REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj P-1420/2023-38
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koke tiju, u pravnoj stvari tužiteljice ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Delić, odvjetnik u OD Strukan Delić Mandac d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Grad Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa Maro Mihočević, odvjetnik u OD Mihočević&Bajs d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Nenada Strukana, odvjetnika i punomoćnika tuženika DL, **.**.2026.
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da je tužiteljica ČL vlasnica nekretnine između linija označenih na skici mjerenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vladivoja Relića, koja skica zajedno s nalazom i mišljenjem tog vještaka prileži spisu predmeta te čini sastavni dio ove izreke, kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora, pokazana nekretnina, površine 239 m2, koja je na skici mjesta prijepora obrubljena crvenim linijama te je označena točkama A-B-C-D-E-F-A, prema aktivnom stanju čestica zemljišne knjige odgovara: zk.č. 6629, k. o. [katastarska općina], (1-B-2-3-E-1), površine 167 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijelovima zk.č. 5774/1, k. o. [katastarska općina], ukupno površine 72 m2 (A-1-E-F-A, P= 58 m2) i (3-2-C-D-3, površine 14 m2), upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 239 m2, sve upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, pa je tuženik Grad Zagreb, dužan trpjeti upis brisanja njegova prava vlasništva na tim nekretninama i upis prava vlasništva tih nekretnina u korist tužiteljice ČL, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu naknaditi tužiteljici ČL troškove postupka u iznosu od 8.478,66 EUR (osamtisućačetristosedamdesetosam eura i šezdesetšest eurocenti) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. srpnja 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina sagrađena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to kuća, [adresa] ukupne površine 20 m2, zgrada ukupne površine 8 m2, dvorište ukupne površine 139 m2 što sve zajedno čini površinu od 167 m2, a kao vlasnik je neosnovano upisan tuženik. Navedena nekretnina je ranije bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a navedeno je ispisano temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, posl. br.: Z-29993/2022. Navedenu nekretninu kupio je TL od RL i ĐL, te su u tu svrhu i sklopili Kupoprodajni ugovor dana 23. prosinca 1975. godine. U članku I. navedenog ugovora stoji kako RL i ĐL prodaju, a TL „…kupuje nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje iz male kućice od sobice i kuhinje u Horvaćanskoj cesti broj 37/1 sagrađene na 50/1697 dijela čestice kat. broj 5774/1 sa 1 ral 97 č.hvati – nacionaliziranog zemljišta, što odgovara po novoj katasr. izmjeri čest. kat. broj 6629 sa 47 č. hvati ili 167 čm upisane u k. o. [katastarska općina]…“ Nadalje u članku II. je navedeno kako je kupac isplatio prodavateljima kupoprodajnu cijenu, te u članku III. stoji da prodavatelji ovlašćuju kupca da na temelju tog ugovora ishodi uknjižbu prava vlasništva i prava korištenja na svoje ime. Nadalje, navedenu nekretninu su tužiteljica i njezin suprug EL stekli u vlasništvo Ugovorom o zamjeni nekretnina sklopljenim 21. lipnja 1996. godine od TL i GL. U članku I. citiranog ugovora stoji da TL „…daje zamjenom u vlasništvo EL i ČL iz [adresa], svoje nekretnine u Zagrebu i to prizemnu obiteljsku kuću u [adresa], sagrađena na 176/1697 dijela č.k.br. 5774/1, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].“ Također je u članku V. istog ugovora navedeno da „…ugovorne stranke dozvoljavaju da se na temelju ovog ugovora, bez daljnje privole i odobrenja, izvrši prijenos vlasništva na zamijenjenim nekretninama u zemljišnim knjigama, uključujući i zemljište na kojoj je kuća sagrađena. U međuvremenu EL je preminuo, a njegovom nasljednicom proglašena je njegova supruga, tj. tužiteljica i to temeljem Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Gordane Jakobović, posl. broj: O-5332/05, UPP/OS- 135/05 od 26. rujna 2006. godine. Tako je temeljem prednje navedenog rješenja o nasljeđivanju tužiteljica naslijedila ½ dijela vlasništva predmetne nekretnine, odnosno „…2. ½ dijela neuknjženog vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 37/12 i zgr. površine 28 m2 i dvorište površine 139 m2, upisano u PL 2855 k. o. [katastarska općina] k. o. [katastarska općina]“. Ističe da je vanknjižni vlasnik temeljem dosjelosti, sukladno čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 – dalje u tekstu: ZV). Tužiteljica neprekidno posjeduje navedenu nekretninu preko 27 godina, a putem prednika preko 48 godina, stoga je nedvojbeno kako je prošlo vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tužiteljica dodatno napominje kako je iskazom promjena Klasa: 932-07/22-05/4458 od 7. lipnja 2022., u postupku obnove zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], a temeljem zaprimljenog rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj: Z - 29993/2022, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentiran vlasnik Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, a prethodno su na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili evidentirani nositelji prava EL i EL ČL, svaki u 1/2 dijela od 1975. godine. Također, tužiteljica u spis dostavlja i rješenje Grad Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjela za Katastar, Odsjeka za katastar Zagreb, klasa:
