REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj P-17/2026-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sucu Mariji Sušanj Tepša, u parničnom predmetu tužiteljice OČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Primorcu, odvjetniku iz Rijeke, Prolaz M. K. Kozulić 2, protiv tuženika L&L PROPERTIES d.o.o., [adresa], OIB: 43216060695, zastupanog po punomoćnici Aniti Hukelj, odvjetnici iz Zagreba, Palmotićeva 45, radi utvrđenja ništetnosti oduka skupštine društva, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice i zamjenice punomoćnice tuženika, objavljene 3. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se ništetnom i bez pravnog učinka odluka skupštine trgovačkog društva L&L PROPERTIES d.o.o., [adresa], OIB: 43216060695, donesena na skupštini održanoj 22. prosinca 2025.; „Opoziva se imenovanje OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za člana Uprave društva L&L PROPERTIES d.o.o., [adresa] (Grad Bakar), [adresa], OIB: 43216060695, sa danom donošenja ove odluke. Uprava društva dužna je poduzeti sve radnje vezane uz upis opoziva imenovanja člana uprave društva L&L PROPERTIES d.o.o., [adresa] (Grad Bakar), [adresa], OIB: 43216060695 iz ove odluke u sudskom registru nadležnog trgovačkog suda.“

II. Utvrđuje se ništetnom i bez pravnog učinka odluka skupštine trgovačkog društva L&L PROPERTIES d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 43216060695, donesena na skupštini održanoj 22. prosinca 2025.: „Postavlja se zahtjev za naknadu štete protiv člana uprave OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u odnosu na prouzročenje štete Društvu, radi činjenja i nečinjenja te opstruiranja rada koji je ista trebala izvršavati kao operativna direktorica i voditeljica građevinskog projekta Rijeka, za iznos ne manji od 500.000,00 (pedstotisuća) EUR. Uprava Društva dužna je poduzeti sve radnje vezane uz postavljanje navedenog zahtjeva za naknadu štete te se nalaže upravi Društva postavljanje zahtjeva za naknadu štete i podnošenje tužbe uz zabranu povlačenja tužbe do donošenja drugačije odluke skupštine. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.“

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 700,91 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke (referentna stopa) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 19. siječnja 2026. podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja ništetnosti odluka skupštine društva L&L PROPERTIES d.o.o. od 22. prosinca 2025. o opozivu članice uprave OČ i postavljanju zahtjeva za naknadu štete prema članici uprave OČ, sa prijedlogom za određivanje privremene mjere da se zaustavi primjena navedenih odluka skupštine.

2. U tužbi navodi da je 22. prosinca 2025. održana skupština tuženika na kojoj su donesene odluke o njezinu opozivu s mjesta članice uprave tuženika, te postavljanju zahtjeva za naknadu štete prema njoj, kao članici uprave, od strane tuženika. Na navedenoj skupštini da je, kao članica društva, isključena od glasovanja o odlukama predloženim u dnevnom redu, nakon čega da su od strane druge članice društva JČ jednoglasno usvojene navedene odluke. Ističe da prijedlog odluke o njezinu isključenju s glasovanja nije bio uvršten u dnevni red, a niti je odluka o isključenju njezina prava glasa formalno donesena na skupštini tuženika. O odluci da se isključi s glasovanja da se uopće nije glasovalo, a niti je ista unesena u zapisnik s predmetne skupštine, što da je suprotno odredbi članka 286. Zakona o trgovačkim društvima jer prema navedenoj odredbi sve odluke koje se donose na skupštini moraju biti unesene u zapisnik s skupštine, na način da je iz zapisnika jasan način i rezultati glasovanja. Na skupštini da su izloženi razlozi iz kojih sazivatelj traži da ju se isključi s glasovanja o predloženim odlukama, ali da se o takvom isključenju nije glasovalo niti je donesena odluka na temelju koje bi se tužiteljica isključila od glasovanja o predloženim odlukama, slijedom čega da takva odluka nije uopće donesena, a ostatak skupštine da je održan kao da je ista donesena. Stoga, ističe da je odluka o isključenju tužiteljice donesena protivno odredbi članka 286. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima, posljedica čega je da je takva odluka, kao i ostale odluke koje su donesene glasanjem uz isključenje tužiteljice, ništetne sukladno odredbi članka 355. Zakona o trgovačkim društvima. S tim u vezi, navodi da odredbe članka 445. Zakona o trgovačkim društvima predviđaju mogućnost da se prilikom donošenja pojedinih odluka od glasovanja isključe osobe koje takvom odlukom stječu korist ili ih se oslobađa kakve obveze, ali da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za takvo isključenje, budući da predloženim odlukama nije mogla steći korist, niti se osloboditi kakve obveze. Međutim, neovisno o navedenom, naglašava i da odredba stavka 6. navedenog članka izričito propisuje kako se članu društva ne može ograničiti pravo glasa kada se odlučuje o njegovom imenovanju ili opozivu s mjesta člana uprave. Stoga, zaključuje da su te odluke protivne biti i moralu društva. U konačnici, ističe i da predmetna skupština nije sazvana sukladno odredbi članka 277. Zakona o trgovačkim društvima budući da, iako je poziv za predmetnu izvanrednu skupštinu zaprimila, isti neuredan jer nije sadržavao prijedlog svih odluka o kojima na skupštini treba odlučiti, odnosno da nije sadržavao prijedlog odluke o njezinu isključenju s glasovanja o predloženim odlukama. Iz navedenog razloga da skupština društva nije propisno sazvana, slijedom čega da su, sukladno odredbi članka 355. stavku 1. točki 1. Zakona o trgovačkim društvima, sve odluke donesene na toj skupštini ništetne. S obzirom na navedeno, predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje da su ništetne odluka o njezinu opozivu s mjesta članice uprave tuženika, te odluka o postavljanju zahtjeva za naknadu štete.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev. Istaknuo je da je tužiteljica bila osobno nazočna na predmetnoj skupštini, te pravno zastupana, putem punomoćnice, odvjetničke vježbenice OČD, ali da unatoč tome, nije izjavila protivljenje osporavanim odlukama, niti stavila bilo kakve primjedbe na njihovo donošenje, a što je jasno razvidno iz zapisnika s predmetne skupštine iz kojeg proizlazi da tužiteljica i njezina punomoćnica nisu imale primjedbi na donošenje odluke. Nadalje, navodi da su sve odluke koje su donesene na skupštini, pa tako i odluka o opozivu i odluka o zahtjevu za naknadu štete, uredno unesene u zapisnik, kao i da je u zapisniku jasno navedeno mjesto i vrijeme održavanja, ime i prezime javnog bilježnika, te način i rezultati glasovanja i utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama. Naveo je i da je odluka o opozivu upisana u sudski registar rješenjem poslovni broj Tt-25/14047-3 od 09. veljače 2026., slijedom čega da se, sukladno članku 356. stavku 1. Zakona o trgovačkim društvima, ista više ne može pobijati iz razloga iz članka 355. točke 2. Zakona o trgovačkim društvima. Navodi i da tužiteljica nije ispunila zakonske pretpostavke za podnošenje tužbe radi pobijanja odluka skupštine, slijedom čega u ovom postupku nije ovlaštena isticati razloge pobojnosti, pa tako niti da su predmetne odluke donesene protivno prisilnim propisima. Članak 355. Zakona o trgovačkim društvima da taksativno propisuje razloge ništetnosti odluka skupštine, a da ne obuhvaća razloge pobojnosti, kako to pogrešno ističe tužiteljica, iz kojeg razloga da se tužiteljica ne može pozvati na članak 355. točku 3. i 4. Zakona o trgovačkim društvima radi osporavanja odluka iz razloga koji po svojoj naravi predstavljaju razloge pobojnosti, a ne ništetnosti. Tužiteljica da je sudjelovala na predmetnoj skupštini, odnosno da je bila osobno nazočna, te zastupana po kvalificiranom punomoćniku, ali da unatoč tome nije izjavila protivljenje odlukama na zapisnik, iz kojeg razloga da je izgubila pravo pobijati predmetne odluke iz razloga pobojnosti. S tim u vezi naglašava da Zakon o trgovačkim društvima jasno i sustavno razlikuje razloge ništetnosti od razloga pobojnosti, pa da članak 360. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima izrijekom propisuje da je protivnost odluke zakonu razlog za njezino pobijanje, a ne razlog ništetnosti. Također, naveo je i da je neosnovan navod tužiteljice da skupština nije sazvana sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima jer da je dnevni red skupštine tuženika od 22. prosinca 2025. sadržavao, između ostalog, prijedlog odluke o opozivu imenovanja člana uprave i prijedlog odluke o postavljanju zahtjeva za naknadu štete, a koji dnevni red je tužiteljica zaprimila zajedno s pozivom za skupštinu, te na isti nije prigovorila niti dostavila prijedlog za dopunu istog, kao i da je iz javnobilježničkog zapisnika OU-276/2025 od 22. prosinca 2025. razvidno da su na skupštini sudjelovala oba člana, koji drže 100% temeljnog kapitala. S tim u vezi navodi i da članak 444. stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima potvrđuje da se odluke mogu donositi i na neuredno sazvanoj skupštini ako su prisutni ili zastupljeni svi članovi društva, pa sve i da su postojali nedostaci u sazivanju skupštine oni ne bi mogli dovesti do ništetnosti odluka jer su na skupštini sudjelovali svi članovi društva.

