REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj Pp-2647/2025-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Nadi Jelavić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Cvetko, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŠJ, zbog prekršajnog djela iz čl. 43. st. 2. u vezi čl. 293.st.1. i čl. 176.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22 – u daljnjem tekstu ZSPC-a), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv Obaveznog prekršajnog naloga Policijske postaje Zagreb, II. postaje prometne policije Zagreb pod brojem, Klasa: 211- 07/25-4/31692, Ur.br. 511-19-45-25-1 od 26. ožujka 2025. nakon provedenog žurnog postupka, dana 3. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik: ŠJ, rođ. **.**.1948. u mjestu [adresa], sa prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin Slovačke, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 26. listopada 2024. u 11.35 sati na cesti A2 Gornji Macelj (granica Hrvatska-Slovenija)-Krapina-Zagreb (čvorište Zagreb zapad A3), dionica Zaprešić, stacionaža 53 km i 200 m, kao vozač vozila M2, marke Setra, reg. oznake [registarska oznaka], upravljao navedenim vozilom, mijenjao prometnu traku na način da je prelazio lijevo u smjeru jugoistoka iz desne prometne trake u lijevu prometnu traku zapadnog kolnika autoceste !2, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tom računa o brzini, položaju i smjeru kretanja vozila kojim upravlja, kao i o brzini, položaju i smjeru kretanja drugih sudionika u prometu, te je iz razloga izazvao neposrednu opasnost za druge sudionike u prometu te prisilio vozača osobnog automobila [registarska oznaka] EJ koji se kretao lijevom prometnom trakom istog kolnika u istom smjeru na naglu promjenu dotadašnjeg smjera kretanja, na način da je isti u izbjegavanju sudara naglo skrenuo u lijevo u smjeru jugoistoka kojom prilikom je lijevim kotačima naletio na rubni kamen istočne strane zapadnog kolnika autocesti 2 u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta,

u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj iz članka 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. st. 3. istog Zakona uz primjenu članka 293. st. 1. istog Zakona,

2. što u vrijeme i na mjestu kao pod toč. 1. nakon prometne nesreće napustio mjesto događaja a da prethodno nije popunio i potpisao Europsko izvješće o nesreći niti je na drugi način razmijenio podatke o sebi i vozilu sa drugim vozačem,

čime je počinio prekršaj iz čl. 176.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 176.st.5 istog Zakona,

II. pa mu se na temelju citiranih propisa

u t v r đ u j e

Za djelo pod toč. 1.

novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjesto šezdeset eura) eura

za djelo pod toč. 2.

novčana kazna u iznosu od 390,00 (tristo devedeset eura) eura

te mu se temeljem čl. 39 PZ-a

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 650,00 (šesto pedeset eura) eura

III. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18,114/22 – u daljnjem tekstu PZ-a) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti. Novčanu kaznu okrivljenik treba platiti u korist Državnog proračuna po priloženoj uplatnici.

IV. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3., u svezi s odredbom čl. 138. st. 3. PZ -a okrivljenik je dužan naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto eura) eura te u vezi čl. 138.st.2. t.1,2 i 3a PZ-a, trošak vještačenja po stalnom sudskom vještaku za promet u iznosu od 350,00 (tristo pedeset eura) eura, odnosno ukupne troškove u iznosu od 450,00 (četiristo pedeset eura) eura u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, jer će se isti u protivnom, na temelju odredbe čl.152. st.4. i 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno. Troškove postupka okrivljenik treba platiti u korist Državnog proračuna po priloženoj uplatnici.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, II. postaja prometne policije Zagreb izdala je Obvezni prekršajni nalog protiv okrivljenika radi prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude na koji je okrivljenik uložio prigovor putem branitelja te je isti stavljen van snage i proveden je žurni prekršajni postupak pred ovim Sudom.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da poriče prekršaj koji mu se stavlja na teret, u odnosu na krivnju da se ne smatra krivim. Naveo je da bih se želio upoznati s optužbama koje su protiv njega podignute, budući da nije svjestan da sam sudjelovao u prometnoj nesreći ili u bilo kakvom štetnom događaju. Nema nikakve informacije o tome da se išta dogodilo ispred autobusa koji je vozio, niti pored autobusa. Ako je došlo do događaja s autobusom, o tome nema nikakva saznanja.

