Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: Pn-158/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, temeljem prijedloga više sudske savjetnice Nataše Kovačić – Lovrinčević, a po sucu toga suda Goranu Jokiću, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, zastupan po punomoćnici LA, temeljem generalne punomoći 22-Su-187/99- 3, protiv tuženika Tersa d.o.o., Črnkovci, OIB: 80835896442, iz Črnkovaca, Nikole Tesle 71, zastupanog po punomoćniku Luki Kuduzu, odvjetniku u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave održane 7. svibnja 2026., u nazočnosti generalnog punomoćnika tužitelja DA, zakonskog zastupnika tuženika NA te punomoćnika tuženika Luke Kuduza, uz javnu objavu presude, 3. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Tersa d.o.o., Črnkovci, OIB: 80835896442, iz Črnkovaca, Nikole Tesle 71, naknaditi tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, iznos od 5.574,03 EUR (slovima: pettisućapetstosedamdesetčetirieuraitricenta), zajedno s pripadajućim zateznim kamatama na taj iznos od 14. srpnja 2025. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka, a za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku od 15 dana.

ll. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadnom parničnog troška u iznosu od 1.425,00 EUR (slovima:tisućučetirstodvadesetpeteuranulacenti), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovome sudu 14. srpnja 2025. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi u bitnome navodi da je osiguranik tužitelja ŠA u nesreći na radu dana 27. listopada 2015. zadobio ozljedu desne šake te je po tom osnovu tužitelj ŠA priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka sposobnosti za radu po osnovu povrede na radu u visini od 80% i bolesti u visini od 20%, rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba Osijek, broj: 84298 od 16. studenog 2017., počevši od 27. srpnja 2017. i pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba Osijek, broj: 84298 od 27. listopada 2017.

1.1.Tužitelj u tužbi nadalje navodi da je osiguranik tužitelja ŠA stradao na radnom mjestu dana 26. listopada 2015. u proizvodnim prostorijama tuženika prilikom zamjene nadopunjene jambo vreće s briketima, praznom vrećom, kod stroja za briketiranje, proizvođača Por economic, model: Super Oscar, inventurni broj: 01/2002. Tužitelj pojašnjava da je ŠA, došavši do stroja, uočio da je jambo vreće napunjena te zaustavio rad stroja. Jambo vreće se nalazila na paleti, a u uspravnom položaju su ju držale četiri drvene letve koje su bila zakvačena za ručice vreće, te je isti prvo krenuo ukloniti drvene letve. Uklonio je dvije prednje i lijevu stražnju, dok desnu stražnju nije mogao izvaditi sa zadnje strane, jer je paleta s vrećom bila do zida, te nije mogao dosegnuti do nje, tako da se vratio na prednju stranu, nagnuo se preko cijevi kroz koju izlaze briketi i desnom rukom uhvatio i povukao letu prema sebi. Pri tom povlačenju je zapeo rukom za cijev gdje je gornji dio cijevi bio izrezan i na kojemu se lome briketi. Kako je stroj ipak bio u radu, desnu šaku mu je isti uvukao između briketa i cijevi.

1.2. Tužitelj u tužbi navodi da je Inspektor zaštite na radu izvršio inspekcijski nadzor u vezi s navedenom nesrećom na radu, te sačinio zapisnik dana 14. prosinca 2015., a u provedenom nadzoru utvrdio je propuste tuženika u primjeni pravila zaštite na radu, i to da radnik ŠA nije bio obučen za rad na siguran način, sukladno odredbi čl. 27. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR), da nije ispred stroja za briketiranje postavio na vidno mjesto upute za rad na siguran način i upozorenje moguće opasnosti, te da nije postavio mehaničku zaštitu na izlaznu cijev za brikete u dijelu koji je otvoren. Nadalje, naglašava da je pred ovom sudom u tijeku kazneni postupak protiv zakonskog zastupnika tuženika NA - odgovorne osobe i ovdje tuženika, Tersa d.o.o., za kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

1.3. Tužitelj nadalje navodi da je po ovom pravnom osnovu tužitelj od tuženika već zatražio naknadu štete, a zadnji zahtjev je bio 4. prosinca 2023., te je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Pn-200/2023 od 30. siječnja 2024. naloženu tuženiku da plati tužitelju naknadu štete po osnovu isplaćene invalidske mirovine i novčane naknade za tjelesno oštećenje za razdoblje od 1. studenog 2020. do 30. studenog 2023.