4. U konačnici, a u odnosu na razloge za donošenje pobijanih odluka, tuženik je naveo da je odluka o opozivu donesena jer je utvrđen niz radnji i propusta na strani tužiteljice dok je bila članica uprave tuženika, a koje predstavljaju grubo kršenje dužnosti člana uprave, kako je detaljno specificirano na stranici četvrtoj zapisnika sa skupštine od 22. prosinca 2025. broj OU-276/2025. Iz navedenog zapisnika da proizlazi da je tužiteljica, između ostalog, napustila operativno vođenje društva od sredine srpnja 2025., propustila iskoristiti građevinsku sezonu 2025., sklapala ugovore s izvođačima mimo izvornog modela izgradnje uz povećanje troškova i rizika, neuredno vodila dokumentaciju bez pravne osnove za brojne radove, propustila osigurati adekvatno financijsko planiranje, te odbila kupca koji je nudio 4.500 EUR/m², kao i u ime društva postupala netransparentno, na koji način da je društvo uskraćeno za značajan izvor financiranja, pri čemu je utvrđena šteta u iznosu ne manjem od 500.000,00 EUR. Navedeno, odnosno grubi propusti na strani tužiteljice kao tadašnje članice uprave, da predstavljaju važan razlog za isključenje člana društva od glasanja na skupštini društva. Odluka o zahtjevu za naknadom štete da je donesena isključenjem tužiteljice od glasovanja sukladno članku 445. stavku 5. Zakona o trgovačkim društvima, ali da isključenje od glasovanja sukladno pravnoj teoriji i odredbi članka 445. stavka 5. Zakona o trgovačkim društvima nije odluka skupštine koja se donosi glasovanjem članova društva, kako to tužiteljica pogrešno tumači, jer da se radi o zabrani glasovanja koja nastupa ex lege, automatski, kad nastupe potrebne pretpostavke, što da je razvidno iz formulacije „ne može glasovati", pa da skupština tuženika nije trebala donijeti posebnu odluku o njezinu isključenju. Skupština tuženika da je primijenila zakon i pravnu teoriju na konkretno ispunjene pretpostavke za zakonsku zabranu glasovanja. Navodi da kada je skupština odlučivala o zahtjevu za naknadu štete protiv tužiteljice, ona nije mogla sudjelovati u tom glasovanju, budući da iz spomenute odredbe jasno proizlazi da je riječ o odluci kojom bi se tužiteljica „oslobodila neke obveze“, odnosno obveze naknade štete prema tuženiku, slijedom čega da je isključenje iz glasovanja bilo nedvojbeno opravdano i u skladu sa zakonom. Također, da je i donošenje odluke o opozivu, za čije donošenje je postojao osobito važan razloge, bilo neposredno povezano s donošenjem odluke o zahtjevu za naknadu štete, slijedom čega da je tužiteljica i u odnosu na tu odluku zakonito isključena iz glasovanja. Istaknuo je i da odluka o opozivu i odluka o postavljanju zahtjeva za naknadom štete nisu suprotne biti i moralu društva jer da je opoziv člana uprave zakonsko pravo skupštine društva s ograničenom odgovornošću, dok postavljanje zahtjeva za naknadu štete protiv člana uprave koji je društvu prouzročio štetu ne predstavlja postupanje protivno biti i moralu društva, već upravo suprotno zakonitu i odgovornu reakciju društva. Suprotno tome, da je upravo postupanje tužiteljice suprotno biti i moralu društva koje je izravno ugrozilo njegov opstanak i ekonomski interes. Slijedom navedenog, zaključuje da u ovom postupku tužiteljica može isticati isključivo razloge ništetnosti, dok se njezina suština argumentacije svodi na isticanje razloga pobojnosti, za što nema aktivnu legitimaciju.