UP/I-932-07/97-01/1975, URBROJ: 251-1-20-97-2 od 30. lipnja 1997. iz kojeg je vidljiv slijed upisa u katastar, odnosno da je prije upisa tužiteljice i njenog pok. supruga u katastar bio upisan TL. Naknadno tijekom postupka tvrdi da je u tužbi došlo do omaške u pisanju pa je umjesto katastarske općine [katastarska općina], navedena stara katastarska općina [katastarska općina], što je sve i vidljivo iz priložene dokumentacije. Točna oznaka nekretnine je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to kuća, [adresa] ukupne površine 20 m2, zgrada ukupne površine 8 m2, dvorište ukupne površine 139 m2 što sve zajedno čini površinu od 167 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ističe da je predmet kupoprodaje tužiteljice kao i njenih prednika bila kuća, a ne eksproprirano zemljište, koje nije privedeno svrsi za koju je eksproprirano. Predmetna kuća nije eksproprirana, pa je kao takva i mogla biti predmet kupoprodaje. Nadalje, na kupoprodajnom ugovoru od 23. prosinca 1975., Grad Zagreb-Općina Trešnjevka, Sekretarijat za Opću upravu, ovjerio je potpis na ugovoru a Sekretarijat za financije Općine Trešnjevka potvrdio je plaćanje poreza na promet nekretnina iz čega je također vidljivo da je predmetna nekretnina prodana zakonito sukladno tadašnjim propisima. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev te traži naknadu troškova postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu te tijekom postupka protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu, navodi da sporna nekretnina ne postoji. Zk.č.br. 6629 k. o. [katastarska općina] upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao oranica i pašnjak u Trepetu, površine 1554,2 čhv, odnosno 5590 m2, u odnosu na koju su kao suvlasnici, svaki u ½ dijela, upisani BL i HL r. Č. U odnosu na navedenu nekretninu, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer isti nije njezin vlasnik. Nadalje, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je zk.č.br. 5676/370, oznake zemljišta oranica u Dužici, površine 46,2 čhv, odnosno 166 m2. Navedena nekretnina ne odgovara opisu iz historijata tužbe, niti je u odnosu na nju tuženik upisan kao vlasnik slijedom čega tuženik i u odnosu na nju ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Nekretnina zk.č.br. 5774/6 k. o. [katastarska općina] za koju tužitelj navodi da predstavlja raniju oznaku nekretnine na kojoj polaže pravo vlasništva je vlasništvo tuženika. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka koji je tužitelj dostavio uz tužbu vidljivo je kako je zk.č.br. 5774/6 k. o. [katastarska općina] nastala cijepanjem zk.č.br. 5774/1 k. o. [katastarska općina] temeljem dva prijavna lista RN-844/2003. Navedena zk.č.br. 5774/1 k. o. [katastarska općina] eksproprirana je 1979. godine za korist Zavoda za izgradnju grada, pravnog prednika tuženika, slijedom čega je tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Rješenjem Općine Trešnjevka, Sekretarijata za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove, Odsjeka za imovinskopravne i stambene poslove od 31.5.1979. godine broj: UP/I-05/4-2578/3-1979 usvojen je prijedlog Zavoda za izgradnju grada Zagreb te je određeno da se u korist društvenog vlasništva, a za potrebe navedenog Zavoda potpuno ekspropriraju stambeni objekt i ostali prateći objekti izgrađeni na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po staroj izmjeri k.č.br. dio 5774/1 i 6016/17 k. o. [katastarska općina], vlasništvo ML i D. Rješenjem Općine Trešnjevka, Komisije o uzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika ili korisnika i o davanju tog zemljišta na korištenje od 11. srpnja 1979. godine broj: UP/I-05/4-2554/2-1979 određeno je da prijašnji vlasnici, odnosno korisnici predaju u posjed Gradu Zagrebu – Općini Trešnjevka neizgrađeno građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu, i to dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 359,7 čhv. Upis prava korištenja za korist Grada Zagreba, odnosno njegovih pravnih prednika temeljem navedenih rješenja proveden je u zemljišnim knjigama. Odredbom čl. 360. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) propisano je da je pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije. Pravo korištenja na predmetnoj nekretnini bilo je upisano za korist Općine Trešnjevka čiji je sveopći pravni sljednik tuženik slijedom čega je tuženik upisan kao vlasnik. Tužitelj nije stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću, ističe kako na strani tužitelja nije ispunjena niti jedna od zakonskih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a osobito nije ostvarena pretpostavka poštenog posjedovanja nekretnine. Odredbom čl. 18. st. 3. ZV-a propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Tužitelj u tužbi navodi da je zajedno sa suprugom stekao nekretninu temeljem Ugovora o zamjeni nekretnina sklopljenim dana **.**.1996. s TL i GL, dok je TL tu nekretninu stekao temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljenog s RL i ĐL dana 23. prosinca 1975. godine. Da tužitelj i njegovi prednici nisu bili pošteni posjednici nekretnine proizlazi iz samog Kupoprodajnog ugovora od 23. prosinca 1975. godine u kojem se navodi da je predmet kupoprodaje „nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji iz male kućice od sobice i kuhinje u Horvaćanskoj cesti broj 37/1 sagrađene na 50/1697 dijela čestice kat.broj 5774/1 sa 1 ral 97 č.hvati – nacionaliziranog zemljišta (…)“ Iz navedenog je razvidno da je pravnim prednicima tužitelja, a time i tužitelju koji je imao uvid u Kupoprodajni ugovor bilo poznato da nekretnina nije njihovo vlasništvo jer je nacionalizirana. Iz zakonskih odredbi ZV-a kojima je uređeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću jasno proizlazi da u slučaju izostanka poštenja na strani posjednika pravo vlasništva nije moguće steći dosjelošću, bez obzira na vremensko trajanje posjeda. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka.