1.4. Tužitelj pojašnjava da ovom tužbom potražuje naknadu štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine u visini od 80% priznate po osnovu povrede na radu i novčane naknade za tjelesno oštećenje osiguraniku ŠA za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 28. veljače 2025., u iznosu od 5.574,03 EUR. Za razdoblje od 1. prosinca 2023. do **.**.2025. ŠA na ime invalidske mirovine isplaćen je iznos od 76.089,73 EUR, od navedenog iznosa tužitelj potražuje 80 % isplaćene invalidske mirovine priznate po osnovi povrede na radu u iznosu od 4.871,78 EUR i isplaćenu novčanu naknadu za tjelesno oštećenje u iznosu od 702,25 EUR, što ukupno iznosi 5.574,03 EUR. Tužitelj naglašava da se mirovina ne isplaćuje od 1. ožujka 2025., budući da je ŠA preminuo dana **.**.2025., a sukladno odredbi čl. 95. st. 3. ZOMO mirovina je isplaćena do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je korisnik mirovine umro. Stoga, tužitelj smatra da je tuženik temeljem odredbe čl. 161., 162. i 164. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022) odgovoran tužitelju za nastalu štetu u iznosu od 5.574,03 EUR. Stoga predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev i obvezati tuženika za naknadom prouzročenog parničnog troška.

2. U pisanom odgovoru na tužbu od 21. srpnja 2025. tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbene zahtjeve, kako po osnovu, tako i po visini.

2.1. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na odredbu čl. 213. st. 1. t. 1. u vezi s odredbom čl. 12. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) te predlaže sudu odrediti prekid ovoga postupka do pravomoćnog okončanja ovosudnog predmeta koji se vodi pod poslovnim brojem: K-604/2016, obzirom da o ishodu potonjega postupka ovisi odluka u ovome predmetu, a pogotovo iz razloga što je u tom kaznenom postupku za ovdje utuženi štetni događaj tuženik nepravomoćno u cijelosti oslobođen. Nadalje, tuženik smatra da su svi navodi tužitelja iz odnosne tužbe koji bi se odnosili na postojanje bilo kakve odgovornosti tuženika za utuženu štetu, uzročno-posljedičnu vezu kao i sam opis štetnog događaja, sasvim netočni i pogrešni obzirom je u ovosudnom predmetu poslovni broj: K-604/2016 na nedvojben način vještačenjima i rekonstrukcijom utvrđeno da je do ozljede sada pok. ŠA došlo isključivo samoozljeđivanjem istog te da je odnosnu štetu prouzročio namjerno, izvan okvira radnih obveza, samovlasno, bez naloga pretpostavljenih, a koristeći opremu tuženika kao poslodavca da bi za sebe ostvario protupravnu imovinsku korist u vidu isplaćenog mu ovdje utuženog iznosa. Stoga, tuženik smatra da šteta nije uzrokovana na radu ili u vezi s radom.

2.2. Tuženik nadalje smatra da on ne može biti odgovoran za utuženu štetu niti po osnovi krivnje, a niti po osnovi temeljem odredbe čl. 1061. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje u tekstu: ZOO) tj. osnovi temeljem odredbe sada čl. 157. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/25 – dalje ZOMO) odnosno čl. 162. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) koji je bio na snazi u trenutku nastanka štete za tužitelja jer je pok. ŠA odnosnu štetu prouzročio namjerno, izvan okvira radnih obveza, samovlasno, bez naloga pretpostavljenih, a koristeći opremu tuženika kao poslodavca da bi za sebe ostvario protupravnu imovinsku korist u vidu isplaćenog mu ovdje utuženog iznosa. Tuženik se poziva na odluku Županijskog suda u Varaždinu u odluci donesenoj u predmetu poslovni broj: Gž-1300/2018-2 od 18. ožujka 2019., citirajući: „ Poslodavac ne odgovara za štetu koju počini njegov radnik izvan okvira radnih obveza iz radnog mjesta, samovlasno i bez naloga pretpostavljenih, koristeći opremu i dokumentaciju poslodavca da bi za sebe ostvario protupravnu imovinsku korist.“ Opreza radi – ukoliko bi sud prednje navedeni pravni stav tuženika ocijenio kao neosnovanim, poziva se na odredbu čl. 162. st. 2 „starog“ Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 157. „novog“ Zakona) koji propisuje solidaritet obveze, a ako se uzme u obzir narav odnosne obveze, tada se u ovome slučaju radi o nužnom suparničarstvu. Tužitelj je propustio utužiti i sada nasljednike iza pok. UA, stoga tuženik ističe prigovor nedostatka procesnopravne legitimacije za vođenje parnice posljedično čemu smatra da je potrebno tužbu i tužbene zahtjeve odbaciti.

2.3. Stoga, tuženik predlaže sudu donijeti presudu kojom će se tužba i tužbeni zahtjevi odbiti kao u cijelosti neosnovani ili odbaciti zbog nedostatka procesno pravne legitimacije za vođenje parnice.

3. U podnesku od 22. listopada 2025. tuženik obavještava sud kako je predmetni kazneni postupak pod poslovnim brojem: K-604/2016 i pravomoćno okončan oslobađajućom presudom, potvrđenom presudom Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: Kž-333/2025-5 od 16. listopada 2025.

4. Radi utvrđenja pravno relevantnih činjenica sud je tijekom dokaznog postupka saslušao stalnog sudskog vještaka Dražena Jeđuda, vještaka za promet, procjenu i tehniku motornih vozila i strojarstvo, i zakonskog zastupnika tuženika, direktora NA. Nadalje, sud je izvršio uvid i pročitao dokumentaciju sadržanu u spisu, i to: tužbu s prilozima – rješenje HZMO Područna služba Osijek o priznanju prava na invalidsku mirovinu osiguranju ŠA od 16. studenog 2017., rješenje HZMO Područna služba Osijek o utvrđenju postojanja tjelesnog oštećenja na ime ŠA od 27. listopada 2017., nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom PU u Osijeku od 24. kolovoza 2017., rješenje HZZO RU Osijek, na ime ŠA o ozljedi na radu pretrpljenoj 27. listopada 2015. od 4. siječnja 2015., zapisnik o inspekcijskom nadzoru inspektorata rada PU Osijek, od 16. studenog 2017., presuda zbog ogluhe ovoga suda poslovni broj: Pn-200/2023 od 30. siječnja 2024., preslike isprava o obračunatim isplatama na teret državnog proračuna HZMO od 4. srpnja 2025., odgovor na tužbu tuženika od 21. srpnja 2025., s prilozima – presuda OS u Osijeku poslovni br. K- 604/2016 od 5. svibnja 2025., nalaz i mišljenje sudskog vještaka Intelex d.o.o. Osijek (strojarsko vještačenje) od 18. travnja 2023., nalaz i mišljenje sudskog vještaka Intelex d.o.o. (vještačenje iz područja zaštite na radu) od 18. travnja 2023., nalaz i mišljenje sudskog vještaka Intelex d.o.o. Osijek od 30. listopada 2023., nakon provođenja rekonstrukcije događaja, podnesak tuženika od 22. listopada 2025., s prilogom – presuda ŽS u Bjelovaru posl.br. Gž-333/2025 od 16. listopada 2025.

