Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Velikoj Gorici

    Trg kralja Tomislava 36

    Poslovni broj: R1 Ob-30/2026-18

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji Marini Caren Smolčić, u pravnoj stvari predlagatelja AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] sa boravištem u [adresa], koju zastupa punomoćnica Zrinka Prlić, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], po posebnoj skrbnici ZŠ, mag. iur. iz [adresa] za posebno skrbništvo, Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb, radi privremene mjere s kim će dijete živjeti i radi uzdržavanja, izvanraspravno 3. srpnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    Radi zaštite interesa i dobrobiti maloljetnog ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2023. određuje se

    p r i v r e m e n a  m j e r a

    I. Zajedničko dijete stranaka mljt. ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi [adresa], sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojim se odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati.

    II. Majka IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će samostalnu roditeljsku skrb nad mlt. ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u odnosu na donošenje odluke o promjeni vrtića te promjeni adrese prebivališta i boravišta djeteta, bez sudjelovanja i suglasnosti oca mlt. djeteta AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    III. Osobni odnosi mljt. ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], s ocem AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivati će se svaki ponedjeljak, srijedu i petak od 16 sati do 19 sati na način da će otac preuzeti dijete iz vrtića te ga potom vratiti majci te dva tjedna u kontinuitetu tijekom ljetnih mjeseci i tjedan dana u kontinuitetu za vrijeme zimskih mjeseci te svaki drugi državni praznik ili blagdan od 10 sati do 19 sati.

    IV. Primopredaja mljt. djeteta radi ostvarivanja osobnih odnosa s ocem odvijati će se na način da će roditelji predlagatelja ili roditelji protustranke vratiti mljt. ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], majci na adresu njenog prebivališta/boravišta i to za vrijeme dok je na snazi izrečena zaštitna mjera kako ne bi došlo do kršenja izrečene mjere. Za vrijeme dok je prema AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na snazi mjera opreza- zabrana približavanja IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], primopredaja se može ostvarivati i na drugi način sukladno dogovoru roditelja ukoliko se na taj način ne krši izrečena mjera.

    III. Upućuje se predlagatelj osiguranja AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od najkasnije tri mjeseca opravdati donesenu privremenu mjeru pokretanjem postupka radi donošenja odluke o pitanju s kojim će roditeljem m ljt. dijete stanovati, o ostvarivanju osobnih odnosa mljt. djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje jer će u protivnom ovaj prvostupanjski sud donijeti rješenje o ukidanju ove privremene mjere.

    IV. Nalaže se ocu AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da na ime uzdržavanja mljt. ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], plaća iznos od 332,00 EUR (tristotinetridesetdvaeura) mjesečno, počevši od 3. srpnja 2026. pa nadalje, uplatom navedenog iznosa na račun z.z. i majke IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], najkasnije do 15-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskim zateznim kamatama po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

    V. Svaka stranka snosi svoje troškove ovog postupka.

    VI. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu ove privremene mjere.

    Obrazloženje

    1. Ovaj sud je 4. veljače 2026. pod gornjim poslovnim brojem zaprimio prijedlog predlagatelja osiguranja AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: predlagatelj osiguranja; otac) kojim predlaže sudu određivanje privremene mjere radi donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati i uzdržavanja. Prijedlog obrazlaže navodeći kako je bio u izvanbračnoj vezi s protivnicom osiguranja IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: protivnica osiguranja; protustranka; majka) u kojoj je 4. studenog 2023. rođeno dijete ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Dijete ima prijavljeno prebivalište na adresi oca, dok majka djeteta nema nigdje prijavljeno prebivalište-u postupku odjave s adrese oca, neprijavljeno boravi u [adresa]. Dijete ČŠ pohađa dječji vrtić u [adresa] “Koraci”. Predlagatelj je pokrenuo postupak obaveznog savjetovanja te se čeka izrada izvješća od Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured [adresa] (dalje u tekstu: Zavod). Izvanbračna zajednica je prekinuta 28.01.2026. (srijeda) od kada je dijete dva dana bilo s majkom (srijeda i četvrtak). Dijete je bilo neprekidno kod oca od petka 30.01.2026. pa sve do ponedjeljka (02.02.2026.) kada je majka, u popodnevnim satima 02.02.2026. nazvala oca djeteta da želi vidjeti dijete na što je isti pristao na način da bude u njegovoj prisutnosti u blizini njegove obiteljske kuće. Susret je bio u redu dok osobni automobil s trojicom muškaraca nije stigao do njih na način da su muškarci krenuli prema predlagatelju dok je majka djeteta s djetetom sjela u automobil nakon čega su otišli u nepoznatom smjeru. Predlagatelj je odmah pozvao policiju te nema saznanja o daljnjem postupanju. Majka djeteta je vrtiću poslala e-mail u kojih ih obavještava da će dijete biti odsutno 2 tjedna. Majka djeteta ni na koji način ne želi komunicirati s ocem u vezi roditeljske skrbi nad zajedničkim djetetom te od kada je dijete odvela se ne javlja predlagatelju. Otac smatra da se majka djeteta nije sposobna samostalno brinuti o djetetu te da je dijete ugroženo, uzimajući u obzir da protustranka ima problema s alkoholom te je kazneno osuđivana radi nasilja u odnosu na bivšeg supruga. I dok su stranke živjele zajedno, otac je taj koji se brinuo o djetetu u svakome pogledu i osigurao mu sve neophodno za neometan rast i razvoj. Predlagatelj je samohrani roditelj dječaka od 12 godina, dok protustranka ima dvoje djece iz prvog braka, međutim, djeca žive s ocem i protustranka uredno ne plaća uzdržavanje za vlastitu djecu. Ističe kako je u ovom postupku žurno postupati jer je protustranka prijetila predlagatelju da će djetetu napraviti osobnu iskaznicu i otići s njim van zemlje.