5. U daljnjem tijeku postupka tužiteljica je ustrajala kod u tužbi iznesenih navoda, te istaknula da se jednako pravo glasa članova društva ne može isključiti skupštinskom odlukom, te da član društva može odlučivati o svom opozivu neovisno o drugim odlukama donesenim na skupštini društva. Navela je i da je zlouporaba mehanizama glasovanja na skupštini društva suprotna načelu savjesnosti i poštenja, te da je upravo odluka o opozivu tužiteljice kao člana uprave podloga za sve druge inkriminirajuće radnje.

6. Tuženik je u daljnjem tijeku postupka ustrajao kod u odgovoru na tužbi iznesenih navoda, posebno kod navoda da su razlozi koje tužiteljica iznosi razlozi pobojnosti koje ista ne može isticati u ovome postupku. Također, naveo je i da zapisnik sa skupštine društva ima snagu javne isprave, pa da je u potpunosti neosnovano isticanje tužiteljice da nije imala mogućnost izjaviti svoje protivljenje odluci. Sukladno postojećoj sudskoj praksi, isključenje prava glasa člana društva da je razlog pobojnosti, a ne ništetnosti, te da su na skupštini društva bile nazočne obje članice društva iz kojeg razloga da nije ostvaren uvjet iz članka 355. točka 1. ZTD-a da skupština društva nije uredno sazvana.

7. Rješenjem od 26. siječnja 2026. razdvojen je postupak po prijedlogu za određivanje privremene mjere, te je određeno da će se isti voditi pod poslovnim brojem R1-16/2026. Rješenjem ovoga suda poslovni broj R1-16/2026 od 28. siječnja 2026. odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere tužiteljice (predlagateljice osiguranja). Navedeno rješenje postalo je pravomoćno donošenjem rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-843/2026 od 5. ožujka 2026., kojim je odbijena žalba predlagateljice osiguranja kao neosnovana, te potvrđeno navedeno rješenje ovoga suda.

8. Sud je u tijeku postupka izveo dokaz uvidom u dokumentaciju priležeću spisu.

9. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnim odluka skupštine društva tuženika od 22. prosinca 2025., i to odluke kojom je tužiteljica opozvana s mjesta člana uprave tuženika i odluke da se protiv tužiteljice, kao člana uprave, postavi zahtjev za naknadu štete prouzročene tuženiku.

11. U konkretnom slučaju, među strankama nije sporno da su tužiteljica OČ i KČ, članice ovdje tuženika trgovačkog društva L&L Properties d.o.o., te da je svaka imateljica 50 poslovnih udjela, svaki u nominalnom iznosu od 200,00 kuna, odnosno da je svaka imateljica 50% temeljnog kapitala društva L&L Properties d.o.o. Nije sporno ni da je 22. prosinca 2025. održana skupština tuženika na kojoj su bile prisutne obje članice društva, zastupane po kvalificiranim punomoćnicama, te da je zapisnik broj OU-276/2025 s navedene skupštine sastavila javna bilježnica JČD iz [adresa]. Također, nije sporno ni da su obje članice društva, do održavanja navedene skupštine bile članice uprave tuženika, s ovlastima samostalnog i pojedinačnog zastupanja, te da su na navedenoj skupštini, između ostalih, donesene odluke koje su predmet ovog postupka.

12. Međutim, među strankama je sporna aktivna legitimacija tužiteljice za pobijanje odluka skupštine društva, kao i jesu li pobijane odluke skupštine društva od 22. prosinca 2025. donesene protivno odredbama članka 448. i 449. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24; dalje ZTD), odnosno jesu li pobijane odluke ništetne iz razloga iz odredbe članka 355. i 360. ZTD-a.

