REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1555/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŽA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Vesni Rajić, odvjetnici u Križevcima i I protustranke SA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II proutustranke ĐA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III protustranke OA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 3. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođene **.**.1945., i sada pokojnog HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1947., koja je trajala od 1992. pa sve do smrti pok. NA, do dana 8. rujna 2022.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. NA, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da su ona i NA živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1975. u [adresa] na adresi predlagateljice sve do 1992., a od 1992. pa sve do smrti pok. NA živjeli su u [adresa] na adresi [adresa]. NA preminuo je 8. rujna 2022. Predlagateljica pokreće ovaj postupak protiv brata, sestre i nećakinje pok. MA iz razloga što su oni kao zakonski nasljednici pokojnog bili pozvani na ostavinsku raspravu na kojoj isti nisu osporavali kako je predlagateljica bila u izvanbračnoj zajednici s pokojnim što je razvidno iz rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Jasne Galešić broj O-1544/22, UPP/OS-318/22, od 16. siječnja 2023. Obzirom na navedeno rješenje o nasljeđivanju, zakonsku regulativu i sudsku praksu, pozvani potencijalni nasljednici pok. NA formalno su titulirani kao protustranke u ovoj pravnoj stvari. Predlagateljica temeljem čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju pokreće ovaj postupak.

2. Rješenjem ovoga suda poslovni broj R1 Ob-1555/2023-6 od 14. listopada 2024. prekinut je postupka zbog smrti protustranke TA, pozvan je pravni slijednik pok. TA preuzeti postupak te je postupak nastavljen.

3. Protustranke se tijekom postupka nisu očitovale na prijedlog predlagateljice, dok je zainteresirana osoba dok je HZMO podneskom od dana 11. travnja 2025. (list 37 spisa) izjavio kako se opreza radi protivi utvrđivanju izvanbračne zajednice između ŽA i pok. MA. Predlaže saslušati predlagateljicu kao svjedoka kao i da se sasluša još barem dva nepristrana svjedoka koji bi mogli posvjedočiti o predmetnoj stvari.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka VA, ČA te CA.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 – dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

7. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 48-49 spisa), smrtni list (list 7 spisa) utvrđeno je da je NA rođen dana **.**.1947. u [adresa], a umro dana **.**.2022. u [adresa], te da nema upisanih službenih bilješki.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 50-51 spisa) utvrđeno je da je ŽA, rođ. Ž (predlagateljica) rođena dana **.**.1945. u [adresa], da je dana 23. rujna 1967. sklopila brak s JA i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak prestao smrću bračnog druga JA **.**.1973.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 53 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od 20. rujna 1977. na adresi u [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. NA (list 52 spisa) sud je utvrdio da je od 20. listopada 1987. pa do smrti 8. rujna 2022. imao prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa].

12. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog NA (listovi 4-6 spisa) koje je donio javni bilježnika Jasna Galešić broj O-1544/22, UPP/OS-318/22, od 16. siječnja 2023. utvrđeno je da je nasljednicom proglašena predlagateljica kao izvanbračna supruga.

13. Predlagateljica ŽA je na ročištu održanom 1. travnja 2026. izjavila da je pok. NA upoznala 80-ih godina, te da je ona već imala dvoje djece kada je on došao živjeti k njoj u Sv. Ivan Žabno. Predlagateljica navodi da je 1992. godine sa sinom otišla živjeti kod NA u [adresa]. Navodi kako je tamo prijavila boravište, te da su živjeli zajedno u [adresa] sve do smrti pok. NA, a da ona i danas tamo živi. Nadalje, navodi kako se ona i NA nikada nisu razdvajali, da su imali zajedničko kućanstvo i zajedničke financije, te da je NA prihvatio njenog sina kojeg su zajedno uzdržavali, obzirom na njegovu bolest. Voljeli su se, bila je na Alojzijevom sprovodu, stajala je uz odar te je sprovod platila. Sudjelovala je u ostavinskom postupku uz Alojzijevog brata CA, sestru OA i nećakinju ĐA koji su je svi priznali kao Alojzijevu izvanbračnu suprugu te je proglašena nasljednicom.

14. Svjedok VA na ročištu održanom 1. travnja 2026. iskazala je da se ne sjeća točno kada je predlagateljica došla u [adresa], ali se sjeća da je to bilo prije 1999. godine. Navodi kako je ona susjeda te da se predlagateljica i NA nikada nisu razilazili i da je predlagateljica cijelo vrijeme tamo živjela. Oni su njoj djelovali kao par.

15. Svjedok ČA na ročištu održanom 1. travnja 2026. iskazao je da sin predlagateljice, a da se predlagateljica zajedno sa njegovim bratom preselila kod pok. NA negdje 1991., 1992. godine. Više je puta bio kod njih u stanu te su se obiteljski družili. Oni se nisu nikada razdvajali. Navodi kako je predlagateljica organizirala i platila sprovod.

16. Svjedok CA na ročištu održanom 1. srpnja 2026. iskazao je da poznaje NA i VA jer su bili susjedi. Druže se otkad su oni doselili u Lubinu. Navode da već dugo tamo žive. Često je bio kod njih na feštama i proslavama. Oni se nisu nikada razdvajali. Oni su djelovali kao obitelj kao bračni par. Navodi kako je S uslijed bolesti pomagala predlagateljica.

17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Ovaj sud nije provodio dokaz saslušanjem protustranaka jer iako uredno pozvane, nisu prostupile zakazanom ročištu, a nit su se tijekom ovog postupka očitovali.

18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni NA bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Lubini, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni NA prethodno nisu bili u braku, te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni NA neoženjen za vrijeme njihovog zajedničkog života koja je zajednica trajala do smrti NA. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

20. U odnosu na nesklad navoda iznesenih u prijedlogu za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice te iskaza predlagateljice i svjedoka, a s obzirom na dostupnu dokumentaciju, sud nalazi prijedlog za utvrđivanjem postojanja izvanbračne zajednice djelomično neosnovan, u odnosu na navode o početku trajanja iste. Predlagateljica naime u prijedlogu navodi da je zajednica između nje i pok. NA započela 1975., dok je u svom iskazu iznijela da je pok. NA upoznala 80-tih godina. Stoga je ovaj sud zaključio da, a vodeći računa i o svim ostalim provedenim dokazima, da je zajednička životna zajednica predlagateljice i pok. NA započela 1992. godine, kada su započeli život u istom domaćinstvu u [adresa], što potvrđuju iskazi predlagateljice i svjedoka.

21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 3. srpnja 2026.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje

2. I-III Protustrankama

3. HZMO