    1.1. Obzirom na prethodno navedeno predlaže sudu donijeti mjeru kojom će odrediti da mlt. ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] stanuje s ocem, da otac ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb u pogledu odlučivanja o školovanju i zdravlju djeteta te ishođenju osobne iskaznice, da se osobni odnosi majke s mljt. djetetom održavaju u prisutnosti oca, subotom i nedjeljom u trajanju od dva sata od 15,00 do 17,00 u [adresa], u gradu/dječjem parku ili kod roditelja predlagatelja ili po drugačijem dogovoru roditelja, kao i da se majci, na ime uzdržavanja mljt. ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], naloži plaćati iznos od 224,00 EUR mjesečno, počevši od dana donošenja privremene mjere s dospijećem do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec.

    2. Protustranka je u svom odgovoru na prijedlog prvenstveno istaknula prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda pozivajući se na odredbu čl. 475. st. 1. Obiteljskog zakona te činjenicu da mlt. dijete ČŠ boravi s majkom na adresi [adresa], slijedom čega je razvidno kako je za vođenje predmetnog postupka mjesno nadležan Općinski sud u Novom Zagrebu.

    2.1. Nastavno čini nespornim činjenicu da je izvanbračna zajednica stranaka prestala 28. siječnja 2026. kada je predlagatelj napustio zajedničko kućanstvo, kao i činjenicu da imaju jedno zajedničko dijete mlt. ČŠ. Međutim, osporava sve daljnje navode predlagatelja te se protivi predmetnom prijedlogu radi određivanja privremene mjere na način kako to predlaže predlagatelj. Ističe kako je u siječnju 2026. pokrenula postupak obveznog savjetovanja, a koji je postupak još u tijeku. Ujedno, ističe kako ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a na kojoj adresi boravi od listopada 2025. Također, mljt. dijete s njom živi na navedenoj adresi, a što je predlagatelju zasigurno poznato s obzirom da je i on do prestanka izvanbračne zajednice živio s njima u tom stanu. Također, poznato je predlagatelju i kako dijete nema prijavljeno boravište na adresi boravišta majke iz razloga što je on odbio dati suglasnost za navedeno. Osporava navode predlagatelja koji se odnose na događaj od 2. veljače 2026. Naime, s obzirom na narušene odnose između stranaka, protustranka je tada, a i sada bila u strahu da joj predlaga telj neće vratiti mlt. dijete nakon što je s njim ostvarivao osobne kontakte iz razloga što je isti protustranci već ranije prijetio kako će joj uzeti mlt. dijete i da ga neće više vidjeti. Shodno tome, protustranka je bila u strahu i za sebe i za mlt. dijete, a uslijed čega je ista došla po dijete s njoj bliskim osobama radi vlastite sigurnosti i sigurnosti djeteta, no izričito se osporava da bi oni postupili na način kako to pokušava prikazati predlagatelj. Ističe se i kako se pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem Pp 601/2026 vodi prekršajni postupak radi počinjenja nasilja u obitelji od strane predlagatelja prema protustranci u prisustvu djeteta na način da je u nazočnosti djeteta protustranku povukao rukom za kosu i iz naručja joj istrgnuo mlt. ČŠ i rekao joj : „E sad ga više nećeš dobit nazad“, a što opravdava bojazan protustranke. U vezi navoda o odsutnosti djeteta iz vrtića, protustranka napominje kako se mlt. dijete ČŠ razbolio za vrijeme njezinog planiranog korištenja godišnjeg odmora te zbog navedenog isti nije mogao odlaziti u vrtić pa mu je ona u navedenom razdoblju pružala adekvatnu skrb, a o čemu je protustranka i obavijestila predlagatelja. Shodno tome, evidentno je da su u cijelosti neistiniti i maliciozni navodi predlagatelja kako ista ne komunicira s predlagateljem u odnosu na mlt. dijete. Osim toga, ističe kako je predlagatelju istaknula da može doći vidjeti dijete kada kod želi u stanu gdje borave protustranka i mlt. dijete imajući u vidu prijetnje predlagatelja kako protustranci neće vratiti dijete, a osim toga protustranka omogućava predlagatelju da dijete viđa svaki dan i putem video poziva.

    2.2. Ističe se i kako je mlt. ČŠ ostvario kontakte s ocem tijekom prošlog vikenda na adresi oca pa se i time osporava da bi majka onemogućavala da otac ostvaruje kontakte s ocem. Nadalje, protustranka u cijelosti osporava navode predlagatelja kako je on brinuo o djetetu u svakome pogledu i osigurao mu neophodno za neometan rast i razvoj budući je, upravo suprotno, ona brinula o svim potrebama mlt. djeteta i omogućavala mu sve što je bilo potrebno. Dijete je s majkom razvilo snažnu emocionalnu povezanost i sigurnu privrženost te protustranka smatra da bi za dijete niske dobi kao što je to mlt. ČŠ odvajanje od majke s kojom je povezan bilo veliki stres i životna promjena koja bi mogla nanijeti štetu za daljnji psihofizički razvoj djeteta. Osim toga, protustranka smatra kako predlagatelj nema dovoljno roditeljskih kompetencija da bi svakodnevno brinuo o djetetu u dobi od dvije godine posebice kada je svu brigu i skrb do sada u pravilu vodila protustranka. Uz to, bitno je napomenuti kako se protustranka uvijek brinula o svom mlt. djetetu ČŠ pružajući mu odgovarajuću zdravstvenu skrb koja se sastojala u odlascima kod doktora i provođenju vremena u bolnici s njime. U bitnome se osporavaju navodi kako protustranka ima problema s alkoholom, a u koju svrhu je protustranka spremna podvrgnuti se testiranju na alkohol i druga potrebna testiranja kako bi se utvrdilo kako ista ne konzumira alkohol niti neka druga opojna sredstva. Također, protustranka nije nikada kazneno osuđivana niti se protiv nje vodi kazneni postupak. Potrebno je istaknuti i kako je protustranka u pravilu, za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice sve životne troškove obitelji, pa čak i troškove mobitela za predlagatelja, snosila samostalno jer predlagatelj nije ostvarivao nikakve ili znatno male prihode s obzirom da je često bio nezaposlen, a kada bi i bio zaposlen novčana sredstva bi trošio u druge svrhe. Predlagatelj pokušava i neistino prikazati kako isti brine o svom djetetu iz prvog braka, no propušta navesti kako isti do iseljenja iz stana u kojem je živio s protustrankom odnosno u siječnju 2026. i do useljenja u kuću svojih roditelja zbog neriješenog stambenog pitanja, nije uopće živio s mlt. A niti je o njemu vodio ikakvu brigu već su to činili isključivo roditelji predlagatelja I i ŠŠ. Navedeno se može potvrditi i uvidom u zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad u postupku traženja isplate dječjeg doplatka za mlt. ČŠ kada je gospođa ŠŠ morala potvrditi da mlt. A živi s njom u kućanstvu, a ne u kućanstvu stranaka. Što se tiče odnosa protustranke i njezine djece iz prvog braka, neistiniti su navodi koji ukazuju kako protustranka ne izvršava plaćanja uzdržavanja za vlastitu djecu. Suprotno tome, protustranka redovito ostvaruje osobne kontakte s djecom te se uredno pridržava dogovora s bivšim partnerom o dinamici plaćanja uzdržavanja djece i ostvarivanju njihovog međusobnog viđenja. Pritom je potrebno istaknuti i kako je predlagatelj fizički napao mlt. Č, dijete protustranke, na način da ju je ošamario, a što je dijete prenijelo roditeljima te je navedeno prijavljeno i nadležnog Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Ističe se kako se navedeno dogodilo u ljeto 2025. nakon čega su stranke prestale živjeti zajedno te se protustranka s djetetom preselila kod svoje majke, a dok su potom protustranka i dijete počeli živjeti u stanu u [adresa] na adresi [adresa].

