REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-484/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Draženke Ilak predsjednice vijeća, Irene Dikanović-Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Gordani Brčić, odvjetnici u Splitu, protiv I. tuženice IĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženika FĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Toni Vukičević, odvjetniku u Splitu, radi prestanka uznemiravanja i dr., rješavajući žalbu I. tuženice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu od 12. veljače 2026., poslovni broj: P-4942/2017-63, u sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  i  r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba I. tuženice IĆD iz [adresa] i II. tuženika FĆD iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu od 12. veljače 2026. poslovni broj: P-4942/2017-63, u dosuđujućem dijelu pod točkom I., II, i III izreke, te rješenje prvostupanjskog suda, u dijelu u kojem su tužiteljici dosuđeni troškovi postupka pod točkom II i III. izreke.

II. Odbijaju se tuženici sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe, a tužiteljica sa zahtjevom za nadoknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

" I. Nalaže se tuženicima 1. IĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. FĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], da prestanu uznemiravati tužiteljicu IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ostvarivanju vlasničkih ovlaštenja u pogledu nekretnine vlasništva tužiteljice anagrafske oznake [adresa], označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te im se nalaže da u roku 15 dana:

a) uklone uz zapadni dio zgrade tužiteljice dio izdignutog dijela dvorišta označenog kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koji dio se proteže od opločanog dijela dvorišta i koji dio je zatravnjen i izveden do visine betonskog zida koji je izveden u visini 120 cm i u cijelosti se proteže uz zapadni dio zgrade-nekretnine vlasništvo tužiteljice označen kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te s tog mjesta ukloniti i nasutu zemlju b) uklone dio betonskog zida, visine preko 2 m, izveden i naslonjen uz zapadni dio zapadnog zida nekretnine vlasnosti tužiteljice oznake čes. zgr. 574 upisane u z. u. [broj ZK uloška] k.o. Split

c) betonske zidove opisane pod a) i b) i nasutu zemlju-izdignuti dio dvorišta opisanog pod a) izmaknu na udaljenost od 50 cm od zapadnog zida zgrade, a visina dvorišta između zida i zgrade tužiteljice ne bi smjela biti viša od kote poda prizemlja tužiteljice te da na vrhu napraviti čeličnu rešetku kako bi kameni zid imao prozračivanje d) naprave drenažni kanal i istog ukopaju u tvrdo tlo cijelom dužinom zida tako da kanal obvezno bude ispod razine temelja odnosno poda zgrade vlasništvo tužiteljice označen kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te dno toga drenažnog kanala obraditi da bude vodonepropusno;

te se tuženicima ubuduće zabranjuje takvo ili slično uznemiravanje tužiteljice bilo:

a) podizanjem betonskog ili drugog zida ili nasipanjem zemlje koje ne bi bilo izmaknuto na udaljenost od 50 cm između vanjskog zapadnog zida zgrade vlasništvo tužiteljice sagrađenog na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i travnjaka-dvorišta uknjiženog vlasništva tuženih čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te podizanje takvog zida koji ne bi na vrhu imao čeličnu rešetku

[katastarska općina]

c) na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] raditi drenažni kanal koji ne bi bio ukopan u tvrdo tlo cijelom dužinom zida i čije dno kanala ne bi bilo ispod razine temelja odnosno poda zgrade vlasništvo tužiteljice označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koje dno drenažnog kanala ne bi bilo obrađeno da bude vodonepropusno te bilo kakvo drugo uznemiravanje koje bi kući-stambenoj zgradi i dvorištu tužiteljice oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljalo opasnost od vlage i uzrok vlage i vlaženja.

II. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana o svom trošku po ovlaštenoj i stručnoj osobi, u skladu s pravilima struke, izvršiti sanaciju na dijelu vanjskog zida nekretnine stambene zgrade tužiteljice označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te im se nalaže da dio vanjskog zapadnog zida nekretnine tužiteljice označne kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrate u stanje kakvo je bilo prije gradnje betonskih zidova i nasipanja zemlje opisane u točki I. ove presude odnosno da kamen od kojeg je sagrađen vanjski zapadni zid tužiteljičine kuće bude vidljiv.

