Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

Ovr-1196/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Vesni Šprljan Prelević, a na prijedlog više sudske savjetnice Nade Bajić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ŠPORTSKI OBJEKTI-SPLIT, Split, Osječka 11, OIB: 12492147815, zastupani po punomoćniku Miroslavu Šariću, odvjetniku iz Splita, protiv ovršenka SALADO d.o.o., Split, Sedam Kaštela 8, OIB: 88138099935, zastupan po z.z. EČ, a on po punomoćniku Tomislavu Sesartiću, odvjetniku u Splitu, 3. srpnja 2026.

r i j e š i o j e:

I.Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zapljenjenih sredstava po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 6. svibnja 2026. temeljem bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnik Dalibora Pavlovića, br. OV-5258/2025 od 31. listopada 2025., kao neosnovan.

II.Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštene pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 6. svibnja 2026. temeljem bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Dalibora Pavlovića, br. OV- 5258/2025 od 31. listopada 2025., kao neosnovan.

i

z a k l j u č i o  j e:

I.Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 6. svibnja 2026. temeljem bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Dalibora Pavlovića, br. OV- 5258/2025 od 31. listopada 2025. iz žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7.

Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 18. svibnja 2026. godine zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenom i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku koji se vodi kod Financijske agencije temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine od 6. svibnja 2026.

2. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika pobijajući ga u cijelosti.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17 i dalje – dalje OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Odredbama čl. 65. st. 1. toč. od 1-10 OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.

5. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.

Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe jer bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta zbog činjenice da se radi o zapljeni značajnog iznosa sredstava, 15.000,00 eura, koji će ugroziti poslovanje ovršenika koji zapošljava preko 65 zaposlenih. Pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome jeli imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije dokazao.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja.

6. Ovršenik je u svom prijedlogu istaknuo žalbene razloge sukladno čl. 50. stavak 1. toč. 5., 7. i 8. OZ-a. Što se tiče žalbenog razloga iz čl. 50. stavak 1.toč.5. OZ-a, dakle, da je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, za istaknuti je da sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/2016 i 114/2022) nije naveden rok u kojem se naplata jamstva može tražiti i izvršiti, pa je taj žalbeni razlog ovršenika trebalo odbiti. Što se tiče žalbenog razloga iz čl. 50. stavak 1. toč. 8. OZ-a da nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, iz dokumentacije u spisu proizlazi da su ispunjeni uvjeti za naplatu po zadužnici koja ima zakonski učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Naime, ovrhovoditelj je raspisao postupak javne nabave MV-8/25, te je dopisom pozvao ovršenika čija je ponuda bila ekonomski najpovoljnija da dostavi ažurirane popratne dokumente u ostavljenom roku od 5 dana uz upozorenje ukoliko to ne učini u navedenom roku ili tim dokumentima ne dokaže da ispunjava tražene uvjete, da će se njegova ponuda odbiti. Posljedica odbijanja ponude ovršenika je naplata jamstva za ozbiljnost ponude, a sve sukladno gore spomenutom Zakonu o javnoj nabavi, zbog čega je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

7. Odredbom članka 50. OZ-a propisano je da će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u članku 50. stavak 1. točke 7. i točke 9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisana obveza suda prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od 8 dana.

8. Glede navedenog, a temeljem članka 52. st. 3. OZ-a i članka 210. stavkom 1. i 2. OZ-a riješeno je kao u zaključku.

U Splitu, 3. srpnja 2026.

Sutkinja:

Vesna Šprljan Prelević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

– Ovrhovoditelju po pun.

– Ovršeniku po pun.

– Fina Split