    2.3. S obzirom na sve prethodno izneseno, protustranka predlaže da mlt. ČŠ živi s njom na njezinoj adresi. S tim u vezi, protustranka je svjesna važnosti ostvarivanja osobnih kontakata mlt. djeteta s ocem pa predlaže da se osobni odnosi mlt. ČŠ s ocem ostvaruju: - svaki drugi vikend od petka u 17:00 sati do nedjelje u 17:00 sati na način da će otac preuzeti mlt. dijete na adresi stanovanja i vratiti dijete na adresu stanovanja djeteta i majke, a kako bi majka mogla pravovremeno pripremiti dijete za spavanje. polovinu ljetnih i polovinu zimskih praznika te svaki drugi državni praznik i blagdan na način da će otac preuzeti mlt. dijete na adresi stanovanja i vratiti dijete na adresu stanovanja djeteta i majke.

    2.4. U odnosu na prijedlog predlagatelja da isti ostvaruje djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb, protustranka ukazuje kako se privremenom mjerom ne može odlučivati o djelomično samostalnom vršenju roditeljske skrbi nad djetetom pa u tom dijelu predlaže prijedlog odbaciti. Naime, predlagatelj je u odnosu na navedeni dio prijedloga morao izvješće o provedenom obveznom savjetovanju dostaviti već uz podnošenje prijedloga, a što nije učinio. No, ukoliko bi Naslovni sud ipak odlučivao o takvom prijedlogu predlagatelja, tada protustranka predlaže da ista ostvaruje djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb nad mlt. ČŠ u odnosu na bitna pitanja koja se tiču mlt. djeteta, odnosno u odnosu na donošenju odluka o pitanju obrazovanja, zdravlja, promjene osobnih dokumenata te adrese prebivališta i boravišta djeteta.

    2.5. Prema saznanjima protustranke, predlagatelj je trenutno zaposlen u trgovačkom društvu Lipa Vita promet d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i ostvaruje mjesečna primanja u iznosu od približno 2.000,00 EUR. Također, protustranka zna da predlagatelj radi i „na crno“ čime ostvaruje dodatnu zaradu. Stoga, u odnosu na iznos mjesečnog uzdržavanja mlt. ČŠ, a sukladno Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta, protustranka na ime uzdržavanja mlt. ČŠ potražuje od predlagatelja minimalni mjesečni iznos od 332,00 EUR. Međutim, protustranka nema saznanja o točnoj visini prihoda koje predlagatelj ostvaruje, kao niti saznanja o tome ima li predlagatelj nekretnine i pokretnine u vlasništvu, pa se predlaže službenim putem pribaviti predmetne podatke.

    2.6. Uvažavajući navedeno predlaže sudu donijeti odluku kojom određuje da mlt. mlt. ČŠ nastavi stanovati s majkom, da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na donošenje odluka o pitanju obrazovanja, zdravlja, promjene osobnih dokumenata te adrese prebivališta i boravišta djeteta, da se osobni odnosi oca s mlt. ČŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijaju svaki drugi vikend od petka u 17:00 sati do nedjelje u 17:00 sati na način da će otac preuzeti mlt. dijete na adresi stanovanja i vratiti dijete na adresu stanovanja djeteta i majke polovinu ljetnih i polovinu zimskih praznika te svaki drugi državni praznik i blagdan na način da će otac preuzeti mlt. dijete na adresi stanovanja i vratiti dijete na adresu stanovanja djeteta i majke te da je otac AŠ dužan je za uzdržavanje mlt. ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj]. mjesečno doprinositi iznos od 332,00 EUR počevši od dana podnošenja prijedloga radi određivanja privremene mjere pa nadalje dok za to postoje uvjeti.

    2.7. Podneskom od 2. lipnja 2026. protustranka je obavijestila sud kako je predlagatelj presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Pp 601/2026 od 11. svibnja 2026. proglašen krivim radi počinjenja fizičkog i psihičkog nasilja na štetu protustranke u prisutnosti mlt. ČŠ te mu je, između ostalog, izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja protustranke u trajanju od šest mjeseci.

    3. Na navode protustranke se predlagatelj nije očitovao iako mu je podnesak protustranke uredno dostavljen uz poziv da se na isti očituje u roku 8 dana.