Za više traženo u dijelu kojim je predlagano solidarno obvezivanja tuženika po ovoj osnovi, zahtjev se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana o svom trošku po ovlaštenoj i stručnoj osobi u skladu s pravilima struke izvršiti slijedeće radove:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

c) dobaviti materijal te u dnevnom boravku i hodniku tužiteljice obojiti zidove u tri sloja sa bijelom disperzivnom bojom uz prethodnu pripremu podloge gletanjem u površini od 11,92 m2 u stanu tužiteljice u kući sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

Za više traženo u dijelu kojim je predlagano solidarno obvezivanja tuženika po ovoj osnovi, zahtjev se odbija kao neosnovan.

2. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

" I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 19. rujna 2023.

II. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime troškova postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem R1 128/2015. sveukupan iznos od 557,43 eura, sa zateznim kamatama od 12. veljače 2026. pa do isplate pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem R1-128/2015. u iznosu od 86,27 eura, kao i za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata na trošak izvanparničnog postupka od 20. studenoga 2018. do 11. veljače 2026., zahtjev se odbija kao neosnovan.

Za više traženo na ime solidarnog obvezivanja tuženika na naknadu troškova postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem R1 128/15, zahtjev se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 4.258,29 eura zajedno sa zateznom kamatom na iznos troškova teku od presuđenja, dakle od 12. veljače 2026. pa do isplate pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 1.392,97 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Za više traženo na ime solidarnog obvezivanja tuženika na naknadu parničnog troška, zahtjev se odbija kao neosnovan."

3. Protiv prvostupanjske presude i rješenja tuženici su pravodobno izjavili žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.

3.1. U žalbi prije svega ističu da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), smatrajući da je obrazloženje pobijane presude u suprotnosti sa sadržajem isprava i provedenim dokazima.

3.2. Navode kako je prvostupanjski sud u točki 15. obrazloženja presude utvrdio da je predmet spora zaštita prava vlasništva tužiteljice na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od uznemiravanja koje poduzimaju tuženici izgradnjom betonskog zida na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naslanjanjem toga zida uz zapadni zid kuće tužiteljice, te nasipanjem zemlje do visine zida, uslijed čega je, prema stajalištu suda, došlo do vlaženja objekta tužiteljice i onemogućavanja njezina mirnog izvršavanja vlasničkih ovlasti.

3.3. Tuženici smatraju da za takav zaključak nije dokazana uzročno-posljedična veza između njihovih radnji i nastalih posljedica na nekretnini tužiteljice. Ističu kako je sudski vještak građevinske struke FĆ u svom nalazu, mišljenju i usmenim očitovanjima izričito naveo da zid koji su izveli tuženici nije uzrok kapilarnog uzdizanja vlage niti pojave kapilarne vode u zidovima kuće tužiteljice.

3.4. Pozivaju se pritom na dio dopunskog iskaza vještaka od 8. ožujka 2023., koji je prvostupanjski sud i sam reproducirao u točki 5.2. obrazloženja presude, prema kojem se kuće stranaka nalaze na blagoj padini, te su pod utjecajem podzemnih voda koje se slijevaju s Marjana, zbog čega dolazi do kapilarnog podizanja vlage u objektima koji nemaju izvedenu temeljnu hidroizolaciju. Vještak je pritom izričito naveo da zid koji su izveli tuženici nije uzročnik kapilarnog uzdizanja, odnosno pojave kapilarne vode u zidu.

3.5. U tom smislu tuženici ističu kako su još tijekom prvostupanjskog postupka tvrdili da je kuća tužiteljice stara, te da je obnovljena bez odgovarajuće hidroizolacije i drugih mjera zaštite od vlage, dok su oni vlastiti objekt kvalitetnije izolirali, te naknadno sanirali uočene nedostatke. Navode da je takvo stanje utvrdio i sudski vještak.