13. Prvenstveno valja navesti da je tuženik po svom pravno ustrojstvenom obliku društvo s ograničenom odgovornošću, za koje je odredbom članka 448. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24; dalje ZTD) propisano da se na ništetnost odluka skupštine na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. i članka 366.a ZTD-a, a člankom 449. ZTD-a da se na pobijanje odluka skupštine na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 360. do 366.a ZTD-a.

14. Neosnovan je prigovor tuženika o nedostatku aktivne legitimacije tužiteljice za podnošenje predmetne tužbe. Naime, utvrđenje ništetnosti može isticati svaka osoba koja dokaže svoj pravni interes ili tužbom ili na neki drugi način. U konkretnom slučaju, tužiteljica je članica društva, te do donošenja odluke o opozivu na predmetnoj skupštini tuženika, članica uprave, stoga sasvim sigurno ima pravni interes za podnošenje predmetne tužbe.

15. Također, prema stavu ovoga suda, tužiteljica ima ovlaštenje i za pobijanje odluka skupštine društva iz razloga protivnosti odluka zakonu. Naime, iz zapisnika sa skupštine društva od 22. prosinca 2025. broj OU-276/2025 (list 17-26 spisa) proizlazi da tužiteljica, kao članica društva tuženika, nije izjavila protivljenje odlukama donesenim na navedenoj skupštini, slijedom čega, sukladno odredbi članka 362. stavku 1. ZTD-a, ne bi, kao članica društva, imala ovlaštenje za pobijanje odluka donesenih na toj skupštini iz razloga protivnosti odluka zakonu (pobojnosti). Međutim, uzimajući u obzir sadržaj donesenih odluka koje su predmet pobijanja i njihov učinak, tužiteljica ima aktivnu legitimaciju pobijati navedene odluke kao članica uprave opozvana odlukom skupštine koju pobija predmetnom tužbom, sve sukladno odredbi članka 362. ZTD-a. U konkretnom slučaju, kako je ranije navedeno, predmet pobijanja su odluke donesene na skupštini društva tuženika od 22. prosinca 2025., i to odluke kojom je tužiteljica opozvana s mjesta člana uprave tuženika i odluke da se protiv tužiteljice, kao člana uprave, postavi zahtjev za naknadu štete prouzročene tuženiku. Navedene odluke skupštine u isključivoj su vezi sa svojstvom i položajem tužiteljice kao članice uprave tuženika, slijedom čega je tužiteljica, upravo u tom svojstvu, ovlaštena iste pobijati.

16. Odredbom članka 448. ZTD-a propisano je da se na ništetnost odluka skupštine na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. i članka 366.a ZTD-a. Odredbom članka 355. ZTD-a propisano je da je, pored slučajeva iz članka 313. stavka 4., članka 338. stavka 2., članka 348. stavka 2. i članka 300.e stavka 3. ovoga Zakona odluka glavne skupštine ništetna: 1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavku 2., 3. i 6. ovoga Zakona osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari, 2. ako nije unesena u zapisnik na način propisan u članku 286. stavku 1., 2. rečenici 1. i stavku 4. ovoga Zakona, 3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa, 4. ako je suprotna moralu društva, 5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.

17. Odredbom članka 449. ZTD-a propisano je da se na pobijanje odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 360. do 366.a ovoga Zakona. Odredbom članka 360. stavkom 1. ZTD-a propisano je da se odluka glavne skupštine može pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu.