3. Inicijalno postavljenim zahtjevom iz tužbe tužiteljica je tražila utvrđenje prava vlasništva nekretnine zk.č.br. 6629, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Podneskom od 7. lipnja 2023. tužiteljica je tražila utvrđenje prava vlasništva nekretnine zk.č.br. 6629, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Sud ocjenjuje da navedenom dispozicijom nije izvršena preinaka tužbe u smislu čl. 191. ZPP-a jer niti je postavljen novi zahtjev niti je povećan i povučen prvotni zahtjev niti je zamijenjen zahtjev drugim niti je mijenjan sadržaj zahtjeva i pravna osnova (činjenični kompleks i pravna kvalifikacija). Naprotiv radi se o jednoj te istoj nekretnini, koja je ranije bila upisana u k. o. [katastarska općina], a sada je upisana u k. o. [katastarska općina], a osim toga da se radi o ispravku zahtjeva proizlazi iz dostavljenog zk izvatka uz tužbu iz kojeg je razvidno da je sporna nekretnina u tom trenutku bila upisana u k. o. [katastarska općina] (u tom smislu i VSRH Rev 3062/2015 od 22. svibnja 2019. i dr.). Prema tome, neosnovano je protivljenje tuženika navedenoj dispoziciji tužiteljice.
3.1. Nadalje, nakon izvedenog geodetskog vještačenja, podneskom od 5. ožujka 2026. tužiteljica je specificirala zahtjev na način da je tražila utvrđenje prava vlasništva prema skici lica mjesta označena točkama A-B-C-D-E-F-A, prema aktivnom stanju čestica zemljišne knjige odgovara: zk.č. 6629, k. o. [katastarska općina], (1-B- 2-3-E-1), površine 167 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijelovima zk.č. 5774/1, k. o. [katastarska općina], ukupno površine 72 m2 (A-1-E-F-A, P= 58 m2) i (3-2- C-D-3, površine 14 m2), upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 239 m2. Ovakvom dispozicijom tužiteljica je izvršila preinaku tužbe jer je uz raniju zk.č.br. 6629 k. o. [katastarska općina] obuhvatila i dio zk.č.br. 5774/1, k. o. [katastarska općina]. Rješenjem ovog suda od 1. travnja 2026. dopuštena je navedena preinaka jer je ocijenjeno da je ista svrsishodna za konačno rješenje spora među strankama. Osim toga, tužiteljica je tek nakon izvedenog geodetskog vještačenja saznala da se nalazi u faktičnom posjedu i dijela zk.č.br. 5774/1, k. o. [katastarska općina] pa nije ni mogla ranije postaviti takav zahtjev. Svako drugo tumačenje bilo bi pretjerano formalističko te bi time bila narušena sam bit prava tužiteljice na pristup sudu (tako i VSRH Rev 3158/2018 od 22. studenoga 2023., USRH U-III/4474/2019 od 29. ožujka 2022. te ESLJP Vugdelija protiv Hrvatske (zahtjev br. 14692/18) od 20. veljače 2024.). Prema tome, neosnovano je protivljenje tuženika takvoj dispoziciji, stoga valjalo je odlučiti o konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 5. ožujka 2026.
4. Tijekom postupka sud je pročitao povijesni zk izvadak - zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 8-9 spisa) i zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 10-11 spisa), Kupoprodajni ugovor od 23. prosinca 1975. (list 12-15 spisa), Ugovor o zamjeni nekretnina od 21. lipnja 1996. (list 16-19 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 26. rujna 2005. (list 20 -21 spisa), Uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 27. veljače 2023. (list 22-23 spisa), Rješenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 30. lipnja 1997. (list 24-25 spisa), zk izvadak - zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 33-34 spisa), zk. izvadak - zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 35-36 spisa), Rješenje Općine Trešnjevka KLASA: UP/I-05/4-2578/3-1979 od 31. svibnja 1979. (list 37-39 spisa),
Rješenje Općine Trešnjevka KLASA: UP/I-05/4-2554/2-1979 (list 40-42 spisa), povijesni ručno vođeni zk izvadak - zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 43-47, 99-105 spisa), rješenje Zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba KLASA: UP/I 03,1-2242/2-1985 od 8. srpnja 1985. (list 57-58 spisa), rješenje Sekretarijata za financije općinskog narodnog odbora Trešnjevka broj: 06/10-9294/1-59 od 23. srpnja 1959. (list 89-91, 194-196 spisa), Uvjerenje o utvrđenim uvjetima uređenja prostora od 20. travnja 1985. (list 96 spisa), rješenje ovog suda posl. broj Z-30004/22 od 28. lipnja 2022. zajedno s prijavnim listom (list 106-121), saslušan je svjedok SL (list 140-141 spisa) i tužiteljica (list 141-142 spisa), Izvršen je očevid na licu mjesta (list 148-150 spisa), izvedeno je geodetsko vještačenje po vještaku Vladivoju Reliću dipl.inž.geod. (list 153-172, 187-188 spisa), Preslike situacija – računa uz popis uputnica, platni nalog, i zaključke (list 197-248 spisa).