Naveo je da se kamion koji je ulazio s bočne ceste na autocestu (s priključnog traka na prijelazni) nije mu dao prednost u vožnji, zbog čega je bio prisiljen prijeći u lijevi vozni trak. Prije nego što je promijenio smjer vožnje propisno se uvjerio da ima iza sebe slobodan prostor. U tom trenutku primijetio je da se u lijevom voznom traku nalazi osobno vozilo crvene boje, koje je bilo na sigurnoj udaljenosti od autobusa. Kada je bio otprilike na polovici lijevog voznog traka, osobno vozilo crvene boje iza sebe više nije vidio — vjerojatno je bilo iza autobusa, pa ga uopće nije mogao vidjeti. S obzirom na to da je vozač kamiona i dalje gurao na autobus, nije mu dao prednost i time ga je prisilio da prijeđe ulijevo. Prije nego što je počeo mijenjati smjer, ponovno se uvjerio da ima iza sebe slobodan prostor. U tom trenutku primijetio je da crveno vozilo počinje pretjecati njegov autobus, što se dogodilo u trenutku kad nije bilo moguće skrenuti ni desno ni lijevo, pa ni je mijenjao smjer vožnje da ne bi došlo do sudara između auta i autobusa. Kako bih izbjegao mogući sudar, smanjio je brzinu, a crveno vozilo me preteklo bez ikakvog kontakta između vozila. Nakon toga, kad je crveno vozilo prošlo, zaustavilo se desno, izvan njegovog voznog traka. Prošao je pored njega polako, vozač je izašao i bio je u redu. S obzirom na to da nije došlo ni do kakvog kontakta, nastavio je vožnju prema Zagrebu, pri čemu je istu rutu vozio još dva dana nakon toga.

Vozač crvenog vozila imao je pregled o autobusu koji je vozio, tako da je mogao identificirati oznaku i poduzeće. Također je zanimljivo da vozač crvenog vozila nije odmah prijavio incident nakon njegova nastanka, nego tek nakon što je prošlo određeno vrijeme, što upućuje na to da je vozač možda bio u konzultacijama u vezi naknade štete. Također je čudno što je policija na navedeni događaj reagirala sa zakašnjenjem. Prema izjavi vozača crvenog vozila, on je vidio situaciju s kamionom, ali unatoč tome nije smanjio brzinu i riskirao je pretjecanje autobusa. Takvi manevri česti su i kod drugih vozača kamiona koji u vožnji u prijelaznom voznom traku ograničavaju druge vozače kako bi se uopće mogli uključiti na autocestu.

Naglašava i izjavljuje da nema nikakvih saznanja o tome što se događalo iza autobusa. Ako se radi o situaciji ispred autobusa i pored autobusa, s kamionom, automobilom crvene boje, nije došlo do kolizije, tj. nikakvog kontakta, ogrebotine — da je do toga došlo, svakako bi bio prisiljen zaustaviti autobus. Nakon nekoliko dana policija je obavila pregled autobusa, kao i sustava video-nadzora u autobusu, i sigurno ništa nije utvrdila. Nije mu uopće bilo omogućeno upoznati se sa sadržajem spisa te se stoga ne mogu detaljnije očitovati o optužbi.

Navodi da je vozio na autocesti pažljivo i savjesno, pridajući veliku važnost sigurnosti u prometu. Priznaje, možda je donekle ograničio brzinu kretanja crvenog vozila koje se međutim kretalo neprimjereno brzo u danoj situaciji, ne vodeći računa o stanju ispred sebe. Žali što je vozača crvenog vozila ograničio, ali ugrozio ga nije. U tom slučaju bilo bi bolje da je zaustavio autobus na autocesti i omogućio kamionu da se sigurno uključi — sve bi prošlo bez problema.

Navodi da je trenutno bolestan i želim da se ovaj slučaj završi, moli sud da odluči objektivno i pravedno u mojoj odsutnosti. Ponovno ističe da se ne osjeća krivim ni za što, osim možda za ograničavanje brzine vožnje crvenog vozila. Prema njegovom mišljenju, ako je na crvenom vozilu nastala bilo kakva šteta, to se dogodilo izvan dosega autobusa, o čemu nema saznanja. Vozač crvenog vozila nije poštovao brzinu kretanja i nije se prilagodio situaciji i uvjetima u prometu. Posebno je zabrinjavajuće što je navedeno vozilo s oštećenim gumama pretjecalo autobus koji se kretao brzinom od 100 km/h, pa ostavlja na odluci i prosudbi suda tko je što prekršio. Svojom brzom i bezobzirnom vožnjom vozač crvenog vozila mogao je oštetiti vozilo bez utjecaja autobusa.

