REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3, Zagreb

Poslovni broj: Pp-1574/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sutkinji Nadi Jelavić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Cvetko, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe General Logistics Systems Croatia d.o.o , kojega brani Borna Vlašić iz odvj. društva Marić, Stajčić i Perkov iz Zagreba radi djela prekršaja iz članka 164. stavak 1.t.16. Odluka o komunalnom redu (SGGZ 15/23, NN 138/23, SGGZ 42/23), povodom prigovora na obavezni prekršajni naloga Grada Zagreba, Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost, broj Klasa: 363- 04/26-06/302, Ur. broj: 251-13-01-1/120-26-3 od 25. ožujka 2025. nakon provedenog žurnog prekršajnog postupka dana 3. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem članka 182.t.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, 133/23)

Okrivljenik: General Logistics Systems Croatia d.o.o., OIB 88360795357, sa sjedištem na adresi [adresa], s 170 zaposlenim, poslovali s dobitkom prošle godine, s 13.000.000,00 eura, knjigovodstvena vrijednost imovine tvrtke: ne zna, prekršajno kažnjavani, ne vodi se protiv okrivljenika drugi prekršajni ili kazneni postupak,

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi dana 23. veljače 2026. u 12.02 sati u Zagrebu, Remetinačka cesta 79 postavila pokretnu napravu-paketomat, bez rješenja gradskog upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čestici u privatnom vlasništvu,

čime da bi počinio prekršaj iz članka 67.st.1. Odluka o komunalnom redu, kažnjiv po članku 164. stavak 1. t. 16. iste Odluke.

II. Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 1., 3a. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Grad Zagreb, Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost, izdalo je obavezni prekršajni nalog protiv I i II okrivljene pravne radi djela prekršaja citiranih u izreci presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljena prava osoba i odgovorna osoba podnijela je prigovor iz sadržaja kojeg prigovora proizlazi da se prigovor odnosi na poricanje prekršaja te je proveden žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik u pisanoj obrani dostavljenoj po obrani ističe da se ne smatra prekršajno odgovornim iz razloga kako slijedi.

Okrivljenik poriče počinjenje prekršaja koji mu se Prekršajnim nalogom stavlja na teret te ističe kako činjenični opis djela prekršaja iz Prekršajnog naloga ne sad rži sva bitna obilježja djela prekršaja, slijedom čega Prekršajni nalog već iz tog razloga ne može opstati. Naime, iz obrazloženja Prekršajnog naloga proizlazi kako je komunalni redar dana 23. veljače 2026. godine u 12:02 sati izvršio nadzor po službenoj dužnosti te da je tom prilikom zatekao postavljeni paketomat na lokaciji [adresa] u [adresa]. Iz cjelokupnog teksta Prekršajnog naloga, kako iz njegove izreke tako i iz obrazloženja, ne proizlazi niti tko je predmetnu pokretnu napravu postavio niti kada je ona postavljena, već isključivo to da je komunalni redar prilikom svog nadzora zatekao paketomat na navedenoj lokaciji.

3. Naime, sukladno odredbi članka 16. Prekršajnog zakona prekršaj je počinjen u vrijeme kada je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekršaja. Od trenutka počinjenja djela prekršaja počinje teći vrijeme iz č!anka 13. Prekršajnog zakona, odnosno počinje teći zastarni rok, slijedom Čega podatak o vremenu počinjenja djela prekršaja predstavlja bitan element činjeničnog opisa djela prekršaja, bez kojeg podatka prekršajni postupak nije moguće voditi.

4. Upravo iz tog razloga, vrijeme u kojem je komunalni redar utvrdio postojanje pokretne naprave na lokaciji nikako ne može biti vrijeme počinjenja prekršaja u smislu odredbe članka 16. Prekršajnog zakona. Vrijeme počinjenja prekršaja je vrijeme kada je Okrivljenik radnju navodno poduzeo, a o tome u Prekršajnom nalogu nema niti jednog podatka. Komunalni redar je samo zatekao postavljeni paketomat, a iz čega ni na koji način ne proizlazi kada je ta pokretna naprava postavljena niti od koga.