3.6. Nadalje ukazuju da je vještak prilikom očevida utvrdio kako je na sjevernoj strani krova kuće tužiteljice postavljen pocinčani horizontalni oluk kojem je čeona strana izrezana, zbog čega se oborinska voda pri kiši izlijeva na betonski plato između kuće tužiteljice i susjedne zgrade. Upravo je zbog toga vještak predložio izvođenje konkretnih sanacijskih radova, i to pregled krova, sanaciju eventualnih oštećenja pokrova, te izvedbu kvalitetnog horizontalnog oluka kojim bi se oborinske vode odvodile u sustav oborinske odvodnje.

3.7. Tuženici nadalje ističu kako je vještak u nalazu i mišljenju naveo da do prodora vlage u stan tužiteljice može doći kroz pukotine na žbuci pročelja prizemlja, zbog dotrajale hidroizolacije betonske površine između kuće tužiteljice i susjedne zgrade, te kapilarnim uzdizanjem vlage iz tla. Također je naveo da uzrok vlage na stropu kupaonice nije moguće dovesti u vezu s navedenim uzrocima, već da bi ista mogla biti posljedica kondenzacije vodene pare ili ranijeg prokišnjavanja krova. Istodobno je utvrdio da drenaža u vrtu tuženika uredno funkcionira, što je provjereno tijekom očevida demonstracijom otjecanja vode.

3.8. Tuženici naglašavaju kako je vještak za sve uočene nedostatke dao konkretne prijedloge sanacije, koji se isključivo odnose na nekretninu tužiteljice, i to: izvođenje vertikalnog oluka kojim bi se oborinske vode odvodile u kanalizaciju, izradu kvalitetne fasade na sjevernoj i zapadnoj strani prizemlja radi uklanjanja pukotina u žbuci, izvedbu kvalitetne hidroizolacije betonskog platoa, te sanaciju postojećih oštećenja od vlage uklanjanjem oštećene žbuke i ponovnim bojanjem zidova. Vještak je također naveo da bi se, tek ukoliko bi se vlaga ponovno pojavljivala nakon provedbe tih mjera, trebalo pristupiti injektiranju zidova radi prekidanja kapilarnog podizanja vlage iz temelja.

3.9. Prema mišljenju tuženika, iz navedenih utvrđenja proizlazi da vještak ni u jednom dijelu svog nalaza nije uspostavio uzročno-posljedičnu vezu između radova koje su izveli tuženici i pojave vlage u objektu tužiteljice, već je jasno ukazao na građevinske nedostatke same nekretnine tužiteljice te način njihove sanacije.

3.10. Stoga smatraju da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio, kako je to naveo u točki 18. obrazloženja presude, da je vještak na ročištu održanom 8. ožujka 2023., odgovarajući na pitanje raspravne sutkinje, izjavio da do vlaženja ne bi došlo da tuženici nisu izgradili zid i nasuli zemlju. Smatraju da bi takav zaključak bio u očitoj suprotnosti s cjelokupnim pisanim nalazom i usmenim očitovanjima vještaka, zbog čega drže da je prvostupanjski sud, radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, bio dužan zatražiti dodatno pojašnjenje vještaka ili provesti novo vještačenje.

3.11. Posebno osporavaju pravilnost odluke kojom je prihvaćen zahtjev za uklanjanje izdignutog dvorišta, ističući da je vještak utvrdio kako je drenaža izvedena na njihovoj nekretnini funkcionalna i pravilno izvedena, te da nema nedostataka koji bi opravdavali nalaganje takve mjere.