Također je zatražio od Policije Slovačke Republike izvadak iz evidencijske kartice vozača, iz kojega je jasno vidljivo da tijekom svih ovih godina nije počinio nijedan prometni prekršaj (prilog). Ovu činjenicu smatra dokazom njegove odgovornosti za sigurnost u prometu.

3. U dokaznom postupku provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu vozila FJ, pročitan je Izvadak iz prekršajne evidencije iz kojega je vidljivo da je okrivljenik prekršajno nekažnjavan.

4. Stalni sudski vještak Goran Husinec u prometnom vještačenju, u mišljenju navodi da oštećenja na vozilu odgovaraju načinu odigravanja štetnog događaja utvrđenom od strane policije. Prema stanju spisa proizlazi da je okrivljeni ugrozio drugog sudionika na način da mu je presjekao put autobusom. Vozač autobusa dobro je znao da je naprav io sudar jer je u svojem dopisu opisao svoju verziju odigravanja nastanka štetnog događaja u kojom je krivnju pokušao prebaciti na NN kamion. Bez obzira na postojanje kamiona odnosno da je kamion stvarno postojao ili nije okrivljenik je mogao zbog velike preglednosti zaustaviti autobus te ne ugroziti drugog sudionika u njegovoj vožnji. Nakon sudara okrivljenik je morao stati a ne pobjeći sa mjesta događaja.

5. Okrivljenik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, navodeći da smatra da nije kriv, ostaje kod svoje iznijete obrane.

6. Okrivljenik je ispričao nedolazak na zakazanu raspravu navodeći da se njegovo prebivalište nalazi na udaljenosti približno 1.000,00 km od Zagreba. Ima gotovo 80 godina i boluje od visokog krvnog tlaka, od kojeg se dugoročno liječi. S obzirom na njegovu dob i zdravstveno stanje, takvo bi putovanje moglo predstavljati za okrivljenika ozbiljan zdravstveni rizik. Istodobno ima bojazan za svoju osobnu sigurnost tijekom takvog zahtjevnog putovanja.

Također, želi navesti da je približno u mjesecu kolovozu 2025. obavijestio sud o promjeni svog boravišta. Unatoč tome, poziv je poslan na adresu u [adresa], pri čemu mu je uručen tek dana 10.02.2026. Naveden rok je, prema njegovom mišljenju, prekratak da bi si mogao uredno osigurati pravno zastupanje. Istodobno bi želio ukazati na svoju nepovoljnu financijsku situaciju. Korisnik je starosne mirovine u iznosu od preko 538,40 EUR mjesečno i nije siguran omogućuju li mu financijske mogućnosti osigurati odvjetnika o vlastitom trošku. Također želi zahvaliti na nastojanju da predmet bude uredno i pravedno razmotren. S obzirom na njegova dosadašnja iskustva, ima određene sumnje u prethodni postupak u ovom predmetu, stoga se s povjerenjem obraća sudu da osigura nepristranu, objektivnu i pravednu odluku.

U odnosu na nalaz i mišljene vještaka ističe da je dopuštena brzina kretanja za autobuse je, u smislu važećih propisa, određena maksimalno na 100 km/h, pri čemu osobna motorna vozila mogu voziti brzinom do 130 km/h. Autobus je ujedno tehnički opremljen ograničenjem brzine koje mu ne omogućuje prekoračenje brzine od 100 km/h. Nije mu jasno na temelju kojih podataka ili izračuna je sudski vještak odredio brzinu crvenog vozila na 80 km/h. Ukazuje na činjenicu da je osobno motorno vozilo crvene boje pretjecalo cijelu kolonu vozila u lijevom prometnom traku. Prema njegovom uvjerenju kretalo se znatno većom brzinom, i to najmanje u rasponu od 145 – 160 km/h. Navedeno vozilo nalazilo se na znatnoj udaljenosti od autobusa, pri čemu ga je u kratkom vremenu sustiglo. Takav vremenski i udaljenosni tijek nije moguće objektivno postići pri brzini od 80 km/h.

