REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-931/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Renate Marić kao predsjednice vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te, mr. sc. Zlatka Pirca kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici HNĐ, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po ODO u Gospiću, radi priznanja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu broj P-204/2022-18 od 11. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Žalba tuženika odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu broj P-204/2022-18 od 11. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I. Utvrđuje se da je HN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik na dijelu kčbr. [katastarska čestica] ORANICA, PAŠNJAK I ŠUMA GMAJNA površine 3984660 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dijela koji prema geodetskom elaboratu potvrđenom po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, Klasa: 932-06/21-02/91, Urbroj: 541-20-02/1-21-5 dana 27. srpnja 2021. nose oznaku kao k. č. br. [katastarska čestica] Biljevine pašnjak, površine 54 a 10 m2 te k. č. br. [katastarska čestica] Biljevine pašnjak površine 1 ha 63 a 84 m2, šuma površine 1 ha 70 a 62 m2, te šuma površine 3 ha 27 a 84 m2, ili ukupne površine 6 ha 62 a 30 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što mu je tužena Republika Hrvatska dužna priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa svog imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužitelja temeljem ove presude, u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi ovom parnicom prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.328,12 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja, pa do isplate, prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili graničnoj kamatnoj stopi proizašloj iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koja se određuje za svako polugodište, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
III. Odbija se tužitelj sa preostalim zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 100,00 eura, kao neosnovanim.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešne odluke o troškovima. Predlaže da se pobijana presuda ukine i odbaci tužba tužitelja, podredno da se preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja.
2.1. Bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), tuženik vidi u tome što pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, te je presuda nerazumljiva i proturječi sama sebi.
2.2. Nastavno bitnu povredu postupka iz članka 354. st. 2. točka 14. ZPP-a tuženik nalazi u tome jer smatra da prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđen postupak mirnog rješenja spora zbog čega je tužbu trebalo odbaciti iz razloga što je tužitelj 3. svibnja 2022. podnio zahtjev za mirno rješenje spora radi priznanja prava vlasništva za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], navodeći da se na navedenoj čestici kao vlasnik vodi Republika Hrvatska, te je uz tužbu kao i u postupku mirnog rješenja spora, dostavio izvadak iz zemljišne knjige upravo za kčbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je ročištu na licu mjesta tužitelj preinačio tužbeni zahtjev, na način da traži utvrđenje prava vlasništva na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok u preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostaje nepromijenjen, da se tužena protivila preinaci tužbe, te da sud pogrešno i apsurdno zaključuje kako je nedvojbeno, da su predmetom zahtjeva za mirno rješenje spora bile upravo novoformirane kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za koje je nedvojbeno da su nastale od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu i rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.
5.1. Suprotno navodima žalbe tuženika nije učinjena ni bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer je za svoju odluku i pravni stav, prvostupanjski sud dao dovoljno jasne razloge, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.
5.1. Ovaj drugostupanjski sud drži da nije učinjena ni bitna povreda postupka iz članka 354. st. 2. točka 14. ZPP-a na koju u žalbi tuženik ukazuje. Naime, u tužbi i u zahtjevu za mirno rješenje spora tužitelj jasno naveo da su novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale cijepanjem kčbr. [katastarska čestica], zatim je naveo da je još u predmetu prvostupanjskog suda P-50/17 podnio tužbu i zahtjev za mirno rješenje spora radi stjecanja vlasništva temeljem dosjelosti na dijelu kčbr. [katastarska čestica], da je tada izradio i takozvani uvjetni elaborat i odmah specificirao tužbeni zahtjev i to za vlasništvo dosjelošću na kč. br. [katastarska čestica] pašnjak Glavica u površini od 7 rali i 500 čhv, pašnjak glavica u površini od 2 rala i 859 čhv, te čkbr. [katastarska čestica] pašnjak Ograja u površini od 1 rala i 794 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , da je zbog kasnije provedenih zemljišnoknjižnih postupaka sa raznim geodetskim elaboratima predmetna kčbr. [katastarska čestica] cijepana ovisno o novim utvrđenim vlasnicima, te došlo do promjene oznaka čestica i površine istih, da je u navedenom postupku 24. lipnja 2020. godine na licu mjesta nakon obavljenog očevida sa vještakom mjernikom preinačio tužbeni zahtjev, tako da su predmet spora dio k. č. br. [katastarska čestica] Oranica, pašnjak i šuma Gmajna ukupne površine 3984660 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dijela koji prema geodetskom elaboratu potvrđenom po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, Klasa: 932-06/21-02/91, Urbroj:
541-20-02/1-21-5 dana 27. srpnja 2021. nose oznaku kao k. č. br. [katastarska čestica] Biljevine pašnjak, površine 54 a 10 m2, te k. č. br. [katastarska čestica] Biljevine pašnjak površine 1 ha 63 a 84 m2, šuma površine 1 ha 70 a 62 m2, te šuma površine 3 ha 27 a 84 m2, ili ukupne površine 6 ha 62 a 30 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , kojoj preinaci se tuženi protivio, a koju je prvostupanjski sud prihvatio i tužitelja utvrdio vlasnikom, no da je presudom Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću pod posl.br . Gž-1050/2021-2 od dana 18. veljače 2022. tužba odbijena, da u ovom postupku ponovo podnosi zahtjev za mirno rješenje spora radi utvrđenja vlasništva na novoformiranim nekretninama prema geodetskom elaboratu potvrđenom po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, Klasa: 932-06/21-02/91, Urbroj: 541-20-02/1-21-5 dana 27. srpnja 2021. nose oznaku kao k. č. br. [katastarska čestica] Biljevine pašnjak, površine 54 a 10 m2, te k. č. br. [katastarska čestica] Biljevine pašnjak površine 1 ha 63 a 84 m2, šuma površine 1 ha 70 a 62 m2, te šuma površine 3 ha 27 a 84 m2, ili ukupne površine 6 ha 62 a 30 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
6. U takvoj situaciji, kada se tužitelj u zahtjevu za mirno rješenje spora pozvao na činjenice i utvrđenja u predmetu P-50/17 iz kojeg proizlazi da su novoformirane kčbr. na kojima traži priznanje vlasništva dosjelošću, nastale cijepanjem kčbr. [katastarska čestica] što je utvrđeno u predmetnom postupku, kao i u ranijem predmetu P-50/17, unatoč tome što je tužitelj omaškom naveo kčbr [katastarska čestica] i za tu česticu priložio zk izvadak, ovaj drugostupanjski sud prihvaća stav prvostupanjskog suda da su predmetom zahtjeva za mirnim rješenjem spora bile upravo novoformirane čkbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] za koje je nedvojbeno da su nastale od čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne od čkbr. [katastarska čestica], te da bi inzistiranjem na pogrešno naznačenoj "matičnoj" parceli u Zahtjevu za mirno rješenje spora vodilo prema pretjeranom formalizmu, a što ne može biti cilj ovakvih postupaka.
7. Prvostupanjski sud je utvrđenja da je iz evidencije katastara zemljišta od 4. 12. 2001. (u spisu posl. broj P-50/2017) razvidno kako je tužitelj upisan posjednikom dijela čkbr. [katastarska čestica] u ukupnoj površini od 11 ha 5813 m2 , da iz iskaza svjedoka proizlazi da predmetno zemljište u posjedu tužiteljeve obitelji preko 100 ili čak 150 godina , da je tužitelj nasljednik svoga oca PN koji je rođen 1924., a preminuo 1998., što je razvidno iz rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-324/98, da su prednici tužitelja do 6. travnja 1941. stekli pravo vlasništva po odredbama Općeg građanskog zakonika , te da je pravo vlasništva stečeno i prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
8. Ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća stajalište prvostupanjskog suda da je tužitelj preko svojih prednika stekao vlasništvo prijepora dosjelošću. Naime, člankom 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08, 38/09,153/09, 55/13 i 60/13, dalje u tekstu: ZV) je bilo propisano da se u rok dosjelosti nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.
8. 1. Pravo vlasništva dosjelošću se stječe ipso iure kada se za to ispune zakonski uvjeti, pa iako je navedena odredba članka 388. stavka 4. ZV-a, ukinuta je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske koja je objavljena u Narodnim novinama 17. studenog 1999. (NN 137/99), a kasnije donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 114/01) određeno da se na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti ne računa i vrijeme proteklo prije toga dana, budući prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ukinute odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, to znači da je odredba članka 388. stak4. ZV-a bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. kao dana stupanja na snagu ZV-a, pa do njenog ukidanja 17. studenog 1999. i u tom vremenu je proizvodila pravne učinke u smislu stjecanja prava vlasništva dosjelošću u korist posjednika nekretnina u društvenom vlasništvu ukoliko su do njenog ukidanja bile ispunjene pretpostavke određene zakonom, kao što je to u ovom slučaju.
8.2. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio tužitelja vlasnikom predmetnih nekretnina, te tuženika obvezao na naknadu parničnog troška u smislu članka 154. stavak1. ZPP-a.
9. Radi svega iznesenog je žalbu tuženika kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak1. ZPP-a odlučiti kao u izreci.
U Požegi, 3. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća
Renata Marić