3.12. Također podsjećaju da je vještak na raspravi održanoj 24. listopada 2022. izričito iskazao kako je uzrok vlage kapilarno podizanje vlage u zidovima kuće tužiteljice, a ne prodor vlage kroz zid koji su izveli tuženici. Kao dodatni argument naveo je činjenicu da se vlaga pojavljuje i na pregradnom zidu između sobe i kupaonice, koji se ne može dovesti u vezu sa zidom izgrađenim na nekretnini tuženika. Pritom je ponovno istaknuo da se problem može riješiti jedino injektiranjem zidova radi prekidanja kapilarnog uzdizanja vlage.

3.13. Zaključno navode da vještak ni u pisanom nalazu ni tijekom usmenog saslušanja nije doveo radove koje su izveli tuženici u uzročnu vezu s nastalim oštećenjima, već je za svako pojedino oštećenje dao stručno obrazloženje njegova uzroka i predložio način sanacije koji se odnosi na nekretninu tužiteljice.

3.14. Tuženici osporavaju i odluku o troškovima postupka, smatrajući da tužiteljica nije uspjela u pretežitom dijelu tužbenog zahtjeva, jer je odbijena sa dijelom tužbenog zahtjeva veće vrijednosti zbog čega nije bilo osnove za dosudu troškova prema kriteriju uspjeha u sporu.

3.15. Predlažu da drugostupanjski sud uvaži žalbu, preinači pobijanu presudu i odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu troškova postupka, podredno da ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traže trošak sastava žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava sve žalbene navode kao neosnovane. Ističe da je sudski vještak na raspravi održanoj 8. ožujka 2023. jasno izjavio da, da nije bilo zida i nasute zemlje koju su izveli tuženici, ne bi dolazilo do vlaženja prilikom oborina. Naglašava da tuženici nakon takvog iskaza nisu predložili provođenje novog vještačenja.

4.1. Navodi kako se žalbeni razlozi u cijelosti svode na vlastitu interpretaciju nalaza i mišljenja sudskog vještaka, pri čemu zanemaruju činjenicu da tijekom prvostupanjskog postupka nisu predložili provođenje novog vještačenja, već su samo zahtijevali da vještak odgovori na dodatna pitanja iz njihova podneska od 5. travnja 2024. ili da se angažira drugi vještak radi davanja odgovora upravo na ta pitanja.

4.2. Tužiteljica nadalje ističe da tuženici pogrešno navode kako nije uspjela u većem dijelu tužbenog zahtjeva, budući da je prvostupanjski sud tužbeni zahtjev prihvatio gotovo u cijelosti, odbivši ga samo u dijelu koji se odnosio na solidarnu odgovornost tuženika. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju sadržajno ukazuju tuženici.

6.1. Pobijana presuda sadrži jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama, razlozi nisu međusobno proturječni niti su u suprotnosti sa sadržajem izvedenih dokaza, pa se pravilnost i zakonitost pobijane presude može ispitati.

6.2. Prvostupanjski sud je naveo koje je dokaze izveo, koje je činjenice iz tih dokaza utvrdio te zbog čega je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke FĆ. Isto tako, prvostupanjski sud je obrazložio zbog čega nije prihvatio tvrdnje tuženika da je do vlaženja objekta tužiteljice došlo isključivo zbog stanja same nekretnine tužiteljice, odnosno zbog nedostatka hidroizolacije, stanja krova, oluka ili drugih građevinskih nedostataka na njezinoj kući.

6.3. Stoga nije osnovan žalbeni navod da bi pobijana presuda imala nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, niti da bi postojala proturječnost između razloga presude i sadržaja provedenih dokaza.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, kao i po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio ni postojanje drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.

8. Nisu osnovani žalbeni navodi kojima tuženici osporavaju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], dok je prvotuženica vlasnica susjedne nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Nadalje, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka, njegovih dopuna, usmenih očitovanja, kao i iskaza svjedokinja ČĆ i ŠĆ, proizlazi da su tuženici uz zapadni zid kuće tužiteljice izveli betonski zid te uz njega nasuli zemlju, odnosno izveli izdignuti dio dvorišta koji se nalazi neposredno uz zapadno pročelje kuće tužiteljice.

11. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je nakon izvođenja tih radova došlo do pojave vlage u unutrašnjosti objekta tužiteljice, osobito na zapadnom zidu sobe.

12. Tuženici u žalbi bitno osporavaju zaključak prvostupanjskog suda o postojanju uzročno-posljedične veze između radova koje su izveli i pojave vlage na nekretnini tužiteljice. Međutim, ti žalbeni navodi nisu osnovani.

13. Točno je da je sudski vještak tijekom postupka naveo da betonski zid koji su izveli tuženici nije uzrok samog kapilarnog uzdizanja vlage te da je kapilarno uzdizanje vlage posljedica činjenice da predmetna kuća nema izvedenu temeljnu hidroizolaciju.

14. Međutim, tuženici iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka izdvajaju samo one dijelove koji im idu u prilog, zanemarujući cjelinu njegova nalaza, dopuna i usmenih očitovanja.

15. Naime, sudski vještak je jasno razlikovao uzrok nastanka kapilarne vlage od uzroka njezina zadržavanja i manifestiranja u objektu tužiteljice. Iz njegova nalaza proizlazi da betonski zid i nasuta zemlja, izvedeni neposredno uz zapadni kameni zid kuće tužiteljice, sprječavaju prirodno prozračivanje i sušenje toga zida, zbog čega vlaga koja uđe u zid nema mogućnost prirodnog isparavanja, već se zadržava i očituje u unutrašnjosti objekta.

16. U dopunskom usmenom očitovanju na raspravi održanoj 8. ožujka 2023. vještak je pojasnio da zid koji su izveli tuženici nije uzročnik kapilarnog uzdizanja vlage, ali da je posljedica njegove izvedbe to što se kroz taj dio zida tužiteljice kapilarna voda ne može isparavati, odnosno što se zapadni zid kuće tužiteljice ne može prosušivati.

17. Posebno je odlučno što je vještak na raspravi održanoj 8. ožujka 2023. naveo da, u postojećem stanju kuće tužiteljice, do vlaženja ne bi dolazilo u opsegu u kojem se ono pojavljuje da tuženici nisu izgradili zid i nasuli zemlju.

18. Stoga tuženici pogrešno poistovjećuju pitanje uzroka nastanka kapilarne vlage s pitanjem uzroka konkretnog uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice.

19. Prvostupanjski sud nije zaključio da su tuženici svojim radovima stvorili kapilarnu vlagu kao građevinsku pojavu, već da su svojim radovima onemogućili prirodno isparavanje i prosušivanje postojeće vlage iz zapadnog kamenog zida kuće tužiteljice, čime su prouzročili njezino zadržavanje i manifestiranje u unutrašnjosti objekta.

20. Takav zaključak nije protivan nalazu i mišljenju vještaka, nego upravo proizlazi iz cjeline provedenog vještačenja.

21. Nisu osnovani ni žalbeni navodi kojima tuženici ističu da je vještak ukazivao i na druge moguće uzroke vlage, kao što su nedostatak temeljne hidroizolacije, stanje krova, oluka, fasade ili betonskog platoa.

22. Okolnost da kuća tužiteljice, kao stara kamena kuća, nema izvedenu temeljnu hidroizolaciju i da bi određeni građevinski zahvati na njezinoj nekretnini mogli pridonijeti trajnoj sanaciji vlage, sama po sebi ne isključuje odgovornost tuženika za radnje kojima su pogoršali postojeće stanje i onemogućili prirodno sušenje zida.

23. Predmet ovog postupka nije utvrđenje optimalnog načina trajne sanacije kuće tužiteljice, nego pitanje jesu li tuženici svojim radovima bespravno uznemirili tužiteljicu u izvršavanju njezina prava vlasništva.

24. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da stanje nekretnine tužiteljice nije odlučno na način na koji to tvrde tuženici. Naime, činjenica da nekretnina tužiteljice nije u idealnom građevinskom stanju ne daje tuženicima pravo da svojim radovima pogoršavaju stanje te nekretnine ili onemogućavaju njezino prirodno prozračivanje i sušenje.

