotnosti s pozitivnim zakonskim propisima. Naime, okrivljenik je iskipao građevinsku materiju koja se nikako ne može smatrati otpadom, nego se radi o betonskoj materiji koja se drobi (usitnjava) putem stroja „drobilice" te ponovno odvozi i koristi se u daljnjem procesu građevinskih radova. Dakle, istina je kako je okrivljenik iskipao građevinski materijal koji se drobi te dalje odvozi na gradilišta i služi za daljnju obradu, ali nije istina kako se radi o otpadu. Dakle, građevinska materija nije otpad nego stvar koja se dalje obrađuje i dalje koristi u građevinskom sektoru. Dakle, ovakvo kažnjavanje i zaključivanje komunalnog redara da se radi o otpadu je ravno tome da se klesara prilikom pravljenja spomen ploča na grobnom mjestu kazni zato što je isklesao kamenu ploču te mu je ostalo sitnijih kamenih ostataka. Okrivljeni predlaže sudu da izvrši uvid u fotodokumentaciju koju navodi komunalni redar u prekršajnom nalogu. Isto tako obrana smatra kako unutar ovog postupka nije dokazano da bi okrivljenik učinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pa bi ga u nedostatku dokaza valjalo osloboditi od optužbe. Također je okrivljenik dopunio svoju obranu i naveo kako dana 13. srpnja 2022. godine oko 16,40 sati u Zagrebu nasuprot Čulinečke 27 nije iz teretnog vozila marke Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka] odbacio 5 m3 miješanog građevinskog otpada u okoliš. Naime, taj dan sa teretnim vozilom nije dovezen miješani građevinski otpad nego čisti beton koji se tada na mjestu gdje se istovare drobe i pretvaraju u građevinski nasipni materijal te se dalje koriste i odvoze na gradilište. Stoga smatra da nije počinio prekršaj za koji se tereti. Poznato mu je da je vlasnik čestice gdje je istovaren građevinski materijal firma Tigra te se to i radi uz njezinu suglasnost. Na upit branitelja okrivljenik odgovara kako i drugi tako drobe materijal jer to nije otpad nego sirovina koja ide u daljnju preradu te nikada zbog toga nije kažnjavan. Dalje na upit branitelja okrivljenik odgovara kako na području Zagreba postoji više takvih mjesta gdje se odlaže građevinski materijal pa se nakon toga drobi. Branitelj okrivljenika navodi kako se iz zemljišnih knjiga isključivo vidi tko je vlasnik, a nikako koja je kultura predmetne čestice odnosno u koju kategoriju spada. Branitelj okrivljenog navodi kako obrana smatra kako je to sekundarni građevinski materijal, a nikako da se radi o smeću ili otpadu. Na dostavljenim fotografijama jasno se vidi kako se radi o ostacima betona koji se drobe i/ili mrve te služe za nasipavanje pojedine zemljane površine. Također na dostavljenim fotografijama se vidi i stroj odnosno drobilica koja usitnjava te veće betonske komade (blokove). Također su dostavili i popratnu dokumentaciju iz koje se vidi da je uistinu taj građevinski otpad i drobljen. Također dostavljaju i sadašnje fotografije stare dva dana iz kojih je vidljivo da je taj sekundarni građevinski materijal podrobljen i odvezen. Zaključno na okolnost da je tomu tako predlažu da Sud naloži Gradu Zagrebu odnosno komunalnom redaru da izvrši uvid u spornu katastarsku česticu jer obrana smatra kako je jedino relevantno dopunsko izvješće komunalnog redara. Predlažu ispitivanje svjedoka RK koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi gdje je bio tada zaposlen tada okrivljenik, na adresu [adresa] Sesvete.
3. Sud je zakazao ročište za 3. srpnja 2026. na koje je pozvao svjedoka RK, odgovornu osobu u pravnoj osobi, isti se na ročište nije odazvao, a svoj nedolazak je opravdao povećanim opsegom posla i korištenjem godišnjih odmora njegovih zaposlenika.
4. U završnoj riječi branitelj okrivljenog navodi kako obrana i na kraju ovog prekršajnog postupka ističe kako se okrivljenik ne smatra krivim za navedeni prekršaj. Unutar prekršajnog naloga komunalni redar navodi kako se na predmetnoj čestici nalazi građevinski otpad, te kako je na navedenu česticu okrivljenik istovario cca 5 m3 građevinskog otpada. Oni su unutar postupka htjeli dokazati kako komunalni redar nema adekvatno znanje, odnosno nije stručna osoba koja bi nedvojbeno mogla ocijeniti o kojem se materijalu radi. Da li je to građevinski otpad, da li je to sekundarni otpad ili je to betonska materija koja se u daljnjem postupku usitnjuje te služi u daljnjem građevinskom postupanju. Kao što su i naveli, na navedenim česticama su bile „drobilice" odnosno strojevi koji drobe taj betonski materijal i usitnjavaju ga, a sve kako bi se upotrijebio za daljnje građevinske radove. Nadalje, obrana ističe kako je trebalo provesti građevinsko vještačenje u vidu ocjene da li je to stvarno građevinski otpad ili sirovina koja služi za daljnju obradu. Smatraju kako ovaj navodni incident nije obrazac ponašanja ovdje okrivljenika, te kako je on žrtva loše procjene komunalnog redara. Smatraju da bi sud trebao osloboditi ovdje okrivljenika od svih optužbi, a podredno ukoliko sud smatra da je okrivljenik ipak počinio navedeno prekršajno djelo, da mu izrekne opomenu ili minimalnu novčanu kaznu. Ovdje okrivljenik je osoba mlađe životne dobi, navedeni prekršaj ukoliko ga je i počinio, počinio ga je po nalogu poslodavca, a nikako zbog svoje samostalne odluke. Slijedom svega naprijed navedeno mole sud da sve ove navedene činjenice prilikom odmjeravanja kazne uzme u obzir. Okrivljenik u završnoj riječi navodi kako je on nenamjerno ovo počinio iz razloga što u Gradu Zagrebu ne postoji adekvatno mjesto gdje bi se mogao iskipati građevinski beton koji se drobi i postaje građevinski materijal za upotrebu.
5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenog te sve provedene dokaze, Sud nije našao dokazanim da je okrivljeni počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Imajući u vidu obranu okrivljenika da je kritične zgode postupao po nalogu poslodavca, a ne svoje samostalne odluke, sud je pozvao odgovornu osobu RK koji se nije odazvao na zakazano ročište, a izostanak je opravdao, sutkinja smatra kako nije dokazano da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, pa je stoga valjalo zbog nedostatka dokaza, a temeljem načela „u dvojbi u korist okrivljenika“, okrivljenika DK osloboditi optužbe.
6. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda jer je okrivljenik oslobođen optužbe.
U Zagrebu, 3. srpnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Marina Mileković
Vanja Kolovrat Bjelinski
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu [adresa], u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.
Dostaviti:
1. okrivljenom DK, [adresa],
2. tužitelju Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet,
3. odvjetniku Petru Petroviću, Sesvete, Kašinska 9,
4. spis
