Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-231/2026-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja RP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv 1. protustranke BP, iz DR. Wilheem-Roelen str. 334, 4 79 DUISBURG, DEUTSCHLAND. 2. protustranke ĆP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. protustranke SP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te 4. protustranke NP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 03. srpnja 2026. godine,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je KP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] živio u izvanbračnoj zajednici sa pokojnom FP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođenoj **.**.1955., godine, i to počev od 2016. godine pa do njezine smrti 31. ožujka 2026. godine te se ima smatrati njezinim suprugom.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagatelj je naslovnom sudu podnio prijedlog za utvrđivanje izvanbračne zajednice u kojem navodi kako je on sa pok. FP OIB [osobni identifikacijski broj], koja je um a u [adresa] 31. ožujka 2026. godine, u dva navrata bio u braku i oba puta br k je bio razveden. Tijekom njihove bračne zajednice rođeno je dvoje djece i to s ovi GP i UP. Sa sinovima su živjeli na adresi [adresa]. S njima su u zajedničkom kućanstvu neko vrijeme živjeli i sinovi pok. FP iz njezine ranije bračne zajednice i to SP i NP. I nakon razvoda braka, s manjim prekidima predlagatelj i pokojna nastavili su živjeti zajedno, u istom kućanstvu. Unazad deset godina, od 2016. godine, predlagatelj neprekidno ž i u izvanbračnoj zajednici u [adresa]. U toj zajednici postojala je emocionalna povezanost partnera te ekonomska zajednica u joj su se izvanbračni partneri međusobno pomagali, brinuli se jedno o drugom, zajedno doprinosili za potrebe i troškove kućanstva i živjeli kao bračni Predlagatelj je tijekom bolesti skrbio o pokojnici, sahranio je i zajedno s djecom snosio troškove sahrane. Obzirom da predlagatelj kao izvanbračni suprug iza pok. FP koja je bila korisnik mirovine, sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju ima pravo na dio njezine mirovine predlaže da sud utvrdio postojanje njihove izvanbračne zajednice.
2. II.-IV. protustranke su se na raspravi održanoj 30.06.2026. očitovale o prijedlogu predlagatelja na način da ističu da se ne protive prijedlogu predlagatelja za utvrđenje izvanbračne zajednice između njega i pok. FP i predlažu da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice.
I. protustranka je podneskom od 30.06.2026. navela kako potvrđuje da se odriče prava na žalbu na završno rješenje i potvrđuje da su njegov otac KP i njegova nedavno preminula majka FP živjeli zajedno 37 godina na istoj adresi, te da je suglasan s prijedlogom predlagatelja.
3.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka HP i MP.
4.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.
6. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za predlagatelja i sada pok. FP proizlazi da je predlagatelj živio u periodu od 18.01.2017. na adresi [adresa], a na kojoj ima prijavljeno i danas prebivalište, dok je pok. FP imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] u periodu od 22.07.2016. pa do 31.03.2026.
7.Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagatelja i pok. FP proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.
8. Svjedok HP u svom iskazu naveo je da mu je poznato da su ovdje predlagatelj i pok. FP živjeli u zajednici koja je bila potpuno nalik bračnoj zajednici, da su oni živjeli na istoj adresi, i da su bili susjedi, družili su se i oni su živjeli tako sve do Katine smrti.
9. Iz iskaza svjedoka MP proizlazi da zna da je predlagatelj sa pok. FP živio u zajednici koju može opisati kao zajednicu muža i ženem te da su oni bili njihovi susjedi, vrata do vrata, oni su tako zajedno živjeli sve do Katine smrti, te da su oni imali i dvoje zajedničke djece.
10.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
11.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
12.Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagatelj ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojne FP.
13.Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagatelja utvrđeno je da je on sa pok. FP tijekom predmetnog perioda živio u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te o svoje dvoje zajedničke djece, te je predlagatelj organizirao njezin posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 5 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja, odnosno sud je iz navedenih razloga prijedlog smatrao osnovanim u odnosu ovdje naznačene protustranke, - i same I.-IV. protustranke su potvrdili navode predlagatelja odnosno bili suglasni s prijedlogom predlagatelja.
14. Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagatelja utvrđeno je da je on sa pok. FP tijekom predmetnog perioda tj. neprekidno od 2016., pa do njezine smrti 31.03.2026. živio u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, a što su potvrdile i I.-IV.- protustranke, i svjedoci HP i MP.
15.Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 5 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 03. srpnja 2026. godine.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
