REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-179/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja 1. CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Gordani Peraković Turković, odvjetnici u Otočcu, Bartola Kašića 4, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, Građansko-upravni odjel, Gospić, Trg Alojzija Stepinca 3, radi utvrđenja prava vlasništva, 3. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da su 1-tužiteljica UN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 4/5 dijela i 2-tužitelj MN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/5 dijela vlasnici na kčbr. [katastarska čestica] ŠLJIVARI VOĆNJAK, površine 622 m2 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što im je Republika Hrvatska dužna priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa svog imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist 1-2 tužitelja, temeljem ove presude, u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe

II. Nalaže se Republici Hrvatskoj da 1-2 tužiteljima naknadi troškove parničnog postupka, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe..“.

II. Nalaže se tužiteljima 1. CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, naknadi parnične troškove u iznosu od 600,00 EUR (slovima: šesto eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji su u tužbi (str. 1-2 spisa), u bitnome naveli kako je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasnik Republika Hrvatska koja je upisana i kao posjednik u katastru. Tužitelji su vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem Ugovora o darovanju ovjerenog 31. listopada 2024. pod poslovnim br. OV-2372/2024, a još ranije ugovorom o darovanju nekretnine od APN-a, dok je tužiteljica 1. UN vlasnica susjedne parcele, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na k. č. br. [katastarska čestica] tužitelji su stekli pravo vlasništva dosjelošću i prešutim darovanjem i to tako da su negdje 1999. godine stupili u posjed kuće, dvorišne zgrade i okolnog imanja – voćnjaka i to privremenim rješenjem o smještaju, to su čistili, održavali, a djelomično je to bila i oranica. U naravi se vodi isključivo jedan put. Tužitelji su te čestice "dobili" darovanjem od APN-a tek 2014. godine. Sporna nekretnina je prodana APN-u a prije Domovinskog rata te očito omaškom prijeporna parcela nije uvedena u darovnicu za korist tužitelja. Tužitelji su stoga tražili utvrđivanje njihovog prava vlasništva na spornim nekretninama temeljem dosjelosti, uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 26-28 spisa) u bitnome naveo kako nije sporno da su tužitelji upisani kao suvlasnici obiteljske kuće na č .k.br. 11597 k. o. [katastarska općina]. Iz Suglasnosti za stambeno zbrinjavanje davanjem u najam obiteljske kuće u državnom vlasništvu KLASA: 019-06/01-31/1-A8, URBROJ: 516-11-03-03-107444- 5156 od 15. studenog 2003. proizlazi da su tužitelji podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje u kući na adresi [adresa] u koju su smješteni temeljem ugovora o najmu broj 1484 od 15. rujna 1999. i to davanjem privremeno u najam. Temeljem navedene suglasnosti, kojom je utvrđeno da udovoljavaju uvjetima za stambeno zbrinjavanje, **.**.2011. MN je podnio Zahtjev za darovanje kuće u državnom vlasništvu na adresi [adresa]. Navedenom zahtjevu je udovoljeno te je 18. veljače 2014. sklopljen Ugovor o darovanju nekretnine označene kao č.k.br. 16/11 upisana u ZP-59/99 k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalazi izgrađena kuća na adresi [adresa]. Ranije označena nekretnina č.k.br. 16/11 upisana u ZP-59/99 sad je u zemljišnim knjigama označena č.k.br. 11957 k. o. [katastarska općina]. Iako tužitelji navode da su oko 1999., osim u posjed darovane kuće, stupili i u posjed okolnog imanja "prešutnim darovanjem", nikakvo prešutno darovanje nije postojalo. Upravo radi toga je nekretninu označenu kao č.k.br. 11598 k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi između prijeporne nekretnine i nekretnine darovane tužiteljima, 1. tužiteljica stekla ugovorom o kupoprodaji od fizičkih osoba 2007. godine. Sukladno odredbama tada važećeg Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine" broj 86/08, 57/11 i 51A/13), kojim su predviđene poticajne mjere za obnovu i razvitak područja posebne državne skrbi, jedan od načina zbrinjavanja bilo je i darovanje obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu. Tako je, ovdje tužiteljima, omogućeno stambeno zbrinjavanje darovanjem obiteljske kuće na č .k.br. 16/11 stare izmjere upisane u ZP-59/99 na adresi [adresa]. Dakle, iz priloženih isprava proizlazi da su tada podnositelji zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, a ovdje tužitelji, točno znali za koju nekretninu podnose zahtjev za stambeno zbrinjavanje a kojem zahtjevu je udovoljeno. Stoga, nikakvom omaškom, prijeporna parcela nije izostavljena iz ugovora o darovanju jer ista nije bila niti je mogla biti predmetom darovanja. Slijedom svega navedenog, predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U nastavku postupka stranke su ostale pri prethodnim navodima.