25. Nisu osnovani ni žalbeni navodi kojima se ukazuje na funkcionalnost drenaže u vrtu tuženika.

26. Okolnost da je vještak prilikom očevida utvrdio da izvedena drenaža funkcionira ne isključuje zaključak da su betonski zid i nasuta zemlja, svojom izvedbom i položajem neposredno uz zapadni zid kuće tužiteljice, spriječili prirodno prozračivanje i isparavanje vlage iz kamenog zida. Funkcionalnost drenaže odnosi se na odvodnju vode iz dvorišta tuženika, ali ne otklanja činjenicu da je zapadni zid kuće tužiteljice ostao zatvoren betonskim zidom i nasutom zemljom, zbog čega se vlaga u njemu zadržava.

27. Nisu odlučni ni žalbeni navodi kojima tuženici ističu da je vještak predlagao injektiranje zidova kuće tužiteljice.

28. Naime, činjenica da bi se injektiranjem zidova moglo djelovati na kapilarno uzdizanje vlage ne znači da radovi tuženika nisu uzrok konkretnog uznemiravanja. Injektiranje je jedna od mogućih mjera sanacije same kuće tužiteljice, dok se u ovom postupku odlučuje o radovima tuženika koji su neposredno utjecali na zadržavanje vlage u zapadnom zidu kuće tužiteljice.

29. Prvostupanjski sud je stoga pravilno zaključio da su radovi tuženika predstavljali odlučujući doprinos nastanku konkretnog uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice.

30. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio i iskaze svjedokinja ČĆ i ŠĆ.

31. Ti iskazi nisu bili odlučni za tehničko utvrđenje uzroka vlage, jer je za to odlučan nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Međutim, oni potvrđuju da se vlaga u prostoru tužiteljice počela pojavljivati nakon izvođenja spornih radova tuženika i upravo na dijelu objekta koji se nalazi uz zapadni zid kuće tužiteljice, što je prvostupanjski sud pravilno doveo u vezu s nalazom i mišljenjem vještaka.

32. Također nije osnovan žalbeni navod da je prvostupanjski sud bio dužan odrediti novo građevinsko vještačenje.

33. Prema odredbi članka 261. stavka 2. ZPP-a, novo vještačenje određuje se kada je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili proturječan sam sebi ili drugim izvedenim dokazima, a te se nejasnoće ili proturječnosti ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka.

34. U konkretnom slučaju takve pretpostavke nisu bile ispunjene.

35. Sudski vještak je tijekom postupka više puta saslušan, odgovorio je na primjedbe stranaka i suda te pojasnio razloge zbog kojih je tijekom postupka mijenjao redoslijed predloženih sanacijskih mjera. Pri tome nije promijenio svoj konačni stručni zaključak da radovi tuženika utječu na zadržavanje i manifestiranje vlage u objektu tužiteljice.

35.1. Sama činjenica da tuženici nisu zadovoljni konačnim zaključkom vještaka ne predstavlja razlog za određivanje novog vještačenja.

35.2. Nije osnovan ni žalbeni navod da je prvostupanjski sud zanemario raniji iskaz vještaka od 24. listopada 2022. Naime, upravo iz usporedbe toga iskaza i kasnijeg očitovanja od 8. ožujka 2023. proizlazi da je vještak dodatno razjasnio razliku između kapilarnog uzdizanja vlage i njezina zadržavanja u zidu. Time raniji iskaz nije ostao nerazjašnjen, već je pojašnjen kasnijim usmenim očitovanjem.

35.3. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije pogrešno ocijenio provedene dokaze niti je pogrešno zaključio da postoji uzročno-posljedična veza između radova tuženika i konkretnog uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice.

36. Slijedom pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je osnovano prihvatio zahtjev za uklanjanje radova kojima je prouzročeno uznemiravanje, te naložio poduzimanje radova potrebnih radi uspostave prijašnjeg stanja i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice.