U odnosu na oštećenje vozila, na autobusu nije nastala nikakva šteta niti je došlo do kontakta između autobusa i osobnog motornog vozila crvene boje (REG: [registarska oznaka]). U slučaju da bi između vozila došlo makar i do minimalnog kontakta, na autobusu bi morali biti vidljivi barem manji tragovi – primjerice ogrebotine ili tragovi crvene boje s drugog vozila. Takva oštećenja, međutim, na autobusu nisu utvrđena. Isto tako, da je autobus doista presjekao putanju kretanja crvenog vozila, moralo bi doći barem do minimalnog oštećenja desne strane tog vozila. Ni do takvog oštećenja, međutim, nije došlo. Iz navedenog proizlazi ključno pitanje uzročne veze: iz kojeg razloga bi osobno motorno vozilo crvene boje udarilo u zaštitnu ogradu, ako nije došlo do kontakta s autobusom niti do presijecanja njegove putanje kretanja na način koji bi doveo do fizičkog sudara ili oštećenja.

U odnosu na tragove sudara, na mjestu događaja nisu utvrđeni nikakvi tragovi sudara između autobusa i osobnog motornog vozila crvene boje. Na kolniku nisu pronađeni nikakvi tragovi kočenja, ogrebotine niti drugi kontaktni tragovi koji bi upućivali na međusobni sudar vozila. Iz navedenog proizlazi da do sudara između autobusa i predmetnog vozila nije došlo. Prema njegovom mišljenju, vozač crvenog vozila udario je u zaštitnu ogradu vlastitom krivnjom, i to kao posljedica neprilagođene brzine vožnje i gubitka kontrole nad vozilom. Moguće je da je pri visokoj brzini došlo do tehničkog kvara, primjerice do pregrijavanja ili puknuća prednje desne gume, osobito ako je bila nedovoljno napuhana. U slučaju kvara prednje gume pri velikoj brzini općenito je poznato da vozilo može naglo skrenuti u stranu, što je moglo dovesti do udaranja u zaštitnu ogradu ili do bočnog kontakta između ograde i vozila. Ako je doista došlo do oštećenja prednje desne gume, vozač je bio dužan bez odgađanja zaustaviti vozilo i ne nastaviti s vožnjom. Umjesto toga, prema prijeđenoj udaljenosti nastavio je s pretjecanjem čak i po desnom rubu kolnika, što nije u skladu s pravilima cestovnog prometa, jer je pretjecanje po desnoj strani zakonski dopušteno samo u iznimnim, taksativno određenim slučajevima, koji u ovom slučaju nisu bili ispunjeni. Ne slaže se s tvrdnjom navedenom u vještačkom nalazu da je autobus skretao ulijevo. Autobus nije izvodio manevar skretanja, već je samo mijenjao smjer kretanja. Taj manevar izveden je uredno i u skladu s pravilima cestovnog prometa, pri čemu sam ja kao vozač autobusa pravodobno i jasno dao znak o promjeni smjera kretanja. U takvoj je situaciji vozač crvenog osobnog motornog vozila bio dužan prilagoditi svoju vožnju nastaloj situaciji. Ako je primijetio da je autobus davao znak o promjeni smjera kretanja, i da je prostor između autobusa i desnog ruba kolnika bio ograničen, vozač nije smio nastaviti s pretjecanjem. Vozač je jednoznačno primijetio da pravodobno i jasno okrivljenik daje znak o promjeni smjera kretanja ulijevo. Ta činjenica morala mu je biti poznata prije nego što je odlučio nastaviti s pretjecanjem. Ponovo ističe da između autobusa i crvenog vozila nije došlo ni do kakvog kontakta. Da je autobus makar i djelomično zahvatio to vozilo, moglo bi se razmatrati da je vozač bio izguran u smjeru zaštitne ograde. Takva situacija, međutim, nije nastala. Budući da do kontakta nije došlo, ne postoji objektivan razlog da bi vozač crvenog vozila udario u zaštitnu ogradu. U situaciji koju opisuje i sam sudski vještak – dakle ograničen prostor između autobusa i zaštitne ograde – vozač crvenog vozila nije smio započeti niti nastaviti pretjecanje. Pretjecanje je dopušteno samo ako se može sigurno započeti i sigurno dovršiti. U ovom slučaju s njegove strane radilo se o svjesnom preuzimanju rizika, odnosno o hazardnom ponašanju. Ako je, uz to, nastavio voziti s oštećenom ili puknutom pneumatikom, rizik od gubitka kontrole nad vozilom dodatno se povećao. Nastavak pretjecanja u takvoj situaciji bio je neodgovoran.