5. Svi izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP).
6. Tužbeni zahtjev je osnovan.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću i to kuće i dvorišta (zemljišta) koje se nalazi da zk.č.br. 6629, k. o. [katastarska općina] i dijelu zk.č.br. 5774/1, k. o. [katastarska općina].
8. Između stranaka nije sporna:
- aktivna legitimacija, dakle da se tužiteljica nalazi u neposrednom posjedu kuće i ograđenog zemljišta koje se nalaze na zk.č.br. 6629 k. o. [katastarska općina] i na dijelu zk.č.br. 5774/1 k. o. [katastarska općina];
- da je stupila u neposredan posjed sporne nekretnine zajedno sa sada pok. suprugom EL na temelju Ugovora o zamjeni nekretnina od 21. lipnja 1996.,
- da je tužiteljica nakon smrti EL Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika u Zagrebu Gordane Jakobović posl. broj O-5332/05 od 26. rujna 2005. proglašena na temelju zakona jedinom nasljednicom;
- da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik navedenih čestica zemljišta te da je na istima ranije bilo upisano društveno vlasništvo;
9. Sporna je osnova odnosno ispunjenje svih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta posjeda i mjerodavno vrijeme vršenja faktične vlasti na predmetnoj nekretnini) te pasivna legitimacija.
10. Prije svega potrebno je napomenuti da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju biti ispunjene u trenutku podnošenja tužbe, dakle u konkretnom slučaju do 1. ožujka 2023. (tako i VSRH Rev 1918/10 od 20. studenoga 2013. te Su-IV-56/19 od 14. veljače 2019.). Nadalje, s obzirom da prema činjeničnim navodima tužiteljice (nakon izvedenog geodetskog vještačenja) proizlazi da posjeduje točno određeni, fizički odijeljeni dio nekretnine koja se nalazi na zk.č.br. 6629 k. o. [katastarska općina] i na dijelu zk.č.br. 5774/1 k. o. [katastarska općina] te da je na takvom individualiziranom dijelu nekretnine stekla pravo vlasništva dosjelošću, odlučno je točno precizirati i individualizirati takvu nekretninu (tako i VSRH Rev x 995/13 od 29. siječnja 2014).
10.1. Polazeći od navedenog, po prijedlogu tužiteljice, izvršen je očevid i izvedeno geodetsko vještačenje po vještaku Vladivoju Reliću dipl.inž.geod., koji u nalazu i mišljenju navodi da se sporna nekretnina prema tome kako ju je pokazala tužiteljica na očevidu, nalazi u Zagrebu na Horvaćanskoj cesti br. 37/12, koja je smještena, s južne strane zapadnog „odvojka“ pristupne [adresa]. Nekretnina je s ulične strane ograđena željeznom ogradom na betonskom parapetu. S ulične strane nalaze se i klizna željezna vrata koja zatvaraju kolni ulaz te posebno pješački ulaz. S istočne strane, prema susjednoj kući br. 37/11 nekretnina je ograđena žičanom ogradom. Sa zapadne strane nekretnina je ograđena živom ogradom, dok je s južne i dijelom s istočne strane nekretnina ograđena zidovima postojećih objekata. Nekretnina je izgrađena i na njoj se nalazi kuća katnica br. 37/12. Uz nju, sa njezine sjeverne strane nalazi se nadstrešnica koja natkriva povišenu terasu. Istočno od kuće br. 37/12, uz nju, nalazi se prizemna zgrada iznad koje je terasa. Preostali dio pokazane nekretnine u naravi čini dvorište. Istočni dio dvorišta, u širini kolnog i pješačkog ulaza je betoniran. Zapadni dio dvorišta je prekriven održavanim travnjakom. Vještak je izvršio identifikaciju na način da je izradio skicu mjesta prijepora i ucrtao spornu nekretninu koja je obrubljena crvenim linijama te je označena točkama A -B-C-D-E-F- A, a izmjerena površina iznosi 239 m2. Navodi da sporna nekretnina prema aktivnom stanju čestica katastra odgovara: k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (1 -B-2-3-E-1), P= 167 m2, dijelu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (A-1-E-F-A), P= 58 m2 i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (3-2-C-D-3), P= 14 m2, odnosno ukupne površine 239 m2 dok prema aktivnom stanju čestica zemljišne knjige odgovara z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (1-B-2-3-E-1), P=167 m2, i dijelovima z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Pukupno= 72 m2 (A-1-E-F-A, P= 58 m2) i (3-2-C-D-3, P= 14 m2) odnosno ukupne površine 239 m2 (skica sporne nekretnine - list 158-159 spisa).
10.2. Tuženik je prigovarao na nalaz i mišljenje vještaka navodeći da je vještak izvršio identifikaciju nekretnine prema kazivanju tužiteljice, koja je stranka u postupku i kao takva neobjektivna, a koji prigovor je vještak otklonio na ročištu od 1. travnja 2026. navodeći da je izvršio identifikaciju stvarnog stanja korištenja na terenu te da je temeljem očevida zaključio da stanje zemljišnih evidencija ne odgovara stvarnom stanju. Nakon toga, tuženik nije imao daljnjih prigovora.
10.3. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje jasnim, potpunim i preciznim, u skladu sa stanjem na terenu kako je utvrđeno na očevidu. Tuženik je prigovorom suštinski osporavao povjereni mu zadatak, međutim nije osporavao navode o zatečenom stanju na terenu (izgrađenosti, utvrđenim međama, izmjeri površine i sl.), kao i identifikaciji sporne nekretnine (kakvo je stanje u katastru u odnosu na stanje u zemljišnim knjigama). Prigovorom tuženik nije doveo u pitanje nalaz i mišljenje niti je ukazao na nelogičnosti i proturječnosti niti na određene nedostatke niti je doveo u sumnju njegovu pravilnost, stoga ga sud prihvaća u cijelosti i ocjenjuje ga mjerodavnim za odluku u sporu.
11. Tijekom postupka saslušan je svjedok FL koji je u svom iskazu u bitnome naveo da živi u kući pokraj tužiteljice od 2000. (susjed), a prije njega je u toj kući živjela njegova baka koju ja posjećivao, stoga zna da se tužiteljica još 1996. doselila u spornu nekretninu. Navodi da nitko nikada nije osporavao posjed i vlasništvo tužiteljici. Pretpostavlja da je ona isključivi vlasnik predmetne nekretnine te da računi za režije glase na nju. Poznato mu je da tužiteljica održava spornu nekretninu te da su kuća i dvorište uredno ograđeni ogradom i živicom (u nepromijenjenom stanju). Dalje navodi da je poznavao prednika tužiteljice TL koji je živio u spornoj nekretnini sa svojom obitelji prije nego što je raspolagao u korist tužiteljice te da ni njemu nitko nikada nije osporavao vlasništvo ni posjed na predmetnoj nekretnini.
11.1. Sud ocjenjuje iskaz svjedoka iskrenim, logičnim, neposrednim i u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu (Kupoprodajnim ugovorom od 23. prosinca 1975. te Ugovorom o zamjeni nekretnina od 21. lipnja 1996.). S obzirom da imenovani svjedok dugi niz godina živi u susjednoj nekretnini, ima izravna saznanja o mirnom posjedovanju (ne/uznemiravanju) sporne nekretnine kako tužiteljice tako i njezinog prednika odnosno isto mu svakako nije moglo ostati nepoznato. Tuženik nije prigovarao na iskaz svjedoka niti je ukazao na određene nelogičnosti, nedosljednost ili pristranost. Polazeći od navedenog, sud prihvaća iskaz u cijelosti.
12. Nadalje, tužiteljica u svom iskazu u bitnome navodi da je vlasnica sporne nekretnine, a prije smrti njezinog supruga bila je zajedno s njim u suvlasništvu. Nitko joj nikada nije osporavao vlasništvo niti posjed na nekretnini, niti je ikada ikome plaćala bilo kakvu naknadu za korištenje. Režije glase isključivo na nju. Predmetna nekretnina ograđena je ogradom i dugogodišnjom živicom, a jednim dijelom graniči s FL. Predmetnu nekretninu stekla je Ugovorom o zamjeni nekretnina od 1996. Ranije je sa suprugom živjela u [adresa] međutim zbog posljedica ratnih zbivanja odlučila se preseliti u Zagreb. Njezin rođak koji je tada živio u [adresa] pronašao je predmetnu nekretninu, a vlasnik je tada bio TL i GL koji su bili srpske nacionalnosti stoga se dogovorila o zamijeni nekretnina. Nekretnina je bila skromna i adekvatna za život te su u njoj oni živjeli sve do trenutka zamjene. Kuća je imala sve priključke. Prilikom pregovora o zamijeni nekretnina odvjetnik ju je upozorio da je predmetna nekretnina upisana u katastru kao vlasništvo prednika dok zk stanje nije sređeno ali ju je uvjeravao da je upis u zemljišnim knjigama čista formalnost, odnosno da će do toga doći usklađenjem katastra i zk. Prednici joj nikada nisu rekli da im je netko osporavao vlasništvo i posjed, već dapače govorili su kako su isti vlasnici koji su tamo živjeli, od 1979. god. Navodi da je 2013. legalizirala u cijelosti sve izrađene i dograđene dijelove kuće, čak su i predstavnici tuženika dolazili na lice mjesta te utvrdili kakvo je bilo stanje na terenu. Uvjerenje iz lista 96 spisa predao joj je TL zajedno s ostalom dokumentacijom prilikom sklapanja ugovora o zamijeni. Saznala je da je Grad Zagreb upisan u zk na predmetnoj nekretnini neposredno prije dana održavanja ročišta na kojem je izveden dokaz njezinim saslušanjem i to u razgovoru sa svojim punomoćnikom.
12.1. Sud ocjenjuje iskaz tužiteljice životnim, logičnim, dosljednim i uvjerljivim, suglasnim s iskazom svjedoka FL, u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu, prvenstveno Kupoprodajnim ugovorom od 23. prosinca 1975., Ugovorom o zamjeni nekretnina od 21. lipnja 1996., Uvjerenju Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 27. veljače 2023. te Rješenju Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 30. lipnja 1997.
13. Nadalje, analizom materijalne dokumentacije u spisu, koju sud ocjenjuje vjerodostojnom jer stranke istu nisu osporili, sud izvodi zaključak
- da je Kupoprodajnim ugovorom od **.**.1975. TL, kao kupac, kupio od ĐL, kao prodavatelja, nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od male kućice (sobice i kuhinje) u Horvaćanskoj cesti broj 37/1 sagrađene na 50/1697 dijela k. č. br. [katastarska čestica] - nacionaliziranog zemljišta ukupne površine 1 ral i 97 čhv - što odgovara novoj k. č. br. [katastarska čestica] površine 47 čhv odnosno 167 m2 upisanim u k. o. [katastarska općina] te da mu je posjed predan prije formalnog sklapanja samog ugovora 5. prosinca 1975.;
- da su Ugovorom o zamjeni nekretnina od 21. lipnja 1996. tužiteljica i njezin pok. suprug EL dobili u zamjenu od TL i GL prizemnu obiteljsku kuću u [adresa] sagrađena na 176/1697 dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i temeljem istog odmah stupili u posjed (čl. VI. Ugovora);
- da je Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika u Zagrebu Gordane Jakobović posl. broj O-5332/05 od 26. rujna 2005. tužiteljica na temelju zakona utvrđena kao jedina nasljednica iza pok. EL (tužiteljica je univerzalni pravni sukcesori);
- da iz Uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 27. veljače 2023. kao i Rješenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od od 30. lipnja 1977. proizlazi da je u postupku katastarske izmjere 1963. evidentirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća br.37/12, zgrada i dvorište ukupne površine 167 m2 te da su tužiteljica i EL ranije bili upisani kao nositelji prava, a nakon obnove zemljišne knjige 2022. upisan je tuženik kao posjednik;
- da je tuženik upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik cijele z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a na kojima se u naravi nalazi sporna nekretnina, što je razvidno iz aktivnih zk izvadaka;
- da je temeljem dva Prijavna lista RN-844/2003 sa diobnim nacrtom i kopijom katastarskog plana potvrđenim po Gradskom zavodu za katastar i geodetske poslove KLASA 932-06/02-01/3878 od 25. veljače 2003. raspisana k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 1 ral i 97 čhv u nove k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 5937 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] dvorište sa 167 m2, te je mijenjana izgrađenost potonje čestice na k. č. br. [katastarska čestica] kuća br.37/12, zgrada i dvorište na [adresa] sa 167 m2, a koje je provedeno u zemljišnim knjigama pod brojem Z-6646/03 od 18. ožujka 2003., što je sve razvidno iz povijesnog zk izvatka – zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];
- da je na temelju Obavijesti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove KLASA 932-01/2019-01/25 od 7. listopada 2019. umjesto k. č. br. [katastarska čestica] upisana k. č. br. [katastarska čestica], što je provedeno u zemljišnim knjigama pod brojem Z-29993/2022 od 27. svibnja 2022., a što je razvidno iz povijesnog zk izvatka – zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];
11. S obzirom da je na česticama zemljišta na kojima se nalazi sporna nekretnina bilo upisano društveno vlasništvo, a tužiteljica se poziva da se u vrijeme uračunavanja treba uzeti u obzir i vrijeme posjedovanja njezinih prednika valja istaknuti da je odredbom čl. 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91), koji je stupio na snagu 8. listopada 1991., stavljena izvan snage odredba čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980 – dalje u tekstu ZOVO) o zabrani stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu. S obzirom da u navedenom zakonu nije posebno regulirano stjecanje prava vlasništva na društvenom vlasništvu niti je do 1. siječnja 1997. proteklo dovoljno vremena, a kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 – dalje u tekstu: ZV), u konkretnom slučaju za odluku u sporu mjerodavne su odredbe ZV-a, dakle zakona koji je bio na snazi u vrijeme isteka roka za stjecanje vlasništva dosjelošću (kada bi pravo vlasništva trebalo biti stečeno), sukladno čl. 388. ZV-a (tako i VSRH Rev 2608/19 od 11. listopada 2022. i Rev-1602/17 od 14. listopada 2020.).
11.1. Sukladno čl. 159. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni (onaj koji posjeduje stvar kao njegov vlasnik – čl. 11. ZV-a) kvalificirani (zakonit, istinit i pošten) posjednik stječe vlasništvo nekretnine, u odnosu na tuženika, protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
12. Polazeći od gornjih utvrđenja sud ocjenjuje da su ispunjene pretpostavke iz čl. 159. ZV-a. Sud ocjenjuje da je tužiteljica zakonit posjednik sporne nekretnine sukladno čl. VI. Ugovora o zamjeni nekretnina od 21. lipnja 1996., koji predstavlja valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed) (tuženik ni ne spori valjanost tog ugovora). Iz prihvaćenih iskaza tužiteljice i svjedoka FL proizlazi da je sporna kuća i dvorište oduvijek bilo ograđeno ogradom i živicom u nepromijenjenom stanju, iz čega se izvodi zaključak da je tužiteljica (i njezin pok. suprug) na temelju navedenog ugovora stupila u posjed nekretnine kakvo je bilo zatečeno prilikom očevida te kako je to prikazao u nalazu i mišljenju vještak Vladivoj Relić dipl.inž.geod., u Situaciji br.2. – Skica mjesta prijepora i ucrtao spornu nekretninu koja je obrubljena crvenim linijama te je označena točkama A -B-C-D-E-F- A, a izmjerena površina iznosi 239 m2 (list 159 spisa). Iz istog razloga, sud ocjenjuje da je posjed tužiteljice i istinit jer nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, sve sukladno čl. 18. st. 1. i 2. ZV-a.
