Ovr-1331/2026-5

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 SPLIT

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sucu Mislavu Poliću, a na prijedlog više sudske savjetnice Anite Jelavić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., OIB 57509775367, RADNIČKA CESTA 41, 10000 Zagreb, protiv ovršenika DŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Milan Jurčević, odvjetnik u [adresa], radi naplate novčane tražbine, 3. srpnja 2026. donio je sljedeći:

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskog agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, zadužnice od 9. rujna 2026. ovjerene po javnom bilježniku Fedoru Paunoviću posl. Br. OV-6756/2005 od 9. rujna 2005.

i

z a k l j u č i o  j e

I. Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, zadužnice od 9. rujna 2026. ovjerene po javnom bilježniku Fedoru Paunoviću posl. Br. OV-6756/2005 od 9. rujna 2005.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 29. svibnja 2026. zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku koji se vodi kod Financijske agencije temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine.

2. U bitnome ovršenik navodi da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti naplatu budući da je nastupila zastara potraživanja. Nadalje, navodi kako bi provedbom ovrhe ovršeniku nastala nenadoknadiva šteta, budući da bi mu zapljenom bila obuhvaćena novčana sredstva koja su mu neophodna za egzistenciju. Naime, zapljenom novčanih sredstava sa računa ovršenika ista postaju dostupna ovrhovoditelju, koji nakon što primi ista na svoj račun, može završiti u stečaju obzirom da se radi o pravnoj osobi. U toj situaciji koja je danas učestala ovršeniku bi nastala šteta koja bi bila nenadoknadiva.

3. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika pobijajući ga u cijelosti.

4. Odredbom čl. 210 st. 1 Ovršnog zakona (Narodne Novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24-dalje OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz čl. 209 st. 1 ovog Zakona, prema Odredbi čl. 209 st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Odredbama čl. 65 st. 1 toč. od 1-10 OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.

6. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.

6.1. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već samo navodi da je nastupila zastara potraživanja, te da bi mu nastala nenadoknadiva šteta. Ovršnik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije dokazao.

7. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja

10. Odredbom čl. 50 OZ-a propisano je da će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u čl. 50 stavak 1 točke 7. i točke 9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisana obveza suda prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u koliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od 8 dana.

11. Glede navedenog, a temeljem članka 52. st. 3. OZ-a i čl. 210. stavkom 1. i 2.

OZ-a riješeno je kao u zaključku.

U Splitu, 3. srpnja 2026.

Sudac

Mislav Polić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

-ovrhovoditelju po punomoćniku,

-ovršeniku,

-FINA Split.