Autobus je bio detaljno pregledan od strane policije. Sastavni dio provjere bio je i sustav video nadzora ugrađen u autobusu, iz kojeg je jasno vidljivo tko je upravljao vozilom, kao i prometna situacija ispred autobusa u tom trenutku. Također navodi da autobus ne koristi tzv. „kružne“ karte, već koristi čipni sustav (čipne kartice), u kojem se pohranjuju podaci o vožnji, uključujući brzinu vozila. S obzirom na postojanje videozapisa i elektroničkih podataka o vožnji vozila, uvjeren sam da se stvarno stanje može jasno i objektivno dokumentirati. Policija je raspolagala sredstvima za temeljito utvrđivanje svih relevantnih činjenica, uključujući brzinu autobusa i tijek prometne situacije.

Uvjeren je da vozača osobnog motornog vozila nije ni na koji način ugrozio. Najviše se može razmatrati da je njegovim manevrom bio djelomično ograničen, ali ne i ugrožen. Vozač crvenog vozila sam je naveo da je vidio što se događa ispred autobusa, što znači da je imao potpuni pregled o situaciji u prometu. Nastavio je vožnju neprilagođenom brzinom, iako su okolnosti morale biti očite i predvidive. Svaki vozač dužan je prilagoditi brzinu vožnje svojim sposobnostima, stanju i kvaliteti kolnika, kao i konkretnim prometnim okolnostima koje opaža ili može predvidjeti. U ovom slučaju vozač osobnog motornog vozila tu obvezu očito nije ispunio. Imao je mogućnost reagirati, smanjiti brzinu i odustati od rizičnog manevra, ali to nije učinio.

Autobus nije mogao zaustaviti zbog gustog prometa, tipičnog za blizinu grada Zagreba. Iza autobusa vozila su išla gusto u koloni, tako da bi zaustavljanje moglo dovesti do ugrožavanja putnika u autobusu. Riječ je o autobusu na kat, a neki su se putnici u tom trenutku kretali unutar vozila, da bi primjerice koristili toalet.

Navodi da je nevin. Priznaje da je vozača osobnog motornog vozila mogao tijekom vožnje djelomično ograničiti, što je, međutim, bilo uzrokovano gustom prometnom situacijom. Vrlo je upitno iz kojeg je razloga vozač bočno dodirnuo zaštitnu ogradu. Može pod prisegom izjaviti da nije vidio što se događalo iza autobusa i da o tome nije imao nikakvih saznanja. Da je imao, zasigurno bih vozilo sigurno zaustavio. Ono što je međutim, jasno vidio bila je neobična i opasna vožnja vozača crvenog vozila: pretjecanje po desnom rubu kolnika s oštećenom gumom. Smatra da postupanje policije pri utvrđivanju događaja nije bilo primjereno i nije dosegnulo potrebnu razinu objektivnosti. Mnoge važne okolnosti, prema njegovom mišljenju, nisu bile pravilno utvrđene i ocijenjene. Ujedno ne razumije zašto nije bio pozvan na ispitivanje, i to unatoč činjenici da se radi o iznimnom slučaju. Tijekom cijelog postupka nije bio upoznat sa spisom o štetnom događaju niti s njegovim sadržajem, što mu je otežalo mogućnost učinkovite obrane i iznošenja važnih činjenica. Osim toga, ima opravdanu sumnju da je prednja lijeva guma crvenog vozila mogla puknuti iz drugog razloga. Nije mu poznato je li policija tu gumu podvrgnula samostalnom vještačenju ili tehničkom ispitivanju koje bi objektivno utvrdilo uzrok njezina oštećenja.