    4. Maloljetnom ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], imenovan je poseban skrbnik u osobi ZŠ, diplomirane pravnice s položenim pravosudnim ispitom i zaposlenicom Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Zagreb radi zastupanja i zaštite njegovih prava i interesa u ovom postupku.

    5. U osmom dijelu, glavi V. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23.; dalje ObZ) navedeni su posebni postupci osiguranja, a u čl. 529. ObZ-a su propisani posebni postupci osiguranja radi određivanja privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom te privremene mjere radi uzdržavanja, a mogu se odrediti prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava, kao i za njegova trajanja.

    6. Odredbom čl. 529. st. 2. ObZ-a propisano je da se privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i privremene mjere radi uzdržavanja mogu odrediti prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava, kao i za njegova trajanja.

    7. Odredbom čl. 536. st. 1. ObZ-a je propisano odlučivanje o privremenoj mjeri u slučaju ako, u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, roditelji nisu postigli sporazum da sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

    8. Postavljeni prijedlog upravljen je na privremenu regulaciju uređenja pitanja s kojim roditeljem će mljt. dijete stanovati, načina ostvarivanja osobnih odnosa sa mljt. djetetom te o iznosu uzdržavanja budući da o tome roditelji nisu postigli dogovor. Kako odluka suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s jednim roditeljem po prirodi stvari podrazumijeva prethodno uređenje pitanja s kojim roditeljem će mal. dijete stanovati, to je navedeno pitanje također valjalo obuhvatiti ovom sudskom odlukom korištenjem ex offo ovlasti suda iz čl. 530. st. 4. ObZ-a.

    9. Među strankama je nesporno da je njihova izvanbračna zajednica prestala te da je za vrijeme trajanja iste rođeno zajedničko dijete mljt. ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Ujedno, tvrdnju protustranke da je pred Hrvatskog zavoda za socijalni rad pokrenula postupak obveznog savjetovanja potvrđuje Izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 9. lipnja 2026. iz kojeg proizlazi, kako je protustranka pokrenula postupak obveznog savjetovanja kao i ase stranke nisu sporazumjele u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Utoliko je razvidno da po dovršetku ovog postupka tek predstoji pokretanje sudskog postupka u kojem se odlučuje o pravu koje se osigurava ovom privremenom mjerom.

    10. Odredbom čl. 536. st. 6. ObZ-a propisano je da je sud u postupcima za određivanje privremene mjere koji se odnose na pitanje s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa drugog roditelja s djetetom, dužan saslušati roditelje te zatražiti mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a ujedno je prema odredbi st. 5. istog članka dužan omogućiti djetetu izražavanje mišljenja.

    11. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, proveo dokaz saslušanjem protustranke, zatražio i pribavio mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Velika Gorica (dalje u tekstu: Zavod) o prijedlogu oca. Ističe se kako predlagatelj nije saslušan jer nije pristupio na ročište održano 10. lipnja 2026. niti je svoj izostanak opravdao.

    12. Pregledom mišljenja stručnog tima Zavoda, PU Velika Gorica od 9. lipnja 2026. utvrđeno je da je obitelj u tretmanu od veljače 2025. kada je obitelj prijavila susjeda da se iz stana čuje buka kojom prilikom su AŠ i IŠ izjavili kako se radi o problematičnoj susjedi koja je više puta prijavljivala razne susjede, svoj su odnos opisali skladnim, negiraju nasilne odgojne metode prema ijednom djetetu. Zavod je 12. veljače 2026. dobio obavijest PP Velika Gorica kako je **.**.2026. AŠ pozvao policiju jer je IŠ tražila da vidi mlt. ČŠ koji se u tom trenutku nalazio kod oca i kada ga je došla vidjeti, uzela ga je i nije ga željela vratiti. Također, Zavod je 24. veljače 2026. zaprimio obavijest PP Velika Gorica kako su policijski službenici intervenirali po pozivu IŠ koja je prijavila AŠ da je počinio psihičko i fizičko nasilje nad njom u prisustvu djeteta. Naime, AŠ je 14. veljače 2026. došao u Zagreb vidjeti mlt. ČŠ pri čemu je iz Monikinih ruku ''otrgnuo'' dijete, počupao ju za kosu i udaljio se sa adrese uz riječi ''E sad ga više nećeš dobiti nazad.'' 12.1. Iz pojedinačnih razgovora s roditeljima se dobiva potpuno drugačija verzija situacije, pri čemu oboje ne slijede kronološki tijek događaja, nego dodatno pokušavaju pojasniti situaciju uz pitanja stručnih djelatnika, svako navodeći drugačije informacije. Dana **.**.2026. IŠ je podnijela zahtjev za obveznim savjetovanjem. Uvidom u službenu bilješku navedenog postupka vidljivo je da se IŠ i AŠ nisu sporazumjeli u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Nadalje, vidljivo je kako IŠ predlaže da dijete stanuje s majkom, a s ocem održava osobne odnose svaki drugi vikend od petka u 17h, odnosno nakon vrtića do nedjelje u 17 sati. AŠ pak u razgovoru navodi kako on zbog posla često nema slobodne vikende te bi mu više odgovaralo ponedjeljkom, srijedom i petkom nakon vrtića, od 15 sati do 20 sati. Također, AŠ navodi kako ga je IŠ varala, a spominje sumnju da je mlt. ČŠ njegov sin te kaže da će raditi DNK test, a ako se ustanovi da nije njegovo dijete, svejedno bi tražio ostvarivanje osobnih odnosa jer su bliski. AŠ prigovara na skrb IŠ o djeci jer živi s prijateljicom i dvoje njene djece, što IŠ u posljednjem razgovoru 2. lipnja 2026. opovrgava. AŠ izražava sumnju u njenu skrb o djeci te odbija plaćanje uzdržavanja. Obzirom na predmetni postupak Zavod je pozvao IŠ koja je pristupila Zavodu 2. lipnja 2026. i predala presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pp 601/2026 od 11. svibnja 2026. kojom je AŠ proglašen krivim za nasilje u obitelji u nazočnosti mlt. ČŠ koje se dogodilo 14. veljače 2026., kažnjen je novčanom kaznom i izrečena mu je zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja IŠ na udaljenost manju od 100m u trajanju od 6 mjeseci. IŠ je tada navela kako se AŠ nije niti pojavio na izricanju presude te kako i dalje nisu u kontaktu, niti je AŠ vidio ČŠ ili pitao za njega. IŠ izjavljuje da je pokušala preko majke stupiti u kontakt sa AŠ, no bezuspješno. Ista navodi kako je u postupku obveznog savjetovanja tražila da AŠ viđa dijete vikendima, no upoznata sa nemogućnošću istog zbog povećanog opsega posla AŠ, ista izjavljuje kako je suglasna da mlt. ČŠ ostvaruje osobne odnose s ocem preko tjedna, nakon vrtića. Navodi kako se ranije protivila tome jer bi AŠ znao pokupiti ČŠ iz vrtića i već ju nakon sat- dva zvati da ostavlja dijete kod nje i da dođe po njega, što joj je stvaralo probleme jer bi morala često izlaziti s posla. AŠ je putem e -maila, na koji je ranije odgovarao, poslan poziv za dolazak u ovaj PU u postupku privremene mjere, no isti se nije odazvao, niti je opravdao nedolazak. Ovaj Područni ured i dalje prati situaciju u obitelji te će se u obitelji poduzimati mjere obiteljsko pravne zaštite ako bi se zaštitila prava i psihosocijalni razvoj djeteta.