5. Navedeno pravno shvaćanje izričito je potvrđeno i u recentnoj sudskoj praksi prekršajnih sudova, koja je u potpunosti primjenjiva na predmetnu situaciju. Tako je Općinski prekršajni sud u Zagrebu u presudi poslovni broj Pp-3948/2026-4 od 20. ožujka 2026. godine, postupajući u činjenično i pravno istovjetnoj situaciji u kojoj je komunalni redar prilikom nadzora zatekao već postavljenu napravu na javnoj površini, okrivljenu pravnu osobu oslobodio od optužbe upravo iz razloga što činjenični opis djela prekršaja nije sadržavao odlučnu činjenicu vremena počinjenja prekršaja, odnosno vrijeme kada je okrivljenik napravu postavio. Sud je u obrazloženju naveo kako dan kada je prekršaj uočen nikako ne može biti vrijeme počinjenja prekršaja u smislu odredbe članka 16. Prekršajnog zakona te je utvrdio kako bez tog podatka prekršajni postupak nije moguće voditi.

6. Identično pravno stajalište zauzeo je i Općinski sud u Novom Zagrebu u presudama poslovni broj Pp-3853/2024-2 i Pp-3855/2024-2, obje od 7. siječnja 2025. godine, gdje je sud po službenoj dužnosti, primjenom članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, preinačio obvezne prekršajne naloge i okrivljenike oslobodio od optužbe iz razloga što iz činjeničnog opisa djela prekršaja nije bilo razvidno niti tko je radnju počinio niti kada ju je počinio, što po ocjeni suda predstavlja bitno obilježje djela prekršaja. Sud je pritom utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se vodi prekršajni postupak, a činjenično je opisano u izreci, po propisu nije prekršaj.

7. Slijedom navedenog, već iz samog činjeničnog opisa djela prekršaja u izreci Prekršajnog naloga proizlazi kako nisu utvrđena bitna obilježja prekršaja iz članka 67. stavka 1. u vezi s člankom 164. stavkom 1. točkom 16. Odluke o komunalnom redu, slijedom čega Naslov ne može Okrivljenika oglasiti krivim za predmetni prekršaj te se već iz tog razloga predlaže F da Prekršajni nalog preinači i Okrivljenika oslobodi od optužbe.

Također, navodi se kako se Okrivljeniku stavlja na teret da je pokretnu napravu paketomat postavio suprotno odredbi članka 67. stavka 1. Odluke o komunalnom redu. Naime, spomenuta odredba glasi: „Pokretne naprave postavljaju se na teme/ju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komuna/ne poslove, po prethodno: pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet ako je to potrebno radi sigurnosti prometa; pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora o izgledu naprave te položaju u prostoru; pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se pokretna naprava postav/ja na javnu zelenu površinu. "

Analizirajući gore citiranu odredbu jasno se zaključuje kako nadležna gradska tijela svoju suglasnost izdaju u situacijama kada se pokretna naprava planira postaviti na javnu površinu pa tako upravno tijelo za promet svoje mišljenje izdaje u slučaju da se radi o pitanju sigurnosti prometa što u predmetnoj situaciji nije slučaj iz razloga što se spomenuta lokacija ne nalazi na prometnici. Gradsko upravno tijelo nadležno za uređenje javnih gradskih prostora svoje mišljenje izdaje o izgledu naprave te položaju u prostoru, no već i sam naziv tijela govori kako je isto ovlašteno za javne gradske prostore, ali ne i za privatne površine. Konačno, gradsko upravno tijelo nadležno za zelenilo svoje mišljenje izdaje ukoliko se pokretna naprava postavlja na javnu zelenu površinu, a što u predmetnoj situaciji nije slučaj.

Isto tako, u članku 1. Odluke o komunalnom redu navodi se: „Ovom se odlukom propisuje komuna/ni red i mjere za njegovo provođenje radi uređenja naselja, načina uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba, održavanja čistoće i čuvanja površina javne namjene na području Grada Zagreba. " Stoga, već članak 1. Odluke o komunalnom redu govori kako se ista odnosi na način uređenja naselja, način uređenja i korištenje površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba. Prema tome, Oduka o komunalnom redu ne može se primjenjivati na nekretnine u privatnom vlasništvu.

U tom smislu, Okrivljenik navodi kako nekretnina na adresi [adresa] nije javna površina odnosno ista je u privatnom vlasništvu. Iz tog razloga, Okrivljenik navodi kako Grad Zagreb nije niti ovlašten primjenjivati odredbe Odluke o komunalnom redu, a temeljem kojih je Okrivljeniku izrečena novčana kazna sve iz razloga što se radi o nekretnini u privatnom vlasništvu. Stoga, navodi se kako činjenično stanje nikako nije točno utvrđeno te je, posljedično tome, pobijani Prekršajni nalog donesen suprotno odredbama Prekršajnog zakona te se predlaže nadležnom Sudu da donese presudu kojom se Okrivljenike oslobađa optužbe.