Upravljao je autobusom, točno više ne zna na kojem kilometru na autocesti, otprilike 20 minuta od grada Zagreba, iza njega se nalazio red vozila i na preglednom dijelu ceste neprestano je pratio situaciju sve dok u retrovizoru nije uočio da se u lijevom prometnom traku, na dovoljnoj udaljenosti iza njega, nalazi crveno vozilo. Situaciju je kontinuirano pratio i primijetio kako se kamion brzo uključuje iz priključnog traka u vozni trak u kojem sam se nalazio. Riječ je o dionici koja je bila dovoljno pregledna u smjeru naprijed i nazad, te je bio posebno oprezan jer je planirao prijeći u lijevi prometni trak, a crveno je vozilo u tom trenutku bilo na sigurnoj udaljenosti. Pretpostavlja da je i vozač kamiona uočio da je lijevi prometni trak slobodan, jer nije usporio i postupno se uključio u vozni trak. Kao što je već naveo, imao je iza autobusa dobar pregled, a osobno motorno vozilo crvene boje bilo je na dovoljnoj udaljenosti od autobusa u trenutku kada je započeo promjenu smjera kretanja i dao znak o promjeni smjera kretanja ulijevo, nakon čega je postupno prešao u lijevi prometni trak iz prije navedenih razloga. Nalazio se otprilike tri metra od zaštitne ograde s lijeve strane kada je uočio crveno vozilo koje me pokušavalo preteći. Kako ga je uočio, već se nalazilo na razini stražnjih svjetala autobusa, otprilike jedan metar iza autobusa. Smanjio je brzinu, međutim nije pretpostavljao da će ga pokušati pretjecati po lijevom rubu kolnika. U takvoj situaciji povećao je oprez kako ne bi došlo do prometne nesreće između autobusa i kamiona, kao i između autobusa i osobnog motornog vozila crvene boje. Kada se već nalazio u razini autobusa, začuo je zvukove, buku i prašenje. Usporio je, omogućio crvenom vozilu da ga pretekne, nakon čega je prešlo u desni prometni trak, vozač je potom izašao na desni rub kolnika i zaustavio vozilo. U tom trenutku kretao se brzinom hoda, čime je vozač crvenog vozila imao mogućnost jasno vidjeti podatke o autobusu, misli na registarsku oznaku. Vozač crvenog vozila vidio je da se autobus kreće u smjeru Zagreba. S obzirom na to da ni je vidio niti imao ikakvih saznanja da si je vozač sam uzrokovao štetni događaj, tim više što nije došlo do kontakta između osobnog motornog vozila i autobusa – između autobusa i osobnog vozila postojala je udaljenost od približno 30 cm – stoga nije imao razloga zaustaviti autobus. Navodi da u danom trenutku nije ništa primijetio, nije vidio niti čuo, niti je imao ikakvih saznanja ili predodžbi da bi predmetno crveno vozilo moglo udariti u zaštitnu ogradu. Ako je do takvog incidenta došlo, dogodio se iza autobusa kojim je upravljao, te tu situaciju nije mogao predvidjeti niti na nju utjecati. S obzirom na to da nije imao nikakvu informaciju o tome da je vozač crvenog vozila navodno udario u zaštitnu ogradu, a da autobus i crveno vozilo nisu došli u međusobni kontakt, nastavio je vožnju u skladu s pravilima sigurne vožnje. Navedeni manevar vozača crvenog vozila smatra neobičnim i opasnim, pri čemu do fizičkog sudara vozila nije došlo. Iz tog razloga smatra da se predmetni slučaj ne može kvalificirati kao prometna nesreća, već prije kao štetni događaj bez izravnog kontakta između vozila. Vozač crvenog vozila kretao se znatno većom brzinom od maksimalno dopuštene brzine na autocesti. Umjesto da prilagodi brzinu situaciji ispred sebe i pravodobno uspori, vozač je još povećao brzinu, ne uzimajući u obzir situaciju ispred autobusa niti ostale sudionike u prometu. Vozač crvenog vozila vozio je vrlo brzo i nije poštovao ograničenje brzine propisano za autocestu. Umjesto da smanji brzinu, dodatno ju je povećao. Nije prilagodio vožnju situaciji ispred sebe. Vozač crvenog vozila, među ostalim, nije prilagodio brzinu vožnje trenutnim okolnostima. Sam je priznao da je vidio kamion koji se uključivao ispred autobusa, no unatoč tome odlučio je pod svaku cijenu pretjecati autobus po lijevom rubu kolnika. Smatra da je prednja lijeva guma crvenog vozila mogla puknuti uslijed podnapuhanosti ili velike brzine. Takav kvar mogao je uzrokovati zanošenje vozila ulijevo i udar u zaštitnu ogradu. Iako je došlo do djelomičnog kontakta sa zaštitnom ogradom, smatram neobičnim da vozač nakon incidenta nije zaustavio vozilo, već je nastavio vožnju i potom počeo obilaziti autobus. Ako je došlo do kvara na gumi, a vozač je unatoč tome nastavio pretjecanje, vrlo je vjerojatno da je došlo i do ozbiljnijeg oštećenja gume, naplatka, a možda i prednjeg blatobrana vozila. Prema njegovom mišljenju, radilo se o opasnom i neodgovornom manevru koji nisam mogao predvidjeti niti na njega utjecati. U vezi sa situacijom s vozačem crvenog osobnog motornog vozila navodi da ga ni je ugrozio. Sudski vještak postavlja pitanje je li se na mjestu događaja doista nalazilo teretno motorno vozilo. Vozač crvenog vozila sam je naveo policiji da mu kamion nije dao prednost i da se gurao ispred autobusa. Vozio je prema pravilima u desnom prometnom traku i nije imao nikakav razlog prelaziti u lijevi prometni trak. O bilo kakvom sudaru nema saznanja niti je išta vidio. Autobus nije mogao naglo prijeći iz desnog u lijevi prometni trak; eventualni prelazak morao je biti postupan. Autobus ima duljinu od 18 metara, što onemogućuje nagli manevar.