    12.2. Mišljenje je Stručnog tima, pri čemu uzimaju u obzir da je IŠ i posljednjem razgovoru u ovom PU izjavila kako je suglasna da AŠ ostvaruje osobne odnose sa djetetom preko tjedna, a ne vikendima, a što je AŠ prvotno i tražio u postupku obveznog savjetovanja, kako je u najboljem interesu mlt. ČŠ da i nadalje stanuje s majkom IŠ, a s ocem AŠ ostvaruje osobne odnose svaki ponedjeljak, srijedu i petak od 16 sati do 19 sati na način da će otac preuzeti dijete iz vrtića te ga potom vratiti majci. S obzirom na izrečenu zaštitnu mjeru, predlažu da AŠ dijete vrati majci posredovanjem druge osobe; Monikine ili svoje majke, kako ne bi došlo do kršenja izrečene mjere. Također, AŠ će sa mlt. ČŠ ostvarivati osobne odnose dva tjedna u kontinuitetu tijekom ljetnih mjeseci te tjedan dana u kontinuitetu za vrijeme zimskih mjeseci te svaki drugi državni praznik ili blagdan od 10 sati do 19 sati.

    13. Na ročištu održanom 10. lipnja 2026. protustranka je u bitnom navela da predlagatelj od veljače nije posjetio niti pitao za ČŠ. Sve kontakte vezano za pokušaj druženja ČŠ s ocem je sama inicirala, ali bezuspješno. Zadnji put u veljači je s predlagateljem dogovorila njegovo druženje s ČŠ, on ga je preuzeo i već nakon sat vremena ju je zvao da dođe po ČŠ zbog čega je morala neopravdano izaći s posla i od tada pa do danas predlagatelj više nije tražio viditi ČŠ. Pokušala ga je kontaktirati na 5 različitih telefonskih brojeva koje je u međuvremenu promijenio, ali se ni na jedan nije javio, a zvala ga je upravo radi dogovora vezanog za ČŠ. Obzirom na isto, do predlagatelja je pokušala doći i posredstvom njegove majke, ali joj se niti ona nije javila. Budući ČŠ pohađa vrtić u [adresa], a zajednički stanuju u [adresa] u [adresa], promijenila je zaposlenje i unazad dva mjeseca radi u vojarni u [adresa], u praonici rublja. Na taj način svaki dan može ČŠ odvesti u vrtić "Koraci" u [adresa], gdje putuju autobusom. Njeno radno vrijeme prilagođeno je upravo vremenu boravka ČŠ u vrtiću 8-16h, a ČŠ može ostati do 17h, ali ga preuzme odmah kada joj završi radno vrijeme. Također, vikende provode zajedno jer ne radi vikendom. Ukoliko u skorije vrijeme ne promijeni vrtić Luki biti će primorana plaćati 630,00 eura za privatni vrtić budući će promijeniti adresu stanovanja, a ovaj vrtić "Koraci" je privatni vrtić koji nisu morali plaćati za ČŠ obzirom je imao prebivalište na području [adresa], ali ukoliko bi ČŠ i ona promijenili prebivalište, tada bi morala plaćati ranije navedeni iznos. Predlagatelj je s mlt. ČŠ, dok su živjeli zajedno, imao korektan odnos pri čemu ističe da bi sve obaveze vezane za ČŠ ona izvršavala, a nikada predlagatelj (primjerice odlasci liječniku i sl.). U to vrijeme radila je u dvije smjene i dok je radila poslijepodne bi se predlagatelj samostalno brinuo o ČŠ u vidu pripreme hrane, promjene pelena i sl., a dok je radila u prijepodnevnoj smjeni je ČŠ bio u vrtiću. Najamninu za stan u kojem stanuje s ČŠ plaća u visini 650,00 eura, a režijski troškovi iznose 210,00 eura. Dodaje da od većih troškova za ČŠ može istaknuti pelene u iznosu 30,00 eura tjedno, u sklopu vrtića posjećuju lutkarske predstave jednom tjedno kojom prilikom je dužna platiti 7,00 eura za ulaznicu. Odlazak na predstavu mu je nužan jer u protivnom mora ostati kod kuće budući njegova skupina odlazi na predstavu, a kod kuće ga nema tko čuvati.

    14. Na istom ročištu protustranka je povukla prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda slijedom čega o istom nije bilo potrebno donositi posebnu odluku.