4.1. Također je sud izvršio uvid u kazneni spis Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: K-604/2016.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 5.574,03 EUR, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama na taj iznos, počevši od dana podnošenja tužbe pa do isplate, a s osnova naknade štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine u visini od 80% priznate po osnovu povrede na radu i novčane naknade za tjelesno oštećenje osiguraniku ŠA za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 28. veljače 2025.

6.1. Naime, za razdoblje od 1. prosinca 2023. do **.**.2025. ŠA na ime invalidske mirovine isplaćen je iznos od 76.089,73 EUR, od kojeg iznosa tužitelj potražuje 80% isplaćene invalidske mirovine priznate po osnovu povrede na radu u iznosu od 4.871,78 EUR i isplaćenu novčanu naknadu za tjelesno oštećenje u iznosu od 702,85 EUR, što ukupno iznosi 5.574,03 EUR.

7. Među strankama nije sporno da se pred Općinskim sudom u Osijeku vodio kazneni postupak pod poslovnim brojem K-604/2016 protiv 1. optuženog NA, direktora TD Tersa d.o.o. Črnkovci i 2. optuženog TD Tersa d.o.o. Črnkovci koji je pravomoćno završen oslobađajućom presudom.

8. Među strankama je sporno je li tuženik Tersa d.o.o. Črnkovci obveznik nakade štete tužitelju koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine u visini od 80% priznate po osnovu povrede na radu i novčane naknade za tjelesno oštećenje osiguraniku ŠA za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 28. veljače 2025., u ukupnom iznosu od 5.574,03 EUR, a na temelju odredbe čl. 161., 162. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj:157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje u tekstu: ZOMO).

9. Prema odredbi čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) određeno je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

10. Odredbom čl. 161. "starog" ZOMO-a važećeg u trenutku nastanka štetnog događaja određeno je kako Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i ako su ta davanja osiguranja u mirovinskom osiguranju. Nadalje, da naknada stvarne štete koju Zavod ima pravo zahtijevati obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja s osnova novčanih davanja isplaćenih na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu, novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava za naknadu zbog tjelesnog oštećenja, kao i troškove profesionalne rehabilitacije i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava.

11. Odredbom čl. 162. "starog" ZOMO-a određeno je kako Zavod ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe. St. 3. istog članka određeno je da za štetu odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana.

12. Uvidom u kazneni spis poslovni broj: K-604/2016 utvrđeno je da su presudom poslovni broj: K-604/2016-97 od 5. svibnja 2025., a pravomoćne 16. listopada 2025., 1. optuženi NA i 2. optužena pravna osoba trgovačko društvo Tersa d.o.o. Črnkovci oslobođeni od optužbe da bi se pri izvođenju pojedinih radova postupalo suprotno propisima, a kaznenim djelom prouzročena teška tjelesna ozljeda jedne osobe, da iz nehaja nisu postavili propisane naprave za zaštitu na radu, a kaznenim djelom da je prouzročena teška tjelesna osoba jedne osobe, odnosno da je TD Tersa d.o.o. Črnkovci odgovorno protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. KZ/11 u vezi čl. 215. st.2. i 3. KZ/11 i čl. 3.st.1. i 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Dražena Jeđuda, vještaka za promet, procjenu i tehniku motornih vozila i strojarstvo, kao i njegovog iskaza danog na ročištu za glavnu raspravu pred ovim sudom dana 29. siječnja 2026., proizlazi da je uzrok ozljeđivanja sada pok. osiguranika ŠA protivno pravilima sigurnog rukovanja strojem i protivno pravilima zaštite na radu. Naime, u trenutku događaja ozlijeđeni radnik (ŠA) nije bio osposobljen za rad na siguran način, niti je radio pod neposrednim nadzorom radnika koji je osposobljen za rad na siguran način.