Istodobno moli da se ovaj predmet razmotri bez njegove osobne prisutnosti, iz već navedenih razloga, kako bi mogao mirno spavati. Svjestan je da bi idealno bilo njegovim osobnim sudjelovanjem na ročištu dopuniti i pojasniti sve okolnosti koje se pisanim putem ne mogu u potpunosti i precizno obrazložiti.

7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, te dokaze izvedene tijekom postupka, svaki zasebno i u međusobnoj vezi, sud smatra da je nedvojbeno utvrđeno da okrivljenik kao vozač upravljao autobusom, mijenjao prometnu traku na način da je prelazio lijevo u smjeru jugoistoka iz desne prometne trake u lijevu prometnu traku zapadnog kolnika autoceste !2, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tom računa o brzini, položaju i smjeru kretanja vozila kojim upravlja, kao i o brzini, položaju i smjeru kretanja drugih sudionika u prometu, te je iz razloga izazvao neposrednu opasnost za druge sudionike u prometu te prisilio vozača osobnog automobila [registarska oznaka] EJ koji se kretao lijevom prometnom trakom istog kolnika u istom smjeru na naglu promjenu dotadašnjeg smjera kretanja, na način da je isti u izbjegavanju sudara naglo skrenuo u lijevo u smjeru jugoistoka kojom prilikom je lijevim kotačima naletio na rubni kamen istočne strane zapadnog kolnika autocesti 2 u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta, čime je počinio prekršaj iz članka 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. st. 3. istog Zakona uz primjenu članka 293. st. 1. istog Zakona te je napustio mjesto prometne nesreći i nije razmijenio podatke sa drugim sudionikom u prometu, čime je počinio prekršaj iz čl. 176.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 176.st.5 istog Zakona.

8. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani u cijelosti porekao djelo prekršaja koje mu je stavljeno na teret, smatrajući da nije kriv niti odgovoran za opisanu prometnu nesreću. Sud obranu okrivljenika ne drži točnom niti istinitom već tendencioznom, usmjerenom isključivo na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, koja obrana nema uporište u provedenim dokazima tijekom ovog prekršajnog postupka.

9. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz oštećenika kao i nalaz i mišljenje prometnog vještaka s obzirom da je isti dan stručno, neovisno i u skladu s pravilima struke i vještine, a također tijekom postupka nisu utvrđene činjenice, temeljem kojih bi nalaz i mišljenje vještaka bili dovedeni u pitanje, iz kojeg proizlazi krivnja okrivljenika za prometnu nesreću sa materijalnom štetom.

10. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim te mu izrekao novčanu kaznu primjerenu načinu i težini počinjenih prekršaja, te stupnju odgovornosti okrivljenika. U smislu čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona, sud je kao olakotne okolnosti cijenio imovne i osobne prilike okrivljenika, kao i raniju prekršajnu nekažnjavanost, od otegotnih okolnosti po kojima bi kazna bila izrečena u strožem iznosu nisu utvrđene.

11. Sukladno gore navedenom, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

12. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn. Trošak vještačenja prometne nesreće po stalnom sudskom vještaku pada na teret okrivljenika jer je proglašen krivim.

U Zagrebu 3. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Mirjana Cvetko

Nada Jelavić

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljeniku: CJ, [adresa], 067 68 okrug Snina, Slovačka Republika,

2. Tužitelju, PUZ, II. postaja prometne policije Zagreb, Jadranska av. 8, Zagreb,

3. pismohrana – ovdje;