12.1. Isto tako, sud ocjenjuje da je posjed tužiteljice pošten (predmnijeva se), odnosno da tuženik tijekom postupka nije dokazao suprotno, u smislu čl. 18. st. 3. ZV-a. Navodi tuženika da je tužiteljica nepošten posjednik samo zbog činjenice da je u zemljišnim knjigama upisana druga osoba kao vlasnik nekretnine koju posjeduje odnosno da je (bilo) upisano društveno vlasništvo su promašeni (tako i VSRH Rev 856/2022 od 25. listopada 2022., Rev x 76/2014 od 21. listopada 2014. i dr.), a osim toga već prilikom sklapanja navedenog ugovora o zamjeni tužiteljica je bila upoznata da je bilo nesređeno zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem. Odlučno je da je tužiteljici prilikom sklapanja Ugovora o zamjeni nekretnina od 21. lipnja 1996. predana u posjed ista površina koja je do tada bila u posjedu prodavatelja te da je ona do danas nepromijenjena, što je sud tijekom postupka i utvrdio, pa stoga tužiteljica nije ni trebala provjeravati upis u zemljišnim knjigama (tako i VSRH Rev 1146/2022 od 15. prosinca 2022.). Osim toga, u navedenom ugovoru ne navodi se površina zemljišta (čl. I.), prema toma zaključuje se da se tužiteljica prilikom stjecanja posjeda sporne nekretnine rukovodila zatečenim stanjem na terenu i kazivanju prodavatelja TL. Svjedok FL potvrdio je da nitko nikada nije osporavao posjed i vlasništvo sporne nekretnine kako tužiteljici tako i njezinom predniku TL kao i da je površina sporne nekretnine (međa) nepromijenjena.
12.2. Prema tome, tužiteljica je kvalificirani posjednik sporne nekretnine i to najkasnije računajući od 21. lipnja 1996. kada je sklopila Ugovor o zamjeni nekretnina. Nadalje, iz istih razloga sud ocjenjuje i da je njezin prednik TL bio kvalificirani posjednik sporne nekretnine, a koji je stekao posjed 5. prosinca 1975. sukladno čl. V. Kupoprodajnog ugovora od 23. prosinca 1975. od RL i ĐL (tuženik ne osporava valjanost tog ugovora), doduše u navedenom ugovoru bila je navedena manja površina od one zatečene na terenu i izmjerene po geodetskom vještaku u ovom postupku, međutim kako je i svjedok FL u svom iskazu potvrdio da je i prije tužiteljice TL koristio istu površinu koju i danas koristi tužiteljica, izvodi se zaključak da je u navedenom ugovoru bila navedena pogrešna površina odnosno da je ista rezultat pogrešne katastarske izmjere u to vrijeme iz čega se izvodi daljnji zaključak da je temeljem navedenog ugovora predniku TL predana u posjed veća površina zemljišta od one navedene u ugovoru (odlučno za ocjenu kvalitete posjeda - tako i VSRH Rev 1146/2022 od 15. prosinca 2022.).
13. S obzirom da je tuženik Grad Zagreb, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se dvostruko vrijeme iz čl. 159. st. 2. ZV-a, dakle kvalificirani posjednik postaje vlasnik istekom dvadeset godina samostalnog posjedovanja nekretnine (redovna dosjelost).
13.1. Primjenom pravnog shvaćanja Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske od 11. lipnja 2009. i dr., kao i izvorne odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99), prema kojoj se u vrijeme dosjelosti računa i vrijeme prije 8. listopada 1991., uračunavajući kvalificirani posjed prednika tužiteljice TL od 5. prosinca 1975. (dan stupanja u posjed), tužiteljica je stekla vlasništvo sporne nekretnine do 17. studenoga 1999. (do kad je vrijedila mjerodavna odredba ZV-a - tako i VSRH Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018., Rev 494/2021 od 11. svibnja 2021. i dr.).
13.2. Čak i kad se ne bi uračunavalo vrijeme posjedovanja TL, tužiteljica je kao kvalificirana posjednica računajući od 21. lipnja 1996. (dan sklapanja Ugovora o zamjeni i stupanja u posjed) u svakom slučaju stekla pravo vlasništvo sporne nekretnine najkasnije 21. lipnja 2016. (redovna dosjelost).
13.3. S obzirom da je tužiteljica tijekom postupka dokazala da je u samostalnom i kvalificiranom posjedu točno određenog, fizički odijeljenog (individualiziranog) dijela nekretnine (u smislu shvaćanja VSRH Rev x 995/13 od 29. siječnja 2014.) koja se nalazi na zk.č.br. 6629 k. o. [katastarska općina] i na dijelu zk.č.br. 5774/1 k. o. [katastarska općina] , a kako je prikazao u nalazu i mišljenju vještak Vladivoj Relić dipl.inž.geod., u Situaciji br.2. – Skica mjesta prijepora označena točkama A-B-C-D-E-F-A, u površini od 239 m2, valjalo je utvrditi da je vlasnica upravo tog određenog fizičkog dijela nekretnine, sukladno čl. 159. ZV-a. Ovo je moguće i dopušteno jer na temelju sudske odluke tužiteljica ima pravo na tako individualiziranom dijelu izvršiti parcelaciju, sukladno čl. 202. i 203. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 155/25).
14. Nadalje, neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, sukladno čl. 45. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje u tekstu ZZK) upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik. S obzirom na navedeno, tužiteljica će se po pravomoćnosti ove presude te izvršene parcelacije moći upisati kao vlasnica predmetne nekretnine upravo u odnosu na tuženika kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.
15. Nadalje, u odnosu na prigovore tuženika osobito u pogledu ne/poštenja tužiteljice odnosno njezinih prednika, valja reći da nije od utjecaja na stjecanje tužiteljičina prava vlasništva dosjelošću činjenica da je u Kupoprodajnom ugovoru od 23. prosinca 1975. navedeno da se prodaje kuća koja je sagrađena na nacionaliziranom zemljištu budući da je općenito nacionalizacija izvršena po sili zakona (ex lege) u smislu odredbe čl. 8. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta („Službeni list FNRJ“, broj 52/58 – dalje: ZNNZGZ) i to danom stupanja na snagu istog zakona (rješenja nadležnih tijela su deklaratornog karaktera). Ranije društveno uređenje nije poznavalo načelo pravnog jedinstva zemljišta i zgrade (superficies solo cedit) odnosno njihovu pravnu nedjeljivost, prema tome vlasnici zgrada koristili su i zemljište ispod zgrade kao i zemljište nužno za upotrebu te zgrade (koje je bilo u statusu društvenog vlasništva), radilo se o uobičajenom i pravno priznatom stanju. Isto tako u tom razdoblju moglo se uz ispunjenje određenih zakonskih pretpostavki graditi na zemljištu u društvenom vlasništvu, a vlasnici zgrada postajali su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i zemljišta što služi za redovnu upotrebu te zgrade dok ona postoji, sukladno čl. 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980 – dalj u tekstu: ZOVO). Isto tako, neodlučno je za rješenje spora da je za z. k. č. br. [katastarska čestica] Rješenjem Općine Trešnjevka KLASA: UP/I-05/4-2578/3-1979. od 31. svibnja 1979. usvojen prijedlog za eksproprijaciju, jer iz dostavljene dokumentacije (list 37-42, 197-248 spisa) nije razvidno da su prednici tužiteljice pa ni tužiteljica sudjelovali u tom postupku niti da im je isplaćena naknada niti da im je ikada faktički oduzet posjed. Prema tome, navedene okolnosti ne utječu na poštenje tužiteljice odnosno njezinih prednika.
16. Isto tako, a nastavno na prigovore tuženika valja reći da je dosjelost jedan od načina stjecanja prava vlasništva na temelju zakona što znači da se vlasništvo stječe u trenutku ispunjenja određenih zakonskih pretpostavki. Radi se o izvornom (originarnom) načinu stjecanja prava vlasništva gdje stjecatelj ne crpi svoje pravo od svog prednika (kao kod derivativnog), već nastaje novo, samostalno pravo vlasništva, a ključna posljedica toga je da prestaju sva dosadašnja stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, sukladno čl. 129. ZV-a. Prema tome, neosnovano je pozivanje tuženika da je vlasnik sporne nekretnine kao sljednik Općine Trešnjevka te da je spornu nekretninu stekao u postupku eksproprijacije, s obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da su se nakon toga ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužiteljice, sukladno čl. 159. ZV -a.
17. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki I izreke presude.
18. Odluka o trošku tužiteljici temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP -a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine'', broj 138/2023 - dalje u tekstu: OT), prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora od 13.272,42 EUR i vrijednosti boda od 2,00 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka - tako i VSRH Rev- 562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024.).
19. Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku priznat je trošak sastava tužbe (Tbr. 7. t. 1. OT) 500,00 EUR, sastava podneska od 7. lipnja 2023., 27. rujna 2023., 5. listopada 2023., 6. studenoga 2023., svaki po (Tbr. 8. t. 1. OT) 500,00 EUR. S obzirom da prema navedenom Tbr. tužiteljici se može priznati samo četiri obrazložena podneska, tužiteljici se priznaje trošak sastava podneska od 5. ožujka 2026. (Tbr. 8. t. 3. OT) 200,00 EUR. Nadalje, tužiteljici je priznat trošak zastupanja na ročištima 23. kolovoza 2023., 16. listopada 2023., 20. studenoga 2023., 29. svibnja 2024., 1. travnja 2026., 25. svibnja 2026. i očevida 19. veljače 2025., svaki po (Tbr 9. toč. 1. OT) 500,00 EUR. Ukupno tužiteljici na ime zastupanja po punomoćniku odvjetniku pripada trošak 6.200,00 EUR, a uz PDV iznosi 7.750,00 EUR.
20. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 89,59 EUR te prvostupanjsku presudu u traženom iznosu od 179,18 EUR (čl.2. ZPP-a) odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine" broj 118/18, 51/23) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine" broj 37/23), kao i trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 549,48 EUR, što sveukupno uz navedeni trošak zastupanja ukupno iznosi 8.478,66 EUR.
21. Tužiteljici su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 3. srpnja 2026. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 26. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23., 155/23 - dalje u tekstu: ZOO).
22. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki II izreke presude.
Zagreb, 3. srpnja 2026.
Sudac:
Krešimir Koketi
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.
DNA:
1. Pun tužiteljice uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu;
2. Tuženiku.