14. U zapisniku Inspektorata rada, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zaštite na radu, poslovni broj: Klasa-UP/I-116-02/15-41/30, Ur. broj: 524-10-05-02/2- 15-9 od 14. prosinca 2015. o obavljenom inspekcijskim nadzorom kod Tersa d.o.o. Črnkovci, N. Tesle, povodom teže ozljede na radu radnika ŠA, utvrđeni su propusti u primjeni mjera zaštite na radu na način da je poslodavac TD Tersa d.o.o. Črnkovci postupio protivno odredbi čl. 27. i 28. st. 1 i 2. ZZR-a, čl. 53. st. 1. i 2. ZZR-a, čl. 56.st.2. ZZR-a, čl. 41. st. 5. ZZR-a i čl. 3. i 4. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi radne opreme (Narodne novine broj: 21/08).

15. U sklopu provedenog inspekcijskog nadzora, usmenim rješenjima više inspektorice rada HA naređeno je TD Tersa d.o.o. da radnika ŠA udalji s poslova pomoćnog radnika ložača za sve vrijeme dok mu se ne osigura radnik pod čijim će neposrednim nadzorom raditi, dok ne bude osposobljen za rad na siguran način. Nadalje, zabranjuje se TD Tersa d.o.o. uporaba stroja za briketiranje, proizvođača POR ECOMEC, model: SUPER OSCAR, Inv.br.01/2022, za sve vrijeme dok ne postavi mehaničku zaštitu na izlaznu cijev za brikete na dijelu koji je otvoren ili osigura radni proces na drugi siguran način. Također se zabranjuje TD Tersa d.o.o. raspoređivanje radnika ŠA da obavlja poslove pomoćnog radnika ložača dok mu ne osigura osobnu zaštitu opremu predviđenu za te poslove prema procjeni rizika.

15.1. Valja napomenuti da je tuženik nakon navedenog događaja, a uvažavajući naredbu više inspektorice rada, postavio zaštitu na stroju „briketirki“, upravo u spornom dijelu.

16. Iako je već spomenutom presudom Općinskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem: K-604/2016-97 od 5. svibnja 2025. tuženik oslobođen od optužbe, odnosno od kaznene odgovornosti, ovaj sud je mišljenja da oslobađajuća presuda u kaznenom postupku ne sprječava utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete u građanskoj parnici, odnosno, konkretno u ovom postupku. Ovo iz razloga jer je građanska odgovornost šira i temelji se na drukčijim pretpostavkama od kaznene odgovornosti. Navedeno proizlazi i iz prevladavajućeg stajališta sudova u sudskoj praksi upravo u predmetima naknade štete u kojima je utvrđena odgovornost poslodavca za štetu nastalu ozljedom radnika zbog neprovođenja ili nedostatka provedbe općih i posebnih mjera zaštite na radu, unatoč oslobađajućim presudama u kaznenom postupku.

17. Na temelju odredbe čl. 12. st.3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) određeno je da je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. No, oslobođenje od optužbe u kaznenom postupku ne isključuje odgovornost poslodavca za naknadu štete radniku prema Zakonu o zaštiti na radu i Zakonu o radu, kako to proizlazi i iz odluke Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-2417/2022-213.

17.1. Nadalje, sud je utvrdio isključivu odgovornost poslodavca za štetu nastalu ozljedom radnika unatoč oslobađajućom presudom u kaznenom postupku, a obrazloženje se temelji na tome da poslodavac nije dokazao zakonske razloge za oslobođenje od odgovornosti (ekskulpaciju), dok je u parnici utvrđeno da nije osigurao sigurne uvjete rada (odluka Os u Rijeci, posl. broj Pr-197/2020-109).

17.2. U predmetu poslovni broj: P-265/2022-22 Općinski sud u Slavonskom Brodu je naložio poslodavcu isplatu naknade štete HZMO-u za isplaćene invalidske mirovine radniku, unatoč činjenici da je poslodavac bio oslobođen optužbe u kaznenom postupku.