Dodatno, Okrivljenik upućuje i na odredbe Članka 25. Prekršajnog zakona iz kojeg proizlaze kriteriji kojima je odredne sadržaj krivnje u prekršajnom zakonodavstvu: u vrijeme počinjenja prekršaja počinitelj prekršaja mora biti ubrojiv; postupanje počinitelja prekršaja s nehajem ili s namjerom kada je propisom o prekršaju propisana odgovornost za taj oblik krivnje, s tim da se propisom o prekršaju može propisati odgovornost samo za namjeru; svijest počinitelja o zabranjenosti prekršaja. Također, u članku 30. stavku 1. PZ-a propisano je da nije kriv počinitelji koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja.

Stoga, ukoliko bi nadležni Sud utvrdio kako je doista počinjen prekršaj, a koji se Okrivljeniku stavlja na teret, jasno je kako u duhu gore navedenih zakonskih odredbi postoje jasne okolnosti, a koje Okrivljenike oslobađaju krivnje.

Opreza radi, Okrivljenik napominje da ipak kao znak dobre volje uredno pred Naslovom podnosi zahtjev za izdavanjem odobrenja za postavljanje pokretne naprave

- paketomat, iako je jasno kako isti to nije dužan. Isto tako, navodi se kako Okrivljenik ne smije biti žrtva neučinkovitosti i arbitrarnosti Naslova, a koja za sobom povlači i prekršajne postupke. Naime, Okrivljenik je uputio zahtjev za izdavanjem odobrenja za postavljanje paketomata na predmetnoj lokaciji, koji postupak do danas nije pravomoćno okončan, a iz razloga što se povodom žalbe Okrivljenika isti vodi pred Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja. U tom smislu, navodi se kako je zapravo P svojim nepostupanjem doveo Okrivljenika u opasnost činjenja prekršaja. Stoga, jasno je kako navedena situacija nikako ne može biti krivnja Okrivljenika, a to ponajviše iz razloga što je isti uredno predao zahtjev za izdavanjem odobrenja i dostavio svu potrebnu dokumentaciju, a predmetni postupak i dalje nije pravomoćno okončan.

U konačnici, Okrivljenik spori visinu i vrstu izrečene kazne i troškova postupka u cijelosti i ukazuju da Naslov nije na odgovarajući način uzeo u obzir da je riječ o beznačajnom prekršaju kod kojeg ne postoji potreba da se Okrivljenik kazni kao i da nisu uzete u obzir sve olakotne okolnosti koje idu u prilog Okrivljeniku.

Podredno, ukoliko Naslov ipak nade da je Okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret isti, opreza radi, predlaže da se, obzirom na prirodu počinjenog prekršaja, odnos prema počinjenom prekršaju te radi postojanja izrazitih olakotnih okolnosti, temeljem odredbe članka 38. stavak 2. Prekršajnog zakona, Okrivljenika oslobodi od kazne u cijelosti, a podredno da se na Okrivljenika primjene odredbe o ublažavanju kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona.

8. Okrivljeniku se na teret stavlja prekršaj iz odredbe čl. 67. st. Odluke o komunalnom redu.

9. Iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je komunalni redar na mjestu događaja zatekao postavljenu terasu dana 23. veljače 2026. u 12.02 sati u Zagrebu, Remetinačka cesta 79, što je navedeno kao vrijeme počinjenja prekršaja, no navedeno vrijeme nije vrijeme počinjenja prekršaja. Obzirom se radi o bitnom elementu prekršajnog djela bez kojega nije moguće voditi prekršajni postupak sud je okrivljenika oslobodio od optužbe.

10. Slijedom navedenog, Sud je okrivljenika za predmetno djelo prekršaja, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe, kako je to navedeno izreci presude.

11. Kako je okrivljenik oslobođen od optužbe troškovi prekršajnog postupka, iz članka 138. stavka 2. točke 3.a Prekršajnog zakona, na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Zagrebu, 3. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Mirjana Cvetko

Nada Jelavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Presudu dostaviti:

1. Okrivljenik: General Logistics Systems Croatia d.o.o. za usluge, Donji Stupnik, Stupničke Šipkovine 22,

2. Branitelj: odvjetnica Larisa Silvija Marić, Zagreb, Radnička cesta 54,

3. Tužitelj Grad Zagreb, Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost, Zagreb, Avenija Dubrovnik 12

4. U spis