4. Nesporno je između stranaka kako je sporna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske u dijelu. Nesporno je i kako su tužitelji koristili a naknadno darovanjem stekli vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] od Republike Hrvatske a da su k. č. br. [katastarska čestica] kupili od fizičkih osoba, DN i AN.

5. Sporno je između stranaka vlasništvo tužitelja nad spornom k. č. br. [katastarska čestica] k.o.

[adresa], kao i način njenog stjecanja.

6. Radi razjašnjenja spornih pitanja sud je proveo dokaze čitanjem isprava dostavljenih u spis: izvadaka ZK uložaka broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 4-5, 14-15 spisa), ugovor o darovanju nekretnina sklopljen 31. listopada 2024. (str. 6-8 spisa), ugovor o darovanju nekretnina sklopljen 18. veljače 2014. (str. 9-13 spisa), izjave TN, ŠN i JN (str. 16-18 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 19-20 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora (str. 21-22 spisa), suglasnost za stambeno zbrinjavanje davanjem privremeno u najam obiteljske kuće u državnom vlasništvu na području posebne državne skrbi od 15. studenog 2003. (str. 29-30 spisa), zahtjev za darovanjem stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi od 5. srpnja 2011. (str. 31-34 spisa), ugovor o darovanju nekretnine od 18. veljače 2014. (str. 35-40 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (str. 41-42 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina ovjeren 26. veljače ili srpnja 2007. (str. 43-48 spisa). Proveden je uviđaj na licu mjesta (str. 61-66 spisa) na kojem su saslušani svjedoci EN (str. 62 spisa) i PN (str. 63 spisa) te tužiteljica UN (str. 63-64 spisa).

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Čl. 186.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u nastavku teksta: ZPP) propisuje dužnost osobi koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.

9. Tužitelji su dostavili dokaz o pokušaju mirnog rješenja spora koji nije uspješno riješen, kako je utvrđeno iz zahtjeva za mirno rješenje spora sa očitovanjem na isto (str. 21-22 spisa), slijedom čega je temeljem čl. 186.a ZPP-a utvrđeno kako su ispunjeni formalni uvjeti za daljnje postupanje u ovom predmetu.

10. Tužitelji temelje svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetne nekretnine dosjelošću, vlastitim samostalnim i poštenim posjedom istih.

11. Čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u nastavku teksta: ZV) propisuje kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

12. Čl. 160. st. 1. ZV-a propisuje kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

13. Čl. 18. st. 1. – 3. ZV-a propisuje kako je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na ta j posjed ne pripada.

14. Iz navedenih članaka proizlazi da je za stjecanje vlasništva stvari nužno barem poštenje u smislu da posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

15. Iz dostavljene suglasnosti za stambeno zbrinjavanje davanjem privremeno u najam obiteljske kuće u državnom vlasništvu na području posebne državne skrbi od 15. studenog 2003. (str. 29-30 spisa), utvrđeno je kako su tužitelji bili smješteni na adresi [adresa] od 15. rujna 1999. temeljem ugovora o najmu 1484 te da su zadovoljavali uvjete propisane za stambeno zbrinjavanje, slijedom čega im je ista kuća smještena na k. č. br. [katastarska čestica] zk.ul.br. POL - 79/79 k. o. [katastarska općina] dana privremeno u najam. Između stranaka je nesporno kako je kuća o kojoj je riječ ista ona kuća u kojoj je sastavljen zapisnik na licu mjesta u ovom predmetu, smještena na nekretnini današnje oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16. U ugovoru o kupoprodaji nekretnina sklopljenom između tužiteljice 1. CN kao kupca i AN i DN kao prodavatelja, nije bilo moguće utvrditi da li je bio ovjeren 26. veljače ili 26. srpnja 2007. (str. 43-48 spisa), ali je utvrđeno kako je 2007. tužiteljica kupila k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čestica spaja nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena obiteljska kuća koja je u to vrijeme još bila u privremenom najmu temeljem ranije opisane suglasnosti za stambeno zbrinjavanje te spornu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovog postupka, što je utvrđeno kako uviđajem na licu mjesta (str. 61-66 spisa), tako i uvidom u izvod iz katastarskog plana (str. 19-20 spisa), iz kojeg je jasno vidljivo da k. č. br. [katastarska čestica] nemaju direktnu međusobnu poveznicu, već ih kao cjelinu spaja upravo k. č. br. [katastarska čestica].