17.3. Sud je potvrdio da oslobođenje od kaznene odgovornosti ne isključuje građanskopravnu odgovornost za štetu nastalu isplatom HZMO (Odluka ŽS u Zadru, posl. broj Gž-478/2022-2).

18. Tužitelj je u ovom predmetu u cijelosti dokazao sve pretpostavke za naknadu štete, odnosno svoje potraživanje prema tuženiku, dakle, da je šteta nastala, odnosno da je radnja tuženika, odnosno TD Tersa d.o.o. bila protupravna u građansko pravnom smislu, postojanje uzročne veze između te radnje i nastale štete, kao i krivnju tuženika (presumiranu). U konkretnom slučaju to znači da je prema odredbi čl. 1045. ZOO-a teret dokaza postojanja općih pretpostavki odgovornosti za štetu koje su zajedničke za sve vrste odgovornosti za štetu (subjekti odgovornosti, štetna radnja, šteta, uzročna veza i protupravnost) bila na tužitelju, što je isti i dokazao. Dakle, tužitelj je dokazao izravnu uzročno posljedičnu vezu između neprovedenih mjera zaštite i nastale ozljede pok. osiguranika ŠA, jer da je bila postavljena zaštitna mrežica na otvoru cijevi, ŠA ne bi mogao gurnuti ruku u taj otvor, a da je bio pod neposrednim nadzorom zaduženog radnika koji je osposobljen za rad na siguran način, tada zasigurno ŠA ne bi niti pokušavao gurati ruku u „briketirku“ kako bi oslobodio jumbo vreću koja je zapela i još za vrijeme rada stroja.

18.1. Da bi poslodavac odgovarao za štetu, jednako kao i kod odgovornosti radnika, mora postojati pravno relevantna uzročno posljedična veza između radnje ili propuštanja poslodavca i nastale štete. Pravno relevantni uzrok štete je onaj štetni događaj čijem redovnom učinku odgovara konkretna šteta.

19. Shodno navedenome, po mišljenju ovoga suda, tužitelj je u cijelosti dokazao da je pretrpio štetu isplatom invalidske mirovine u visini od 80% priznate po osnovu povrede na radu, kao i novčane naknade za tjelesno oštećenje osiguraniku ŠA. Dakle, pripada mu utuženo potraživanje prema tuženiku za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 28. veljače 2025., sukladno priloženim obračunima o isplaćenoj invalidskoj mirovini od 04. srpnja 2025., kao i obračunu isplaćene novčane naknade za tjelesno oštećenje od 4. srpnja 2025. (list 39 i 40 spisa). Dakle, tužitelju za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 28. veljače 2025. pripada iznos od 4.871,78 EUR s osnova isplaćene invalidske mirovine priznate po osnovu povrede na radu te iznos od 702,25 EUR s osnove isplaćene novčane naknade za tjelesno oštećenje, što čini iznos od ukupno 5.574,03 EUR, s pripadajućim zateznim kamatama na navedeni iznos od dana podnošenja tužbe, odnosno od 14. srpnja 2025.

19.1. Slijedom navedenoga, sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u točki I. izreke presude.

19.2. Daljnju mirovinu tužitelj ne isplaćuje od 1. ožujka 2025. budući da je osiguranik ŠA preminuo **.**.2025.

20. Kako je odredbom čl. 161.st.3. ZOMO-a izričito određeno da za štetu iz st.1. tog članka odgovara poslodavac (primarno), ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana, tada to ima za posljedicu da se predmnijeva odgovornost poslodavca za štetu i da je ona posljedica neprovođenja mjera za zaštitu na radu, odnosno mjera za zaštitu građana, a poslodavac može otkloniti svoju odgovornost ako dokaže da je šteta nastala iz nekih drugih razloga, a ne zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana.

21. U čl. 111. st.1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) regulirana je odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku te se navodi da je poslodavac dužan naknaditi radniku štetu po općim propisima obveznog prava, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom.

22. Odredbom čl. 25. ZZR-a regulirano je da poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

23. Tuženik, u konkretnom slučaju, nije dokazao da je ekskulpiran od odgovornosti tužitelju za naknadu štete. Naime, prema utvrđenjima ovog suda tuženik nije dokazao da je proveo odgovarajuće mjere zaštite na radu, kako osnovne, tako niti posebne mjere zaštite na radu. Naime, dopustio je oštećenom ŠA da radi bez nadzora, premda nije bio osposobljen za rad na siguran način, nije postavio zaštitu na dijelu cijevi kroz koju prolaze briketi, odnosno nije postavio propisane naprave za zaštitu na radu, a što je protivno odredbi čl. 23. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme. Dakle, poslodavac mu nije smio dozvoliti obavljanje posla temeljem odredbe čl. 28. st. 1. i 2. ZZR-a. Nadalje, tuženik kao poslodavac pored stroja za briketiranje nije postavio upute za siguran rad sa strojem koji ima obilježje stroja s povećanim opasnostima, što je protivno odredbi čl. 53. st. 1. i 2. ZZR-a. Uz navedeno, nije dokazao da je oštećeni ŠA koristio osobna zaštitna sredstva. Nadalje, tuženik nije osporavao niti uzročno posljedičnu vezu između ozljede na radu i umirovljenja ŠA, odnosno štete koja tužitelju nastaje umanjenjem njegove imovine uslijed isplate invalidske mirovine i novčane naknade za tjelesno oštećenje.

23.1. Poslodavac se od odštetne odgovornosti može osloboditi odnosno potpuno ekskulpirati samo dokazivanjem kojeg od ekskulpacijskih razloga iz čl. 1067. ZOO-a, dakle, ako dokaže da štete potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika, što u konkretnom predmetu nije slučaj.

23.2. Da pok. ŠA nije imao položeni ispit za osposobljavanje za rad na siguran način, potvrdio je u svom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu 7. svibnja 2026. zakonski zastupnik tuženika NA, kao i da je nakon toga događaja postavio zaštitu na "briketirki". Nadalje, zakonski zastupnik tuženika je izjavio da je ŠA u trenutku događaja imao na sebi zaštitnu opremu koju je zadužio u vidu cipela, radnog odjela i rukavica, ali iz zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru (list 28 spisa), pod točkom 4.4. proizlazi da je radnik ŠA izjavio da je radio u svojoj odjeći i obući i da od poslodavca nije dobio ništa od zaštitne opreme.

23.3. Poslodavac je dužan radniku osigurati uvjete da može obavljati poslove koji su mu povjereni na siguran način, a u protivnom odgovara za nastalu štetu.

24. Slijedom svih navedenih utvrđenja, nije u pravu tuženik kada ističe prigovor nedostatka procesno pravne legitimacije, jer je upravo tuženik odgovoran za nastali štetni događaj budući da nije u cijelosti poslovni proces organizirao uz poštivanje i provedbu općih i posebnih mjera zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana. Također je apsurdno tvrditi da se oštećenik ŠA namjerno ozlijedio.

25. S obzirom da tužitelj nije postavio zahtjev za naknadu troška postupka, sud o istom nije niti odlučivao.

26. Kako je tuženik u cijelosti izgubio ovu parnicu, temeljem odredbe čl. 154. i 164. ZPP-a, sud je odbio njegov zahtjev za naknadu troškova ovog postupka, radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

Valpovo, 3. srpnja 2026.

Sudac

Goran Jokić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda nadležnom županijskom sudu. Stranci koja nije uredno obaviještena o datumu objave presude, rok za izjavljivanje žalbe teče od dana primitka presude.

Dostaviti:

1.Tužitelju po punomoćniku

2.Tuženiku po punomoćniku