    14.1. Ujedno, specificirala je prijedlog u odnosu na točku II. rješenja (str. 18 spisa) na način da predlaže da sud donese odluku da protustranka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb nad mlt. ČŠ u odnosu na donošenje odluke o promjeni vrtića te adrese prebivališta i boravišta djeteta te dodala kako je suglasna s mišljenjem i prijedlogom Zavoda, smatra da je isti u interesu djeteta i u skladu s trenutnom situacijom. U odnosu na predloženi iznos uzdržavanja ostaje kod istog pri čemu dodaje da je upravo iznos od 332,00 eura predložen sukladno zakonu te obzirom na primanja predlagatelja (2.000,00 Eur) koji je naveo u prekršajnom postupku, a sada je čak naveo i veći iznos (3.000,00 Eur).

    15. Posebna skrbnica mljt. djeteta ZŠ se očitovala podneskom od 9. travnja 2026. i predložila sudu u što je moguće krećem roku zakazati ročište u predmetnom postupku te ponovno pozvati nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad na izradu mišljenja i prijedloga s obzirom da protustranka ne može stupiti u kontakt s predlagateljem te isti niti ostvaruje osobne odnose s mlt. djetetom, a niti doprinosi za uzdržavanje čime šteti mlt. djetetu. Obzirom na ponašanje predlagatelja, predlaže da kao majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb nad mlt. ČŠ u cijelosti, a ne samo u pojedinim aspektima kako je ranije predlagala.

    15.1. Podneskom od 28. svibnja 2026. posebna skrbnica ispričala je svoj nedolazak na ročište te dodatno navela da bi, u slučaju da stranke u daljnjem tijeku postupka postignu sporazum o sadržajima roditeljske skrbi, načelno bila suglasna sa sporazumom sukladno temeljnom načelu Obiteljskog zakona koje propisuje da roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost skrbiti se o djetetu i njegovoj imovini, a da državna tijela interveniraju samo u slučaju potrebe (čl. 6. ObZ), te također imajući u vidu presumpciju najboljeg interesa kada su roditelji suglasni u ostvarivanju roditeljske skrbi. No, ako stranke ne bi postigle sporazum u odnosu na predmet spora, tada predlaže provesti dokaz saslušanjem stranaka, kao i od nadležnog zavoda za socijalni rad zatražiti dostavu mišljenja i prijedloga. Po provedenom dokaznom postupku, predlaže sudu donijeti odluku sukladno stanju spisa, uzimajući u obzir najbolji interes mlt. ČŠ.

    16. Pregledom Presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp- 601/2026 od 11. svibnja 2026. utvrđeno je da je istim krivim proglašen okrivljeni AŠ što je 16. veljače 2026. u 14,20 u Zagrebu, na adresi [adresa] počinio fizičko i psihičko nasilje u obitelji u nazočnosti djeteta na štetu svoje bivše izvanbračne supruge IŠ (1997) na način da je istu rukom povukao za kosu te joj iz naručja istrgnuo njihovog maloljetnog sina ČŠ (r. 2023.) te joj rekao: ,,E sad ga više nećeš dobiti nazad'' nakon čega se zajedno s djetetom udaljio u nepoznato, a što je kod iste izazvalo osjećaj strah i uznemirenost uz povredu dostojanstva dakle počinio je fizičko i psihičko nasilje u obitelji na štetu bivše izvanbračne supruge u nazočnosti djeteta čime je kod iste izazvao osjećaj straha , uznemirenosti i povredu dostojanstva te mu je izrečena novčana kazna kao i zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, bivše vanbračne partnerice IŠ, s adresom prebivališta u [adresa], gdje god se ona nalazi na udaljenost manju od 100 metara u trajanju od 6 mjeseci.

    17. Po tako provedenom postupku i rezimirajući sve gore iznesene dokaze i relevantne okolnosti koje je sud cijenio kod donošenja ove odluke, sud je odredio privremenu mjeru kao u izreci iz slijedećih razloga. Naime, iz mišljenja stručnog tima Zavoda, koji ovaj sud u cijelosti prihvaća, proizlazi da je u najboljem interesu mljt. ČŠ da i nadalje stanuje s majkom, a s ocem ostvaruje osobne odnose danima u tjednu u vremenu 16,00-19,00sati kakav prijedlog je i sam predlagatelj prvotno iznosio u postupku obveznog savjetovanja, a majka se istome nije protivila odnosno izjavila je svoju suglasnost na takav prijedlog predlagatelja.

    18. Sud je uzeo u obzir i navode majke o pasivnom držanju oca, ovdje predlagatelja u komunikaciji vezanoj za ostvarivanje osobnih odnosa s mljt. ČŠ i vezano za samo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom odnosno izostanak takve komunikacije i odnosa, navode posebne skrbnice o istom postupanju predlagatelja koji niti ostvaruje osobne odnose s mlt. djetetom, niti doprinosi za uzdržavanje čime šteti mlt. djetetu, kao i pasivno držanje u postupku pred Zavodom te u ovom postupku gdje nakon podnošenja prijedloga više nije aktivno sudjelovao. Ujedno je imao u vidu i činjenicu da je između roditelja dovršen prekršajni postupak te da je određena mjera zabrane približavanja žrtvi, odnosno ovdje protustranci, što dodatno opterećuje njihove međusobne odnose.

    19. Polazeći od temeljnog načela obiteljskog prava da je najbolji interes djeteta odlučujući kriterij pri donošenju odluka koje se tiču djeteta, sud je ocijenio da je za m ljt. Luku važno očuvati i razvijati odnos s oba roditelja. Istodobno, uvažavanjem prethodno navedenih činjenica (t. 17. i 18. obrazloženja) sud je odlučio kako će mljt. ČŠ stanovati s majkom na adresi [adresa], a kako će se osobni odnosi mljt. ČŠ s ocem ostvarivati svaki ponedjeljak, srijedu i petak od 16 sati do 19 sati na način da će otac preuzeti dijete iz vrtića te ga potom vratiti majci te dva tjedna u kontinuitetu tijekom ljetnih mjeseci i tjedan dana u kontinuitetu za vrijeme zimskih mjeseci te svaki drugi državni praznik ili blagdan od 10 sati do 19 sati, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. i III. izreke.