17. Iz navedenog ugovora je razvidno kako su tužitelji bili provjerili i svjesni stanja u zemljišnoj knjizi, obzirom su kupili k. č. br. [katastarska čestica] od upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, a svijest o važnosti upisa u zemljišnu knjigu je razvidna i iz zahtjeva za darovanjem stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi od 5. srpnja 2011. (str. 31-34 spisa) te ugovora o darovanju nekretnine od 18. veljače 2014. (str. 35-40 spisa), iz kojih je razvidno da su tužitelji bili svjesni da je nekretnina na kojoj je bila izgrađena kuća koja im je dana na privremeno korištenje u vlasništvu Republike Hrvatske, zbog čega su i tražili da im Republika Hrvatska istu dodijeli u vlasništvo.

18. Iz istog ugovora o darovanju proizlazi kako im je darovana nekretnina površine 141 čhv, dok nekretnina na kojoj je izgrađena obiteljska kuća na danas upisanoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu 619 m2, što okvirno odgovara današnjoj površini, koja je zapravo i veća za stotinjak m2, a sporna k. č. br. [katastarska čestica] je površine 622 m2, kako je utvrđeno uvidom u izvadak ZK uložaka broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 4 -5, 14- 15 spisa), što bi ukupnu površinu činilo više nego dvostrukom u odnosu na onu definiranu ugovorom o darovanju nekretnine od 18. veljače 2014. (str. 35-40 spisa).

19. Pritom, ovaj sud nije prihvatio navod tužitelja kako su smatrali da su darovanjem dobili u vlasništvo cjelinu čestica oznaka k. č. br. [katastarska čestica] obzirom su k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti razdvojeni k. č. br. [katastarska čestica] i time ne mogu biti cjelina, a k. č. br. [katastarska čestica] je, kako je ranije utvrđeno, kupljena od strane tužitelja posebnim kupoprodajnim ugovorom od ranijih vlasnika 2007. godine, što znači da su tužitelji bili svjesni zemljišnoknjižnog stanja.

20. Slijedom navedenog, utvrđeno je kako na strani tužitelja ne postoji poštenje kao minimalni uvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu čl. 159. ZV-a, a pritom nisu protekli niti vremenski periodi za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na strani tužitelja obzirom su ugovor o darovanju nekretnina sklopili 18. veljače 2014., te čak i da postoji poštenje tužitelja u pogledu stjecanja sporne nekretnine, nisu protekli rokovi u dvostrukom trajanju propisani čl. 159. ZV-a vezani uz stjecanje prava vlasništva sporne nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

21. Ovo sve stoga što je nekretnina stečena ugovorom o darovanju sklopljenim na zahtjev tužitelja, čime su oni pokazali da razumiju institut vlasništva, a prijašnji posjed temeljem rješenja o privremenom korištenju i najmu obiteljske kuće ne predstavlja posjed koji bi ispunjavao uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, obzirom su najmoprimci nesamostalni posjednici u smislu čl. 11. ZV-a i ne posjeduju stvar kao da je njihovo vlasništvo, što je preduvjet za stjecanje prava vlasništva putem instituta dosjelosti.

22. Slijedom navedenog, kako nisu ispunjeni niti uvjeti poštenja posjeda niti je proteklo zakonom propisano vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću temeljem odredbi čl. 159. i 160. ZV-a, tužbeni zahtjev je odbijen u cijelosti.

23. Tužitelj i tuženik potražuju parnični trošak.

24. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu slijedom čega mu je priznat ukupni traženi trošak radnji izazvanih vođenjem postupka sukladno članku 154 . stavku 1. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., u nastavku teksta: Tarifa).

25. Tuženiku je stoga priznat zatraženi trošak odgovora na tužbu u visini 100 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife.

26. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja na pripremnom ročištu održanom 18. svibnja 2026. i ročištu glavne rasprave održanom 30. lipnja 2026. u visini 100 bodova svaki sukladno Tbr. 9.1. Tarife.

27. Zbroj svih priznatih radnji iznosi 300 bodova. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr 54. Tarife iznosi ukupno 600,00 eura.

28. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 3. srpnja 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužiteljima po punomoćnici Gordani Peraković Turković putem e-oglasne ploče

- tuženiku po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, putem e-oglasne

ploče