REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Ulica Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Psp – 20/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E Z B O G O G L U H E

Općinski sud u Zadru, po sucu Nikoli Bilanu, u pravnoj stvari tužiteljice NC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Radmanu, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi smetanja posjeda, 3. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik KC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], smetao tužiteljicu NC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], u posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu stana na način da je dana 30. ožujka 2026. neovlašteno promjenio bravu na ulaznim vratima stana i na taj način oduzeo tužiteljici posjed stana opisanog kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-72) – stan na drugom katu u Zadru, Ulica Obala kneza Branimira 2E, površine 82,72 m2, koji se sastoji od dvije spavaće i dnevne sobe, blagovaonice, kuhinje s nusprostorijama i drvarnice u zgradi izgrađenoj na kat. čest. br. [katastarska čestica] dvorište, zgrada površine 3516 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Zabranjuje se tuženiku KC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], takvo ili bilo kakvo slično ubuduće smetanje posjeda stana tužiteljice NC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] opisanog kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-72) – stan na drugom katu u Zadru, Ulica Obala kneza Branimira 2E, površine 82,72 m2, koji se sastoji od dvije spavaće i dnevne sobe, blagovaonice, kuhinje s nusprostorijama i drvarnice u zgradi izgrađenoj na kat. čest. br. [katastarska čestica] dvorište, zgrada površine 3516 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Tužiteljica NC (dalje: tužiteljica) je protiv tuženika podnijela tužbu radi smetanja posjeda. U tužbi navodi da je vlasnica nekretnine koja predstavlja stan upisan u zemljišnu knjigu Općinskoga suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisanog kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-72) – stan na drugom katu u [adresa], površine 82,72 m2, koji se sastoji od dvije spavaće i dnevne sobe, blagovaonice, kuhinje s nusprostorijama i drvarnice u zgradi izgrađenoj na kat. čest. br. [katastarska čestica] dvorište, zgrada površine 3516 m2, za cijelo. Tužiteljica da je kupila predmetni stan od svog brata ZC te je u čl. 6. Ugovora o kupoprodaji stana ugovoreno doživotno pravo služnosti predmetnim stanom u korist prodavatelja. Pokojni ZC da je, temeljem navedenog prava služnosti, nesmetano stanovao u predmetnom stanu sve do svoje smrti dana 28. ožujka 2026. godine. Međutim, istodobno je i tužiteljica, kao vlasnica predmetnog stana, kontinuirano i nesmetano ulazila u stan koristeći vlastiti ključ, čime je faktično izvršavala svoju vlast na stvari. S obzirom na to da je smrću ovlaštenika služnosti prestalo pravo doživotnog stanovanja, a koje pravo je strogo osobno, neprenosivo, pa tako i nenasljedivo, tužiteljica je ostala jedini posjednik predmetnog stana, slijedom čega joj pripada potpuna pravna zaštita posjeda sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom navedenog, da je razvidno da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu predmetnog stana. Dana 30. ožujka 2026. godine tuženik da je protivno volji i bez ovlaštenja vlasnice i posjednice stana izvršio smetanje posjeda predmetnog stana. Naime, tuženik je dana 30. ožujka 2026. bez valjanog pravnog temelja, samovlasno i protupravno, bez ovlaštenja i volje tužiteljice ušao u stan u vlasništvu i posjedu tužiteljice. Nakon ulaska u stan tuženik je zamijenio postojeću bravu drugom bravom za čije otključavanje su potrebni drugi ključevi koje tužiteljica ne posjeduje, čime joj je u potpunosti onemogućio pristup i daljnje nesmetano korištenje predmetne nekretnine. Opisanim postupanjem tuženik je samovlasno oduzeo posjed tužiteljici te joj onemogućio dotadašnje mirno izvršavanje faktične vlasti na stvari, čime je počinio smetanje posjeda. Dana, 31. ožujka 2026. tužiteljica je utvrdila da je tuženik neovlašteno ušao u zaključan stan i promijenio bravu iz kojeg razloga nije bila u mogućnosti sa svojim ključem ući u stan te je tužiteljica u policijskoj postaji u [adresa] prijavila gore navedeno. U okviru dopuštene samopomoći, tužiteljica je dana 15. travnja 2026. uspjela izvrš iti zamjenu brave vanjskih vrata predmetnog stana te je zadržala ključ za sebe, a sve budući je vlasnica i posjednica predmetnog stana za cijelo dok tuženik nema nikakvih prava na isti niti je ikada bio u posjedu predmetnog stana. Tužiteljica je vratila posjed predmetnog stana na način da je u okviru dopuštene samopomoći promijenila bravu ulaznih vrata predmetnog stana, međutim tužiteljica da i nadalje ima pravni interes za traženje posjedovne zaštite, budući da iz svih navedenih okolnosti proizlazi opravdana bojazan da će se smetanje posjeda od strane tuženika nastaviti. Prema odredbi čl. 20. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu : ZDVSP) samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Čl. 21. st.1. ZVDSP da je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Nadalje, čl. 22. ZVDSP da je propisano: (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, (2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Slijedom gore navedenog, a obzirom da je tuženik samovlasno, bez ovlaštenja, oduzeo tužiteljici posjed predmetne nekretnine pa tako počinio čin samovlasnog smetanja posjeda, tužiteljica predlaže da sud sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese presudu kao u izreci.

2. U prilog navodima iz tužbe tužiteljica je priložila: izvadak iz zemljišne knjige zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 5-11), Ugovor o kupoprodaji stana sklopljen između ZC kao prodavatelja i NC kao kupca sklopljenog 22. travnja 2025. s ovjerom potpisa po javnom bilježniku Suzani Hrabra u [adresa] broj OV-3126/2025 (list spisa 12-14), Anex ugovora o kupoprodaji stana sklopljen između ZC kao prodavatelja i NC kao kupca sklopljenog 14. siječnja 2026. s ovjerom potpisa po javnom bilježniku Suzani Hrabra u [adresa] broj OV-344/2026 (list spisa 15-17), fotografije lica mjesta (list spisa 18-19), WhatsApp poruke poslane od strane tuženika tužiteljici (list spisa 20-23), punomoć (list spisa 24).

3. Tužba s prilozima uz poziv za davanje odgovora na tužbu dostavljena je tuženiku dana 26. svibnja 2026. (povratnica na listu spisa 31) te isti u ostavljenom roku od 15 dana nije dao odgovor na tužbu.

4. Na temelju čl. 331.b st. 1. u vezi čl. 438. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje – ZPP-a) ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda (rješenje) kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe, odnosno rješenje zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima: 1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu. .

5. S obzirom da su u konkretnom slučaju tuženiku tužba s prilozima i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni i da na tužbu nije odgovorio, da ne postoje općepoznate okolnosti niti tuženik tvrdi da su ga opravdani razlozi spriječili da podnese odgovor na tužbu te da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjeničnih navoda tužbe koji nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio niti s općepoznatim činjenicama, ispunjene su pretpostavke iz čl. 331.b st. 1. u vezi čl. 438. ZPP za donošenje rješenja zbog ogluhe i sud je u svezi navedenog odlučio kao u izreci rješenja.

6. Odluka o parničnom trošku je izostala budući da tužitelj, koji je u cijelosti uspio u sporu, isti nije popisao.

Zadar, 3. srpnja 2026.

Sudac

Nikola Bilan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisanim podneskom, a o žalbi će rješavati Županijski sud.

Rješenje zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st.2. ZPP).

Dostavna naredba:

1. Tužiteljici po punomoćniku,

2. Tuženiku osobno.