    20. Imajući u vidu da je protiv predlagatelja na snazi mjera opreza-zabrana približavanja protustranci na udaljenost manju od 100 (sto) metara, to je sud u točki IV. pobliže uredio način primopredaje mljt. djeteta kako ne bi došlo do kršenja mjere opreza.

    21. Nadalje, kako bi se privremeno mogao riješiti konkretan obiteljski odnos, koji je specifičan, obzirom na dobrobit i interes mlt. ČŠ koji će nastaviti stanovati s majkom na adresi njenog prebivališta u [adresa], opravdano je donošenje odluke o samostalnoj roditeljskoj skrbi privremenom mjerom i izvan razloga određenih odredbom članka 529. stavak 1. ObZ. Cilj donošenja takve privremene mjere ogleda se u privremenom uređenju spornog obiteljskog odnosa upravo radi dobrobiti interesa mlt. djeteta stranaka, a sud je dužan voditi računa o dobrobiti i najboljem interesu mlt. djece u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci, time da središnje mjesto moraju imati najbolji interesi djece (tako i Ustani sud u odlukama broj: U-III-2182/2014 od 17. lipnja 2014., U-III-4784/2013 od 06. ožujka 2014., U-III-5779/2020 od 14. listopada 2021. i dr.). Privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kojima se privremeno uređuje određeni pravni odnos regulirane su odgovarajućim odredbama Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/2022., 6/2024.; dalje: OZ), time da su pretpostavke za određivanje takvih mjera propisane odredbom članka 346. OZ, a vrste privremenih mjera i njihovi učinci odredbom članka 347. OZ. Temeljem odredbe članka 347. stavak 1. OZ, radi osiguranja nenovčanih tražbina, proizlazi da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog osiguranja, a prema stavku 2. istog članka, ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će se privremeno urediti sporno odnos među strankama. U ovom konkretnom slučaju se radi o tzv. regulacijskoj privremenoj mjeri, a regulacijska zaštita privremenim mjerama može se odnositi na sadržaje vezane za dobrobit i interes mlt. djece. To stoga, jer se kroz sadržaj regulacijske zaštite privremenim mjerama upravo privremeno uređuje pravni odnos u predmetnom postupku, koji se odnosi na odlučivanje o pravima i interesima mlt. dje teta stranaka. Samostalna roditeljska skrb u smislu odredbe članka 105 . ObZ može se uspostaviti samo odlukom suda, za razliku od zajedničke roditeljske skrbi koja se može uspostaviti sporazumno. Odluka suda o samostalnoj roditeljskoj skrbi nije ograničena samo na odluku kojom se konačno završava obiteljski postupak, već takva odluka može biti i odluka privremenog pravnog karaktera, kakva je i odluka u ovom postupku osiguranja radi određivanja privremene mjere. Nedvojbeno je pravo djeteta na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, a to pravo može biti uskraćeno jedino ako je u suprotnosti s dobrobiti djeteta, u smislu odredbe članka 9. stavak 3. Konvencije o pravima djeteta. Međutim, ista Konvencija je postavila poseban kriterij za postupanje s djetetom i donošenjem odluke u vezi s njim, a taj odlučujući kriterij je dobrobit i interes djeteta. Sukladno odredbi članka 3. Konvencije o pravima djeteta, u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost. Isto tako i odredba članka 5. stavak 1. ObZ nalaže sudovima i javnopravnim tijelima koji vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta da moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit. Država je dužna poduzimati mjere radi očuvanja obitelji, što jamči i Ustav Repub like Hrvatske odredbama koje govore o tome da je obitelj pod osobitom zaštitom države, da svatko ima pravo na zaštitu obiteljskog života, kao i da svatko ima pravo sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojan život, a odredbom članka 8. iste Konvencije svakome je zajamčeno pravo na poštovanje obiteljskog života. Stoga, slijedom navedenog, sud mora štititi prava mlt. djece, njihova dobrobit i interes mora biti iznad bilo kakvih drugih interesa, te je u smislu navedenih konvencijskih, ustavnih i zakonskih odredbi, opravdano donošenje odluke o samostalnoj roditeljskoj skrbi privremenom mjerom i izvan razloga određenih odredbom članka 529. stavak 1. ObZ. Pri tome treba imati u vidu da izrečena mjera nije trajne naravi (tako i odluka Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev 1161/2023), time da je trajanje privremene mjere ograničeno na rok od 3 mjeseca, u kojem predlagatelj mora pokrenuti postupak radi opravdanja privremene mjere ili će se ista, u protivnome, ukinuti. Stoga je, slijedom svega gore izloženog, imajući u vidu stručno mišljenje stručnog tima Zavoda, Područni ured Velika Gorica, posebne skrbnice te činjenice da će dijete nastaviti stanovati kod majke u Zagrebu kojim slijedom i isto treba imati prijavljeno mjesto stanovanja kod roditelja s kojim stanuje koja činjenica potom vezuje i mogućnost upisa u vrtić koji će biti najefikasnije i najekonomičnije rješenje obzirom na (novoprijavljeno) mjesto stanovanja mlt. ČŠ, valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

    22. Odredbom čl. 288. ObZ-a propisano je da je uzdržavanje dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastoraka i maćehe i očuha, kada je to predviđeno ovim Zakonom. Odredbom čl. 288. st. 1 ObZ - a propisano je da su roditelji dužni uzdržavati svoje malodobno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja malodobnog djeteta.