37. Naime, nakon što je utvrđeno da upravo radovi koje su izveli tuženici predstavljaju uzrok konkretnog uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice, pravilno je zaključeno da se prestanak takvog uznemiravanja može postići uklanjanjem uzroka njegova nastanka i izvođenjem radova kojima će se omogućiti prirodno prozračivanje i sušenje zapadnog kamenog zida kuće tužiteljice, te spriječiti ponavljanje istog ili sličnog uznemiravanja.

38. Tuženici pritom žalbom ne iznose posebne razloge zbog kojih bi pojedina mjera naložena izrekom pobijane presude bila nezakonita, neodređena ili neopravdana, već pravilnost svih naloženih mjera osporavaju polazeći od tvrdnje da između njihovih radova i nastalih posljedica ne postoji uzročno-posljedična veza.

39. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

40. Prema odredbi članka 167. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak; dalje: ZV), ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

41. Za uspjeh negatorijske tužbe vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba bespravno uznemirava u izvršavanju vlasničkih ovlasti.

42. U konkretnom slučaju tužiteljica je dokazala da je vlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da su tuženici svojim radovima na susjednoj nekretnini onemogućili prirodno prozračivanje i sušenje zapadnog zida njezine kuće, zbog čega je došlo do zadržavanja vlage i njezina pojavljivanja u unutrašnjosti objekta.

42.1. Takvo postupanje predstavlja uznemiravanje prava vlasništva tužiteljice u smislu članka 167. ZV-a.

43. Nije odlučno to što se radovi tuženika nalaze na nekretnini prvotuženice. Vlasnik je ovlašten koristiti svoju nekretninu, ali ne na način kojim bespravno uznemirava vlasnika susjedne nekretnine ili mu onemogućava redovito izvršavanje vlasničkih ovlasti.

44. Također nije odlučno što kuća tužiteljice nema izvedenu temeljnu hidroizolaciju. Ta okolnost može biti važna za potpuno i trajno građevinsko rješenje problema vlage, ali ne isključuje zaključak da su tuženici svojim radovima pogoršali postojeće stanje i prouzročili konkretno uznemiravanje.

45. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio i da postoji pasivna legitimacija drugotuženika.

46. Naime, iz provedenog postupka proizlazi da je drugotuženik sudjelovao u izvođenju spornih radova, odnosno da je zajedno s prvotuženicom sudjelovao u uređenju dvorišta, izvedbi zida, nasipanju zemlje i kasnijim radovima koje su tuženici poduzimali.

47. Pravilna je i odluka o troškovima postupka.

48. Neosnovano žalitelji tvrde da tužiteljica nije uspjela u pretežitom dijelu tužbenog zahtjeva.

49. Iz izreke pobijane presude proizlazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice prihvaćen u bitnom dijelu, odnosno u dijelu kojim je tražila prestanak uznemiravanja, uklanjanje radova kojima je uznemiravanje prouzročeno, sanaciju vanjskog zida i izvođenje radova radi otklanjanja posljedica vlage u unutrašnjosti objekta.

50. Odbijeni dio zahtjeva odnosi se prvenstveno na solidarno obvezivanje tuženika i na dio troškovnog zahtjeva, što ne dovodi u pitanje zaključak da je tužiteljica u parnici uspjela u bitnom i pretežitom dijelu.

51. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a kada je tužiteljici dosudio naknadu parničnog troška razmjerno njezinu uspjehu u postupku.

52. Kako žalbeni navodi tuženika nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, a ovaj sud nije našao ni razloge na koje pazi po službenoj dužnosti, žalbu tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu i na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu.

53. Tuženici su odbijeni sa zahtjevom za nadoknadu troška sastava žalbe jer sa žalbom nisu uspjeli , a tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za nadoknadu troška sastava odgovora na žalbu jer ova postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka.

Slavonski Brod, 3. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Draženka Ilak