18. U konkretnom slučaju, tužiteljica neosnovano ističe da su predmetne odluke o njezinu opozivu s mjesta člana uprave tuženika i da se protiv nje, kao članice uprave, postavi zahtjev za naknadu štete ništetne jer prijedlog odluke o njezinu isključenju s glasovanja nije bio uvršten u dnevni red, odnosno jer odluka o isključenju njezina prava glasa nije formalno donesena na skupštini tuženika, kao i jer da se o istoj nije ni glasovalo, a niti je ista unesena u zapisnik sa skupštine društva. Naime, odredbama ZTD-a propisana je mogućnost isključenja prava glasa člana društva u donošenju određenih odluka kada su za to ispunjene zakonske pretpostavke. O isključenju člana društva od glasovanja o pojedinoj odluci se na skupštini društva ne donosi posebna odluka, već se utvrđuje da su za navedeno ispunjene zakonske pretpostavke, te član društva za kojeg je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za isključenje od glasovanja o točno određenoj odluci, o toj odluci ne glasa. Predmet eventualnog kasnijeg pobijanja iz razloga neosnovanog isključenja člana društva od glasovanja može biti samo na skupštini donesena odluka, pa ukoliko za navedeno nisu bili ispunjene zakonske pretpostavke, tada ništetna može biti samo odluka donesena na navedeni način, odnosno iz razloga jer je ista protivna zakonu zbog neosnovanog isključenja člana društva od glasovanja o toj odluci. Stoga, isključenje člana društva od glasovanja o određenoj odluci na skupštini društva nije odluka skupštine društva, pa nije potrebno da navedeno bude uvršteno u dnevni red skupštine, a niti da se isto, kao odluka, unese u zapisnik sa skupštine društva.

19. S tim u vezi, neosnovano tužiteljica ističe da su predmetne odluke skupštine ništetne jer da skupština nije sazvana sukladno odredbi članka 277. ZTD-a, budući da, iako je tužiteljica poziv za predmetnu skupštinu zaprimila, isti nije bio uredan jer nije sadržavao prijedlog svih odluka o kojima na skupštini treba odlučiti, odnosno da nije sadržavao prijedlog odluke o isključenju tužiteljice s glasovanja o predloženim odlukama.

20. Neosnovani su i navodi tužiteljice da bi predmetne odluke bile protivne moralu i biti društva, pri čemu tužiteljica niti ne navodi koji bi bili razlozi za navedeno, već isto povezuje sa ranije iznesenim razlozima ništetnosti.

21. Međutim, osnovano tužiteljica ističe da su odluka o njezinu opozivu s mjesta članice uprave i odluka o postavljanju zahtjeva za naknadu štete protiv nje, kao članice uprave, donesene protivno zakonu, odnosno odredbi članka 445. stavka 5. ZTD-a.

22. Odredbom članka 445. stavka 5. ZTD-a propisano je da na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze, te da ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva, kao i da isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva, te o pokretanju ili rješenju spora među njima. Odredbom stavka 6. navedenog članka propisano je da nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru, odnosno imenovanju ili o opozivu kao člana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora društva.

23. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se u slučaju kada se odlučuje o opozivu člana uprave, koji je ujedno i član društva, navedeni član društva ne može biti isključen od glasovanja o toj odluci. Mogućnost isključenja člana društva od glasovanja o određenoj odluci predviđena je u slučajevima kada član društva tom odlukom pribavlja neku korist ili se oslobađa neke obveze, odnosno predviđeno je da o odluci ne glasuje onaj član društva kada se odlučuje o pravnom poslu između člana društva i društva, te o pokretanju ili rješenja spora među njima.

24. U konkretnom slučaju, na skupštini društva tuženika održanoj 22. prosinca 2025. donesena je odluka o opozivu tužiteljice, članice društva, sa mjesta člana uprave tuženika, na način da je istoj, suprotno odredbi članka 445. stavku 6. ZTD-a, uskraćeno pravo glasovanja o toj odluci. Nadalje, na skupštini društva donesena je i odluka o pokretanju spora protiv tužiteljice, u svojstvu člana uprave, uz obrazloženje da se tužiteljici, kao članici uprave, stavljaju na teret radnje na štetu društva, a koja odluka je također donesena protivno odredbi članka 445. stavku 6. ZTD-a. Naime, odredba članka 445. stavka 6. ZTD-a propisuje da nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru odnosno imenovanju ili opozivu kao člana uprave, slijedom čega logično nema niti ograničenja kada se odlučuje o pokretanju postupka protiv njega kao člana uprave, odnosno direktora društva (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž-2585/2022 od 15. ožujka 2023.). Stoga je takvim postupanjem na skupštini povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, odnosno ista je neosnovano isključena od glasovanja o navedenim odlukama sa skupštine društva.

