Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-546/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog DŠĐ, zbog prekršaja iz članka 39.a stavak 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (Narodne novine broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, IV Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-12399/2022 od 2. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, IV Policijske postaje Zagreb, ukida pobijana presuda i predmet vraća na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-12399/2022 od 2. studenog 2022., na temelju odredbe članka 182. točka 3. (pogrešno prvostupanjski sud navodi članka 182. stavak 1. točka 3.) Prekršajnog zakona, okrivljeni DŠĐ oslobođen je od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 39.a stavak 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, IV Policijska postaja Zagreb ne navodeći zakonski osnov pobijanja, dok je sadržajno i smisleno nezadovoljan utvrđenim činjeničnim stanjem.
3. Žalba je osnovana.
4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ispitivao je pobijano rješenje u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu maloljetnika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Ispitujući pobijano rješenje u dijelu u kojem se ono pobija žalbom, ovaj sud utvrdio je da je žalitelj u pravu kada poriče pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio po zakonskom osnovu iz članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona što bi značilo da nije dokazano da bi počinio terećeni prekršaj, detaljno obrazlažući da je u postupku utvrđeno da je odluka o zaštitnoj mjeri izvršna 21. veljače 2021., da je trajala godinu dana, te stoga terećeno djelo počinjeno dana 21. svibnja 2022. nije u okviru perioda trajanja zaštitne mjere.
6. Takav zaključak prvostupanjskog suda nije ispravan i u tom smislu osnovana je žalba tužitelja. Sve prekršajne sankcije i mjere izrečene odlukom suda (odnosno odlukom tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak) izvršavaju se nakon pravomoćnosti istih. Međutim pravilo da se izrečene zaštitne mjere izvršavaju nakon pravomoćnosti ne podrazumijeva da u času pravomoćnosti presude počinje teći njihovo izvršavanje, već su se stekli zakonski uvjeti da se pristupi postupku njihova izvršavanja. Pravomoćnost presude je samo jedan od preduvjeta za izvršavanje zaštitne mjere, a stvar je postupka njezina izvršavanja kada će početi teći izvršenje pravomoćno izrečene zaštitne mjere. Kada sud nije sam nadležan izvršavati odluku, dostavlja je za to nadležnom tijelu nakon što je ista postala izvršna. Tijelo nadležno za izvršavanje zaštitne mjere tada prema svojim pravilima započinje postupak izvršavanja i određuje kada je započelo njezino izvršavanje (jedina iznimka od tog pravila koju propisuje Prekršajni zakon ona iz članka 58. stavak 2. koja se odnosi na zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom).
7. Konkretno, prilikom izvršavanja zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima koje su u nadležnosti policije, sud pisani primjerak odluke s klauzulom njezine pravomoćnosti dostavlja nadležnoj policijskoj upravi sa zahtjevom da provede postupak izvršavanja zaštitne mjere. Policijska postaja poduzima potrebne mjere za to i određuje početak izvršavanja zaštitne mjere i o tome obavještava sud. Dakle, pogrešno bi bilo u nepravomoćnim odlukama, kod izricanja zaštitne mjere navesti da zaštitna mjera teče od dana pravomoćnosti presude. Pravilno postupanje suda kod izricanja zaštitnih mjera u presudama je samo da izrekne vrstu zaštitne mjere i vrijeme na koje se izriče. Kad će se ona početi izvršavati stvar je postupka izvršavanja, ali je stoga nužno u činjeničnom opisu za prekršaj nepostupanja po izrečenoj zaštitnoj mjeri navesti razdoblje u kojem je ona na snazi.
8. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku o valjanom optužnom prijedlogu koji sadržava sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 39. a stavak 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
9. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa.