REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Pazin, Dršćevka 1

R1-82/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji toga suda Andrei Jelenić Pitoski, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja osiguranja GEOPLAN d. o. o. sa sjedištem [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku IF, odvjetniku iz [adresa], protiv protivnika osiguranja PLAN 80 d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 66735758735, radi prijedloga za osiguranje prethodnom mjerom, 3. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje prethodne mjere osiguranja koji glasi:

„I. Radi osiguranja novčane tražbine društva GEOPLAN d. o. o. sa sjedištem [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv društva PLAN 80 d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 66735758735 radi isplate u visini od 5.679,40 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, određuje se prethodna mjera

zabranom banci da društvu PLAN 80 d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 66735758735, ili trećoj osobi po nalogu protivnika, isplati s računa protivnika osiguranja novčani iznos od 5.679,40 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja:

- na iznos od 700,00 € teče od 28. rujna 2023. pa do isplate,

- na iznos od 1.579,40 € teče od 10. travnja 2024. pa do isplate,

- na iznos od 400,00 € teče od 23. travnja 2024. pa do isplate,

- na iznos od 3.000,00 € teče od 07. prosinca 2024. pa do isplate, po stopi određenoj sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21., 114/22., 156/22, 155/23) uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8%-tna poena

kao i nalogom Financijskoj agenciji da po svim računima koji se vode pod osobnim identifikacijskim brojem protivnika osiguranja zabrani isplatu novčanog iznosa od 5.679,40 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja :

- na iznos od 700,00 € teče od 28. rujna 2023. pa do isplate,

- na iznos od 1.579,40 € teče od 10. travnja 2024. pa do isplate,

- na iznos od 400,00 € teče od 23. travnja 2024. pa do isplate,

- na iznos od 3.000,00 € teče od 07. prosinca 2024. pa do isplate, po stopi određenoj sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21., 114/22., 156/22, 155/23) uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8%-tna poena.

II. Ova prethodna mjera trajat će do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.“

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška postupka osiguranja.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je 24. lipnja 2026. ovom sudu prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem prethodne mjere. U prijedlogu navodi da prema protivniku osiguranja ima dospjelo, a nepodmireno potraživanje iz poslovne suradnje koje se odnosilo na obavljanje geodetskih usluga.

1.2. Predlagatelj osiguranja navodi da je protivniku osiguranja izdao četiri računa: račun broj 175/1/1 od 12. rujna 2023. na iznos od 700,00 EUR, dospio 27. rujna 2023.; račun broj 53/1/1 od 9. ožujka 2024. na iznos od 1.579,40 EUR, dospio 9. travnja 2024.; račun broj 77/1/1 od 6. travnja 2024. na iznos od 400,00 EUR, dospio 22. travnja 2024.; te račun broj 253/1/1 od 21. studenoga 2024. na iznos od 3.000,00 EUR, dospio 6. prosinca 2024. Ukupan iznos glavnice prema navodima predlagatelja osiguranja iznosi 5.679,40 EUR.

1.3. Budući da protivnik osiguranja nije podmirio navedene račune, predlagatelj osiguranja je 24. ožujka 2026. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, te je javni bilježnik Nina Šorgo iz Umaga, kao povjerenik Općinskog suda u Pazinu, u predmetu poslovni broj Ovrv-3548/2026, javnobilježnički predmet UPP/OS- Ovrv-388/2026, dana 20. travnja 2026. donijela rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je protivniku osiguranja naloženo da u roku od osam dana od dana dostave rješenja namiri predmetnu tražbinu iz prijedloga za ovrhu zajedno s odmjerenim troškovima.

1.4. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu navodi da je do podnošenja prijedloga za osiguranje pokušana jedna dostava rješenja o ovrsi protivniku osiguranja te da, prema pravilima o dostavi u ovršnim stvarima, tek predstoji drugi pokušaj dostave, odnosno eventualno dostava putem oglasne ploče. Predlagatelj iz toga izvodi zaključak da će proteći dulje vrijeme do nastupanja uvjeta za provedbu ovrhe.

1.5. Kao okolnosti na kojima temelji vjerojatnost opasnosti, predlagatelj osiguranja navodi da je protivnik osiguranja u posljednjih 180 dana bio u blokadi ukupno 113 dana, da se prema FININFO izvještaju i na dan preuzimanja izvještaja nalazi u blokadi, da nije vlasnik nekretnina u Republici Hrvatskoj, da nije izvjesno koliko sredstava ima na računima kod banaka te da postoji opća mogućnost da pravna osoba prestane poslovati, završi u stečaju ili da se poslovanje nastavi putem druge pravne osobe.

2. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u prijedlog za osiguranje, punomoć, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave od 24. ožujka 2026., rješenje o ovrsi Ovrv-3548/2026 od 20. travnja 2026., račune predlagatelja osiguranja i FININFO izvještaj za protivnika osiguranja preuzet 18. lipnja 2026.

3. Prijedlog nije osnovan.

4. Prema članku 332. stavku 1. Ovršnog zakona ( Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje u tekstu: OZ) prethodna mjera određuje se radi osiguranja novčane tražbine na temelju odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom ako tražbina koja je u njoj utvrđena još nije dospjela, te javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave ako tražbina koja je u njoj utvrđena još nije dospjela. Prema stavku 2. istog članka, sud će na temelju tih isprava odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

5. Iz citirane odredbe članka 332. stavka 1. OZ-a proizlazi da je za određivanje prethodne mjere potrebno kumulativno ispunjene dviju pretpostavki: prvo, prijedlog se mora temeljiti na ispravi iz članka 332. stavka 1. OZa-a te drugo, predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnom opasnost da bi bez prethodne mjere bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine.

6. U konkretnom slučaju sud prihvaća da je prva pretpostavka ispunjena. Naime, uvidom u rješenje o ovrsi utvrđeno je da je javni bilježnik Nina Šorgo iz Umaga, kao povjerenik Općinskog suda u Pazinu, u predmetu poslovni broj Ovrv -3548/2026, javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-388/2026, dana 20. travnja 2026. donijela rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Iz priloženog rješenja o ovrsi, nadalje, proizlazi da je protivniku osiguranja naloženo da u roku od osam dana od dana dostave rješenja namiri tražbinu iz prijedloga za ovrhu zajedno s odmjerenim troškovima te da je određena ovrha radi prisilne naplate tražbine zajedno s troškovima. Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik kao povjerenik suda predstavlja javnobilježničku odluku u smislu članka 332. stavka 1. točke 3. OZ-a, i to u dijelu kojim se protivniku osiguranja nalaže ispunjenje novčane obveze. Budući da iz spisa proizlazi da rješenje o ovrsi još nije dostavljeno protivniku osiguranja, rok od osam dana za dobrovoljno ispunjenje iz rješenja o ovrsi nije počeo teći pa tražbina utvrđena tom javnobilježničkom odlukom još nije dospjela u smislu navedene odredbe.

7. Međutim, nije ispunjena druga pretpostavka, jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da bi se bez određivanja zatražene prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.

8. Valja reći da u ovoj pravnoj stvari ne postoji zakonska presumpcija opasnosti iz članka 333. OZ-a. Naime, prema članku 333. stavku 1. točki 1. OZ-a, smatrat će se da opasnost postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice ili čeka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor. U konkretnom slučaju rješenje o ovrsi nije doneseno na temelju javne isprave, javno ovjerovljene isprave, mjenice ili čeka, nego na temelju računa. Račun jest vjerodostojna isprava u smislu članka 31. stavka 1. OZ-a, ali samim time nije javna ni javno ovjerovljena isprava. Osim toga, protiv rješenja o ovrsi nije podnesen prigovor, jer rješenje prema stanju spisa još nije dostavljeno protivniku osiguranja. Stoga nisu ispunjene pretpostavke za primjenu članka 333. stavka 1. točke 1. OZ-a.

9. Prema tome, predlagatelj osiguranja je u ovoj pravnoj stvari morao učiniti vjerojatnom opasnost iz članka 332. stavka 2. OZ-a. Dostatno je da opasnost bude objektivna i nije nužno dokazivati namjeru protivnika osiguranja da osujeti naplatu, ali opasnost ipak mora biti konkretna i u vezi s mogućnošću budućeg ostvarenja tražbine.

10. Sama činjenica da rješenje o ovrsi još nije dostavljeno protivniku osiguranja i da će postupak dostave potrajati ne predstavlja takvu opasnost. To je redovita posljedica zakonom propisanog načina dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Nije odlučno ni to što je do sada, prema navodima predlagatelja osiguranja, pokušana jedna dostava rješenja o ovrsi. Iz spisa ne proizlazi da bi protivnik osiguranja izbjegavao primitak pismena, prikrivao adresu, prestao poslovati na sjedištu, mijenjao sjedište radi onemogućavanja dostave ili poduzimao bilo koju drugu radnju usmjerenu na onemogućavanje naplate. Jedan neuspjeli pokušaj dostave sam po sebi nije okolnost iz koje bi se moglo zaključiti da će bez prethodne mjere ostvarenje tražbine biti onemogućeno ili znatno otežano.

11. Sud je posebno cijenio FININFO izvještaj koji je predlagatelj priložio. Iz toga izvještaja proizlazi da je protivnik osiguranja označen kao blokiran te da je u posljednjih 180 dana bio u blokadi 113 dana. Međutim, taj izvještaj nije službeni Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje Financijske agencije, ne sadržava iznos neizvršenih osnova, redoslijed naplate, datum početka aktualne blokade, podatak je li blokada trajala i na dan podnošenja prijedloga odnosno na dan odlučivanja suda, niti sadržava druge podatke potrebne za zaključak o opsegu i intenzitetu nelikvidnosti.

12. Dodatno, priloženi FININFO izvještaj ne upućuje jednoznačno na nemogućnost naplate, nego sadržava i podatke koji idu u suprotnom smjeru. Iz izvještaja proizlazi da je protivnik osiguranja aktivan subjekt, da nije u predstečajnom postupku, da je u 2025. iskazao neto dobit od 6.817,00 EUR, ukupnu aktivu od 97.221,00 EUR, kratkotrajnu imovinu od 97.169,00 EUR, financijsku imovinu od 68.363,00 EUR i novac od 27.138,00 EUR. Ti podaci, iako sami za sebe ne isključuju moguće poteškoće u plaćanju, ne dopuštaju zaključak da je predlagatelj učinio vjerojatnim da protivnik osiguranja nema imovine ili sredstava iz kojih bi se tražbina mogla naplatiti.

13. Predlagatelj navodi i da protivnik osiguranja nije vlasnik nekretnina u Republici Hrvatskoj. Međutim, uz prijedlog nije priložen zemljišnoknjižni dokaz ili drugi vjerodostojan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da protivnik osiguranja doista nema nekretnina. Osim toga, čak i kada bi se taj navod prihvatio, sama činjenica da pravna osoba ne posjeduje nekretnine ne znači da nema drugu unovčivu imovinu, osobito kada iz priloženog izvještaja proizlaze podaci o kratkotrajnoj imovini, financijskoj imovini, novcu, potraživanjima i poslovnoj aktivnosti.

14. Nisu odlučni ni navodi predlagatelja osiguranja da nije izvjesno koliko protivnik osiguranja ima novčanih sredstava na računima kod banaka i da ne postoji garancija da će eventualna sredstva ostati do kraja postupka. Neizvjesnost i nepostojanje garancije opće su značajke svakog postupka prisilne naplate. Za određivanje prethodne mjere nije dovoljno apstraktno istaknuti da dužnik možda neće imati dovoljno sredstava u budućnosti, nego je potrebno iznijeti i učiniti vjerojatnima konkretne okolnosti koje upućuju na realnu opasnost onemogućavanja ili znatnog otežanja naplate.

15. Isto vrijedi i za navod da nije rijedak slučaj da pravne osobe prestanu poslovati, završe u stečaju ili nastave poslovanje preko druge pravne osobe. Takav navod predstavlja opću ocjenu o mogućem poslovnom riziku, a ne konkretnu okolnost vezanu uz ovog protivnika osiguranja. Iz priloženog FININFO izvještaja, štoviše, proizlazi da je protivnik osiguranja aktivan i da nije u predstečajnom postupku.

16. Sudska praksa zahtijeva individualiziranu ocjenu opasnosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev 427/2018-2 naglašava da se prethodna mjera uvijek određuje prema individualiziranim okolnostima konkretnog slučaja i da nije moguće dati opće pravilo kada će opasnost iz članka 332. stavka 2. Ovršnog zakona postojati. U ovom predmetu predlagatelj nije iznio i dokazao do stupnja vjerojatnosti konkretne okolnosti iz kojih sud može zaključiti o postojanju (objektivne) opasnosti da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

17. Sud je imao u vidu i da predlagatelj predlaže mjeru zabrane isplate s računa protivnika osiguranja. Takva mjera je dopuštena vrsta prethodne mjere prema članku 335. stavku 1. točki 3. OZ-a. Međutim, dopuštenost vrste mjere nije dovoljna za njezino određivanje. Potrebno je prethodno utvrditi, odnosno učiniti vjerojatnim, zakonsku opasnost iz članka 332. stavka 2. OZ-a, što ovdje nije učinjeno.

18. Slijedom svega navedenog, sud zaključuje da predlagatelj osiguranja jest priložio javnobilježničku odluku koja u ovoj fazi može biti podobna osnova za prijedlog za prethodnu mjeru, ali nije učinio vjerojatnom drugu, kumulativno propisanu pretpostavku, odnosno opasnost da bi se bez određivanja prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Zato je prijedlog za određivanje prethodne mjere valjalo odbiti kao neosnovan.

19. Odluka o trošku temelji se na članku 21. stavku 1. OZ-a u svezi članka 154. stavkom 1. i člankom 155. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025). Budući da predlagatelj osiguranja nije uspio u postupku osiguranja, nema pravo na naknadu troška postupka, pa je njegov zahtjev za naknadu troška odbijen.

U Pazinu, 3. srpnja 2026.

Sutkinja

Andrea Jelenić Pitoski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. Predlagatelj osiguranja, p.p.,

2. Protivnik osiguranja