    23. Odredbom čl. 309. ObZ-a propisano je da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a odredbom čl. 310. ObZ-a propisano je da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb za dijete, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Odredbom čl. 313. st. 1. ObZ-a propisano je da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na prihode i imovinske stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje, dok je stavkom 2. istog članka ObZ-a propisano da je roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje dužan prikazati ukupne neto prihode koji ulaze u sva stalna i privremena novčana primanja

    24. Što se tiče uzdržavanja valja napomenuti kako prema odredbi čl. 281. ObZ

    -a uzdržavanje između ostalog jest dužnost i pravo roditelja, dok su prema odredbi čl. 288. ObZ-a roditelji dužni uzdržavati svoju maloljetnu djecu. Prema ocjeni ovoga suda upravo je cilj citiranih zakonskih odredbi da uzdržavanje kao dužnost i pravo roditelja, prema zajedničkoj maloljetnoj djeci, oni izvršavaju prema svojoj maloljetnoj djeci kada ista nisu njima povjerena na zajednički život, slijedom čega se i roditelj u odnosu na kojega je odlučeno da s njime maloljetno dijete ne živi, a u cilju izvršavanja svoje obveze uzdržavanja prema maloljetnom djetetu, obvezuje doprinositi njegovom uzdržavanju.

    25. Provedenim postupkom utvrđeno je kako dijete stranaka ima uobičajene životne troškove kao i druga djeca njegove dobi, a koji se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja i zdravlja te mlt. ČŠ nema povećanih materijalnih potreba u smislu odredbe čl. 312. ObZ-a. Nadalje, a budući je čl. 311. st. 2. ObZ-a propisano da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja, je iz imovinskih prilika predlagatelja kao davatelja uzdržavanja utvrđeno da je otac kao zdrava, radno sposobna osoba, u mogućnosti participirati u utvrđenim potrebama uzdržavanja mlt. djeteta u dosuđenom iznosu, koji iznos sud smatra primjerenim, a imajući u vidu da je minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, za dijete do 6 godina iznosi 17% prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome, odnosno, 224,00eura, a prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine 49/24 od 26. travnja 2024.), a primanja predlagatelja premašuju prosječnu mjesečnu plaću te 17% plaće predlagatelja (koja iznosi min. 2.000,00Eur prema navodima samog predlagatelja) iznosi 340,00Eur.

    26. Zatezna kamata je dosuđena temeljem odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a sukladno čl. 306. ObZ-a i to od dana donošenja ove odluke.

    27. U odnosu na zatražene troškove postupka, kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a, odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    28. Nastavno na sve gore iznesene razloge, sud je primjenom odredbi čl. 529. st. 1. toč. 1. i 2. i čl. 536. st. 1. ObZ-a, te čl. 530. st. 4. ObZ-a, kao i preostalih gore citiranih odredbi, odlučio kao pod točkama I. -VI. izreke ovog rješenja.

    29. Nadalje, kako je uvidom u sustav e-spisa na dan donošenja ove odluke utvrđeno da nije pokrenut postupak u kojem se odlučuje o tome s kojim će roditeljem mljt. ČŠ stanovati i ostvarivanju osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, to je stoga primjenom odredbe čl. 523. i čl. 534. st. 4. toč. 1. ObZ -a odlučeno kao pod točkom I. i II. izreke.

    30. Temeljem odredbe čl. 535. ObZ-a koja propisuje da tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere, odlučeno je kao u točki V I. izreke.

    31. Roditeljima se dodatno naglašava da se ovom privremenom mjerom samo privremeno uređuju odnosno reguliraju nastali predmetni sporni odnosi, zbog čega su ovom sudu za donošenje rješenja kao u izreci bile dostatne naprijed navedene utvrđene činjenice i uvjerenje na temelju istih da treba čim prije donijeti ovakvu odluku, pa je utoliko ista i donesena. Osim toga, radi se o privremenoj mjeri ograničenog trajanja, dok će za donošenje konačne odluke, ukoliko predlagatelj osiguranja pokrene postupak na koji je upućena točkom III. izreke, sud izvoditi i druge potrebne dokaze za konačnu odluku u ovoj pravnoj stvari. Ujedno se naglašava da je sud u postupku radi opravdanja ove privremene mjere, ovlašten istu izmijeniti ili ukinuti, pa tako i odlučiti o eventualnom proširenju ili izmjeni načina ostvarivanja osobnih odnosa oca sa ml jt. Djetetom.

    32. Naglašava se ujedno roditeljima da je njihova obveza surađivati u ostvarivanju zajedničkog cilja - očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja i dobrobiti djeteta kao i na ostvarivanje kvalitetnog odnosa s oba roditelja bez obzira na faktore koji su uzrokovali prestanak bračne zajednice. Upućuje se i ovim putem roditelje da se uključe/nastave sa savjetodavnim radom kako bi poradili na međusobnoj komunikaciji, a vezano za suradnju u izvršavanju roditeljske skrbi.

    33. Sud ujedno upozorava roditelje na dužnost poštovanja ove sudske odluke o privremenoj mjeri kao i na pravne posljedice nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem kako je određena ovom odlukom. U tom smislu se napominje roditeljima da sud može odrediti ovrhu radi predaje djeteta za slučaj nepoštivanja odluke suda o privremenoj mjeri s kojim će roditeljem dijete stanovati (čl. 513. i 514. ObZ-a), a po službenoj dužnosti može odlučiti i o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom (čl. 536. st. 3. Obz-a). Sud može ujedno roditelju koji uskraćuje mal. djeci ostvarivanje osobnih odnosa s drugim roditeljem izreći novčanu kaznu u iznosu od 3.980,00 eura, zatvorsku kazne od jednog dana do šest mjeseci ili promijeniti odluku s kojim će roditeljem dijete stanovati (čl. 417. st. 3. ObZ-a).

    34. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

    U Velikoj Gorici 3. srpnja 2026.

    Sutkinja

    Marina Caren Smolčić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja o privremenoj mjeri je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovog rješenja.

    DN-a:

    1. Predlagatelju osiguranja

    2. Protivnici osiguranja, po pun.

    3. Posebnoj skrbnici mlt. djeteta (uz zapisnik s ročišta održanog 10.06.2026.)

    4. HZSR, PU Velika Gorica, na znanje

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.