REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I -2210/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Davor Pavičić, odvjetnik u Pavičić & Partneri odvjetničkom društvu, Zagreb, Mihanovićeva 20/II, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica KB, radi invalidske mirovine, 3. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03516588365, URBROJ: 341-99-05/3- 24-634 od 19. ožujka 2024.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03516588365, URBROJ: 341-25-05/3-23-116584 od 3. siječnja 2024. u dijelu pod točkom I. izreke .

III. Tužitelju ŠB, rođ. **.**.1981. kod kojega je dijelom 70% zbog ozljede na radu, a dijelom 30% zbog bolesti nastao djelomičan gubitak radne sposobnosti priznaje se, počevši od 11. veljače 2022., pravo na invalidsku mirovinu.

IV. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak radi donošenja rješenja o pripadajućoj svoti mirovine s obzirom na utvrđeni uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

V. O troškovima spora sud će odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1.

Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03516588365, URBROJ: 341-99-05/3- 24-634 od 19. ožujka 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03516588365, URBROJ: 341-25-05/3-23-116584 od 3. siječnja 2024.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju kod kojega je dijelom 20% zbog ozljede na radu, a dijelom 80% zbog bolesti nastao djelomičan gubitak radne sposobnosti, priznato je, počevši od 11. veljače 2022., pravo na invalidsku mirovinu (točka I. izreke). Istim rješenjem određeno je da će se o pripadajućoj svoti mirovine odlučiti po službenoj dužnosti posebnim rješenjem (točka II. izreke), određena je isplata predujma mirovine u naznačenim iznosima, uz utvrđenje isplate predujma počevši od 11. veljače 2022., na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag (točka III. izreke), uz obvezu kontrolnog pregleda najkasnije do prosinca 2023 (točka IV. izreke) i određenje da žalba na odgađa izvršenje rješenja (točka V. izreke).

3. Pravodobno podnesenom tužbom i tijekom spora tužitelj osporava odluku tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga. Iznosi podatke iz medicinske dokumentacije na koju se poziva i koju prilaže tužbi, smatra da je pogrešno utvrđen omjer uzroka nastanka gubitka radne sposobnosti. Ističe da mu je i dijagnoza šifre bolesti F43.1 priznata kao dopunska dijagnoza ozljede na radu pretrpljene dana 6. travnja 2013. godine, a priznavanje iste smatra odlučnom okolnosti za donošenje pravilne odluke u predmetnoj upravnoj stvari, budući da je i narušeno psihičko stanje posljedica ozljede na radu, stoga je posljedično i utvrđeni gubitak radne sposobnosti s tog osnova (ozljede na radu) veći od rješenjem utvrđenog. Predlaže provesti dokazni postupak sudskim vještačenjem, njegovim saslušanjem, te priklopom spisa u predmetu priznavanja prava s osnova ozljede na radu.

3.1. Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje u dijelu utvrđenog uzroka nastanka djelomičnog gubitka radne sposobnosti, uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Naime, vijeća vještaka oba stupnja, u postupku provedenom u skladu s odredbom članka 125. stavka 3. i članka 133. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj – 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, skraćeno: ZOMO), te u skladu sa Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj - 67/17, 56/18, 16/22, dalje: Uredba), suglasni su u ocjeni da kod tužitelja postoji djelomični gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 3. ZOMO, nastao dijelom 20% zbog ozljede na radu a dijelom 80% zbog bolesti.

4.1. Predmetni postupak proveden je u cijelosti u skladu s odredbama članka 123. do 130. ZOMO i u skladu s odredbama Uredbe, dok se tuženik u obrazloženju osporavanog rješenja očitovao o svim žalbenim navodima tužitelja izjavljenim u okviru žalbe prot iv prvostupanjskog rješenja u smislu odredbe članka 12. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj - 47/09, 110/21). Poziva se na odredbe članka 125. stavka 2. ZOMO kojim je propisano da vještačenje u prvom stupnju u postupku utvrđivanja smanjenja radne sposobnosti, odnosno preostale radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, jedinstveno i samostalno tijelo vještačenja ustrojeno Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (Narodne novine, broj 85/14), neovisno od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, o čemu donosi nalaz i mišljenje. Sukladno stavku 3. istog članka na temelju tog nalaza i mišljenja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donosi rješenje o činjenici postojanja ili nepostojanja smanjenja radne sposobnosti i preostale radne sposobnosti, djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti, te drugim činjenicama o kojima ovisi pravo prema ZOMO.

4.2. Nadalje, tuženik navodi da je odredbom članka 2. Uredbe o metodologijama vještačenja propisano da nalaz i mišljenje o činjenicama u postupku za ostvarivanje prava na osnovi ZOMO, utvrđivanje smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti daje u prvom stupnju vijeće vještaka mjesno nadležnog Područnog ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pa je stoga nalaz i mišljenje vijeća vještaka od 11. veljače 2022. donesen u postupku provedenom sukladno navedenim zakonskim i podzakonskim odredbama.

4.3. Tuženik ističe da je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka od 13. ožujka 2024. donesen prema odredbama članaka 14. do 20. Uredbe temeljem medicinske dokumentacije pripremljene i dostavljene uz Izvješće s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (obrazac 1-IN), a u skladu s odredbama članaka 6. do 13. iste Uredbe, dok je odredbom članka 3. stavka 9. Uredbe propisano da se vještaci i viši vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom moraju u svom radu držati zakona, iste Uredbe i drugih propisa te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti.

4.4. Tuženik predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

5. Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24 i 39/26 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), strankama je na raspravi održanoj 26. rujna 2025., 14. studenog 2025. i 12. lipnja 2026. dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5.1. Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

5.2. Tužitelj predlaže provesti dokazni postupak kombiniranim sudsko medicinskim vještačenjem radi utvrđivanja činjenica koje su s medicinskog aspekta relevantne za odluku, a kojem prijedlogu se tuženik protivi.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen sudu uz odgovoru na tužbu.

6.1. Zatraženo je od Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjem ureda u Zagrebu, očitovanje o tome da li činjenica da je tužitelju rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/18-01/677, URBROJ: 338-01-21-17-03 od 24. listopada 2018. priznata dijagnoza F43.1 dopunskom dijagnozom priznate ozljede na radu utječe na zaključak tijela vještačenja iznesen u nalazu i mišljenju KLASA: 141 - 02/20-01/7402, URBROJ: 426-04-01/11-24-26, evidencijski broj vještačenja: 1029005 od 13. travnja 2024. da je kod tužitelja djelomični gubitak radne sposobnosti uzrokovan ozljedom na radu s 20%, odnosno da li navedeno rješenje utječe na omjer uzroka djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

6.2. Provedeno je kombinirano sudsko medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima prof. dr. sc. Ninoslavu Mimici, sudski vještak za medicinu /psihijatriju i prim. dr. sc. Mariji Zavalić, dr. med. specijalisti medicine rada, a zadatak vještaka određen je rješenjem suda 30. ožujka 2026. (str. 212. spisa).

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je postupak pokrenut na zahtjev osiguranika, putem prijedloga izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite od 28. svibnja 2020., a odluka donesena nakon provedenog vještačenja u kojemu je pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Zagrebu, KLASA: 141-02/20-01/7402, URBROJ: 426-04-08/13-22-20, evidencijski broj vještačenja: 723157 od 11. veljače 2022. kojim je utvrđeno da kod tužitelja postoji djelomični gubitak radne sposobnosti i to dijelom 80% zbog bolesti i dijelom 20% zbog ozljede na radu dana 20. prosinca 2021, prema članku 39. stavku 3. ZOMO uz kontraindikacije: poslovi koji zahtijevaju veća psihofizička naprezanja, poslovi vozača taxija i instruktora vožnje. Poslove koje je osiguranik sposoban obavljati: lakši poslovi pretežno sjedeći u okviru svoje stručne spreme i naobrazbe, kontrolni pregled je obavezan i obavit će se do prosinca 2023., na koji je dao suglasnost vještak revizor Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Mišljenjem KLASA: 140 -01/17- 02/3489, URBROJ: 524-12-22-6, broj revizije 18498 od 17. veljače 2022.

8.1. Iz obrazloženja rješenja je vidljivo da su utvrđeni parametri relevantni za odluku o ispunjavanju uvjeta za priznavanje prava na invalidsku mirovinu vezano za godine života, radni vijek, navršeni mirovinski staž. Pozivom na odredbe članka 131. stavka 1. i 2. ZOMO određeno je da će se donijeti rješenje o isplati predujma mirovine, dok će se o pripadajućoj svoti donijeti novo rješenje, po službenoj dužnosti.

9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje da je u drugostupanjskom postupku sukladno članku 133. stavku 3. ZOMO pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 141-02/20-01/7402, URBROJ: 426-04-01/11-24- 26, evidencijski broj vještačenja: 1029005 od 13. ožujka 2024., sadržaj kojega se citira u obrazloženju rješenja. Tijelo vještačenja navodi da se u kumulativni razmjer uzroka gubitka radne sposobnosti radi ozljede na radu isključivo može priznati dijagnoza koja je od nadležnog HZZO-a i priznata kao ozljeda na radu, uz napomenu, da će, ako nadležni HZZO prizna narušeno psihičko stanje kao ozljedu na radu, mijenjati kumulativni razmjer.

10. Člankom 39. stavkom 1. ZOMO propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

10.1. Prema stavku 2. članka 39. ZOMO preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

10.2. Prema stavku 3. članka 39. ZOMO djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima .

10.3. Prema stavku 4. članka 39. ZOMO potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

10.4. Prema stavku 5. članka 39. ZOMO uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

11. U ovom predmetu, prema navodima tužbe sporna je ocjena zdravstvenog stanja tužitelja i suglasni zaključak nadležnih tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invalid itetom da su kod tužitelja nastupile okolnosti iz članka 39. stavka 3. ZOMO, sa utvrđenim omjerom uzroka nastanka gubitka radne sposobnosti i to: 80% bolest i 20% ozljeda na radu.

12. Činjenice koje su s medicinskog aspekta relevantne u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđene su na temelju nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja u dva stupnja, sukladno odredbama članka 125. stavka 3. i 133. stavka 3. ZOMO .

13. Budući da se radi o primjeni stručno medicinskog znanja, proveden je dokazni postupak vještačenjem po stalnim sudskim vještacima prof. dr. sc. Ninoslavu Mimici, za medicinu /psihijatriju i prim. dr. sc. Mariji Zavalić, dr. med. specijalisti medicine rada koji u svom pisanom nalazu i mišljenju, na temelju uvida u sudski spis kojemu je priložen spis tuženika, navode konstatacije iz medicinske dokumentacije spisa, opisa poslova tužitelja, te druge dokumentacije spisa upravnog postupka i spora, te iznose slijedeći nalaz:

13.1. „Iz medicinske i ostale dokumentacije u spisu vidljivo je da je tužitelj dana 06.04.2013. kao vozač taksija imao prometnu nesreću koja je priznata ozljedom na radu. Kao ozljede na radu i posljedice navedene prometne nesreće po HZZO-u su priznate dijagnoze S00 -površinska ozljedu glave, S13.4 - Uganuće i nategnuće cervikalne kralježnice, S30 -Površinska ozljeda trbušne šupljine, donjeg dijela leđa i zdjelice, S80.0 -Kontuzija koljena, S82.1 -Prijelom gornjega kraja goljenične kosti (tibije), F43.0 -Akutna reakcija na stres, S83.2 - Rascjep meniska, svježi, S83.4- Uganuće i nategnuće (fibularnog) (tibijalnog) kolateralnog ligamenta koljena i F43.1 - PTSP (navedene bolesti i ozljede priznate kao ozljede na radu), a bolest M24.5 - Kontraktura zgloba kao posljedica ozljede na radu. Bolesti: Cervikobrahijalni sindrom, Bol u donjem dijelu leđa, Prolaps slabinskog i drugih međukralježničnih diskova s radikulopatijom nisu priznate ozljedom na radu, a za suženje vidnog polja koje je dokazano u nekoliko navrata perimetrijom, HZZO, a zatim i vještaci ZOSI -ja tvrde da nije dokazano iako o dijagnozi, suženje vidnog polja obostrano, koje oftalmolozi vežu sa teškim potresom mozga tužitelja u navedenoj prometnoj nesreći, postoje jasni medicinski dokazi. HZZO i Vještaci ZOSI-ja u svojim nalazima i mišljenjima tvrde da je PTSP kod tužitelja prolaznog karaktera, dok je ovim vještačenjem, obrazloženo je niže, vještak psihijatar utvrdio da se radi o trajnim posljedicama navedene ozljede na radu. Vještak psihijatar navodi da je iz medicinske dokumentacije vidljivo da se tužitelj kod psihijatra počeo liječiti 06.05.2013. godine nakon prometne nesreće (ozljeda na radu), prvotno pod dijagnozom Akutne reakcije na stres (F43.0). Na kontroli psihijatra 01.07.2013. godine postavlja se dijagnoza Posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP / F43.l). Na kontrolnom pregledu psihijatra 02.10.2013. godine bilježi se komorbiditetna dijagnoza Disocijativnog poremećaja (F44), a na kontroli psihijatra 16.04.2015. godine bilježi se i komorbiditetna dijagnoza Depresivnog poremećaja (F32/32.2). Potom se na kontroli psihijatra 13.01.2016. godine bilježi kronifikacija (F43.l chr.). Iduće godine, na kontroli psihijatra 30.08.2017. godine bilježi se komorbiditetna dijagnoza Neodređene neorganske psihoze (F29), a na kontroli psihijatra 20.06.2018. godine postavlja se dijagnoza Trajne promjene ličnosti (F62.0 nakon F43.l). Zaključno, tužitelj aktualno boluje od Trajne promjene ličnosti (F62.0) nakon PTSP-a (F43.l), uz komorbiditetne depresivne (F32), disocijativne (F44), i povremene psihotične kliničke slike (F29). Imajući u vidu poslove koje je tužitelj obavljao prije umirovljenja tj. poslove vozača taksija, za koje je potrebna zdravstvena sposobnost propisana za drugu skupinu vozila (vozači profesionalci) razvidno je da su psihičke smetnje po tipu trajnog poremećaja osobnosti, obostrano suženje vidnog polja, prijelom gornjeg dijela goljenične kosti sa posljedičnom kontrakturom koljenskog zgloba, te dijelom i degenerativne promjene aksijalnog skeleta direktna trajna posljedica pretrpljene ozljede na radu. Degenerativne promjene aksijalnog skeleta dijelom nisu posljedica ozljede na radu, kao ni komorbiditetne depresivne (F32), disocijativne (F44) i povremene psihotične kliničke slike (F29).

14. Odgovarajući na zadatak suda sudski vještaci navode , na temelju medicinske i druge dokumentacije u spisu bez potrebe pregleda tužitelja jer je dokumentacija u spisu dostatna za odgovor sudu, mišljenja smo da na djelomičan gubitak radne sposobnosti tužitelja utvrđen s danom 11. veljače 2022. ozljeda na radu utječe u udjelu od 70%, a bolesti koje nisu vezane uz ozljedu na radu sa udjelom od 30 %. Obrazloženja su dana u Mišljenju ovog vještačenja.

15. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka dostavljen je strankama na očitovanje.

15.1. Tužitelj na nalaz i mišljenje sudskog vještaka nije iznio primjedbe.

15.2. Tuženik se na nalaz i mišljenje sudskih vještaka očitovao podneskom od 12. svibnja 2026. u prilogu kojega je očitovanje Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 141-02/20-01/7402, URBROJ: 426-5-1/27-26-31 od 7. svibnja 2026. u kojemu se navodi da je Vijeće viših vještaka razmotrilo svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju i navedene nalaze i mišljenja sudskih vještaka, te utvrđuje da je vještačenje prihvatljivo.

16. Člankom 49. stavkom 1. ZUS-a propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice.

16.1. Prema stavku 2. članka 49. ZUS-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke

16.2. Prema stavku 3. članka 49. ZUS-a sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.

17. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja osporenog rješenja, sud cijeni kako je navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, izvedenim dokazima, prvenstveno sudsko medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima odgovarajuće specijalnosti, dovedena u pitanje, a slijedom toga i primjena materijalnog prava. Ovo zato, jer je u upravnom sporu, pravno relevantna činjenica utvrđenja okolnosti iz članka 39. stavka 3. ZOMO kod tužitelja, u dijelu koji se odnosi na utvrđeni omjer uzroka nastanka djelomičnog gubitka radne sposobnosti, utvrđena na drugačiji način nego u postupku koji je prethodio sporu.

18. Cijeneći provedene dokaze posebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, ovaj Sud je prihvatio osnovanima navode tužbe, te je razmatrajući cjelokupnu spisu priležeću medicinsku dokumentaciju i ostale isprave poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudskih vještaka te isti prihvatio valjanim, detaljno obrazloženim i prema pravilima struke napravljenim, a utemeljenim na medicinskoj i drugoj pregledanoj dokumentaciji spisa, te je na tako napravljenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka kojim se utvrđuje da je kod tužitelja nastupio djelomični gubitak radne sposobnosti, sa utvrđenim omjerom uzroka nastanka invalidnosti od 70% s osnova ozljede na radu, a 30% bolesti koje nisu vezane uz ozljedu na radu, utemeljio odluku u predmetnoj upravnoj stvari. Pri tom se ističe da su zaključci sudskog vještaka prihvatljivi i tužitelju i tuženiku, budući da na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka stranke nisu istaknule nikakve prigovore, pa nije bilo razloga pozivanju sudskog vještaka i njegovom saslušanju pred sudom, u smislu članka 82. stavka 4. ZUS-a.

19. Suprotno zaključcima nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku, iz obrazloženja nalaza i mišljenja sudskih vještaka s kojim se tijekom spora suglasilo i nadležno tijelo vještačenja iz drugostupanjskog upravnog postupka, proizlazi kako je kod tužitelja nastupio djelomični gubitak radne sposobnosti sa omjerom uzroka nastanka, kako je navedeno u izreci presude.

19. Izvođenje daljnjeg dokaznog postupka za odluku u konkretnoj upravnoj stvari sud nije cijenio opravdanim, stoga je raspravnim rješenjem suda prijedlog tužitelja za njegovim saslušanjem sud odbio kao nepotrebno. Uz provedeno sudsko medicinsko vještačenje izvođenje dokaza saslušanjem stranke radi utvrđivanja činjenica koje su s medicinskog aspekta relevantne za odluku, cijeni se neprikladnim dokaznim sredstvom.

19.1. Tijekom spora dostavljeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka iz predmeta utvrđivanja tjelesnog oštećenja i prava na naknadu za tjelesno oštećenje, a koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem Us I-7/25, nije od utjecaja na odluku. Ukoliko i kada tužitelju bude utvrđeno tjelesno oštećenje, a za koje smatra da utječe na njegovu radnu sposobnost može podnijeti novi zahtjev nadležnom prvostupanjskom tijelu.

20. Slijedom navedenog, sud je prihvatio osnovanima navode tužbe da u postupku činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, pa slijedom toga niti primijenjeno materijalno pravo.

20.1. Osporenim i prvostupanjskim rješenjem uz obrazloženje koje je dano, povrijeđen je zakon na štetu tužitelja, pa se ta rješenja ne mogu ocijeniti zakonitima , stoga je odlučeno kao u izreci, pod točkama I. i II.

21. Odredbom članka 117. stavka 1. ZUS-a propisano je da ako sud utvrdi da je pojedinačna odluka javnopravnog tijela nezakonita, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar, osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjen i.

22. Imajući u vidu citiranu odredbu, sud je na temelju nalaza i mišljenja sudskih vještaka, sukladno citiranom članku 39. ZOMO utvrdio da je u konkretnom slučaju kod tužitelja utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti s danom 11. veljače 2022., a uzrok navedenom je ozljeda na radu 70%, a bolesti koje nisu vezane uz ozljedu na radu 30%.

23. U konkretnom predmetu sud je poništio osporeno rješenje i točku I. izreke prvostupanjskog rješenja s obzirom na drugačiji, tijekom spora utvrđeni omjer uzroka nastanka djelomičnog gubitka radne sposobnosti i činjenicu da je tužitelju ostalim točkama izreke prvostupanjskog rješenja određena isplata predujma mirovine, a na koje ne utječe novo određeni uzrok omjera nastanka djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

23.1. Predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak radi donošenja rješenja o pripadajućoj svoti mirovine s obzirom na utvrđeni uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

24. Napominje se da je tijelo nadležno za izvršenje dužno postupiti sukladno izreci presude, kako je propisano člankom 151. stavkom 2. ZUS-a.

25. O zahtjevu tužitelja za naknadom troškova spora sud će odlučiti posebnim rješenjem u skladu s odredbom članka 148. stavka 4. ZUS-a.

U Zagrebu 3. srpnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. odvjetnik Davor Pavičić, e-komunikacija

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Mihanovićeva

3. U spis