25. Slijedom navedenog, a budući da je odredbom 8.8. Društvenog ugovora o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću (list 30-34 spisa) određeno da se odluke na skupštini društva donose natpolovičnom većinom glasova članova društva nazočnih na skupštini pogrešno je utvrđenje da su predmetne odluke donesene jednoglasno, budući da je tužiteljici nezakonito uskraćeno glasovanje u predmetnoj skupštini, a glasovi druge članice društva JČ ne čine potrebnu većinu, što odluku čini pobojnom.

26. S tim u vezi, za navesti je da je odredbom članka 355. stavka 1. točke 5. ZTD-a propisano da je odluka glavne skupštine ništetna ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.

27. Iz citiranih zakonskih odredbi jasno proizlazi da neovisno o tome na kojim razlozima tužiteljica temelji tužbu (na razlozima ništetnosti iz članka 355. ZTD-a ili na razlozima pobojnosti iz članka 360. ZTD-a) tužbeni zahtjev može glasiti samo da se utvrdi da je određena odluka skupštine društva ništetna. Navedeno je jasno razvidno i iz odredbe članka 364. stavka 1. ZTD-a koja za učinak pobijanja odluke skupštine propisuje da ako sud pravomoćnom presudom utvrdi da je odluka glavne skupštine ništetna, ona djeluje prema svim dioničarima i članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora, čak i kada nisu bili stranke u tome postupku. Za razliku od odredaba Zakona o obveznim odnosima, koje propisuju bitnu razliku u sadržaju tužbenog zahtjeva ovisno o tome traži li se poništenje (pobojnost) ili utvrđenje ništetnosti (ništetnost), a posljedično tome i u učincima odluka povodom takvih tužbenih zahtjeva, ZTD i u postupcima za utvrđenje ništetnosti i u postupcima za pobijanje propisuje istovjetan tužbeni zahtjev, odnosno da se odluka skupštine utvrdi ništetnom, koja odluka u svakom slučaju djeluje prema svim dioničarima i članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora, čak i kada nisu bili stranke u tome postupku, od trenutka njezina donošenja. Navedeni pravni stav izražen je i u brojnim odlukama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, tako i u presudama poslovni broj Pž- 2731/2020-3 od 27. rujna 2023. i poslovni broj Pž-67/2023-3 od 2. srpnja 2024., kao i u presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-216/2013-2 od 28. studenoga 2017. i poslovni broj Revt-183/2002-2 od 3. lipnja 2003.

28. Iz iznesenih razloga, odlučeno je kao u točki I. i II. izreke ove presude, te su pobijane odluke skupštine društva tuženika od 22. prosinca 2025. utvrđene ništetnima iz razloga jer su iste donesene protivno zakonu, odnosno iz razloga pobojnosti.

29. Raspravnim rješenjem od 21. svibnja 2026. odbijeni su kao suvišni dokazni prijedlozi za saslušanjem tužiteljice OČ, zastupnice po zakonu tuženika JČ, te svjedoka OČD i JČD, kao suvišni, budući da se provedbom navedenih dokaza ne bi utvrdile činjenice bitne za odluku u ovoj pravnoj stvari, te bi provedba istih bila protivna načelu ekonomičnosti postupka. Sve bitne i relevantne činjenice utvrđene su temeljem isprava priležećih spisu. Iz istih razloga sud nije proveo predložene dokaze uvidom u spis ovoga suda poslovni broj P-112/2026, te spis Županijskog državnog odvjetništva broj KPDO- 8/2026

30. O troškovima parničnog postupka odlučeno je primjenom odredbe članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a.

31. Tužiteljica ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka, i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR, sukladno Tbr. 7. točki 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 i 107/25; dalje Tarifa) i zastupanja na ročištu 21. svibnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, odnosno u iznosu od 400,00 EUR, sve sa pripadajućim PDV-om u iznosu od 100,00 EUR. Nadalje, tužiteljici pripada i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 90,91 EUR, te pristojbe na presudu u iznosu od 110,00 EUR. Stoga tužiteljici pripada naknada troška parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 700,91 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3. srpnja 2026., kao dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

32. Slijedom navedenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude.

U Rijeci, 3. srpnja 2026.

Sudac

Marija Sušanj Tepša

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od petnaest dana od dana primitka presude.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.