Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-13743/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene GHC i dr., zbog prekršaja iz članka 6. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Policijske postaje Makarska, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj broj Pp-1238/2022 od 26. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko - dalmatinske, Policijske postaje Makarska i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Makarskoj broj Pp-1238/2022 od 26. rujna 2022., okrivljena GH, okrivljeni FHC i okrivljena FH su po zakonskom osnovu iz članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona oslobođeni od optužbe da bi počinili prekršaje iz članka 6. i 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko - dalmatinska, Policijska postaja Makarska, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalba je neosnovana.
4. Sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a prethodno je po službenoj dužnosti ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Prvostupanjski sud je okrivljenike oslobodio od optužbe da bi počinili prekršaje iz članka 6. i 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira po provedenom dokaznom postupku i zaključku da se inkriminacija dogodila na mjestu koje nema obilježje javnog mjesta.
6. Međutim, takav, ispravan zaključak prvostupanjskog suda nije zahtijevao provođenje glavne rasprave i dokaznog postupka. Već iz samog optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko - dalmatinske, Policijske postaje Makarska, Klasa: 211-07/22-5/19488, Urbroj: 511-12-29-22-1 od 25. srpnja 2022. vidljivo da djelo koje se okrivljenicama stavlja na teret po propisu nije prekršaj. Stoga je prvostupanjski sud ispitujući optužni prijedlog trebao donijeti na temelju odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona odluku kojom se okrivljena GH, okrivljeni FHC i okrivljena FH oslobađaju od optužbe da bi počinili prekršaje iz članka 6. i 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
7. Fiktivno javno mjesto (dvorište) ima značaj javnog mjesta ako je nedvojbeno utvrđeno, ali i prethodno opisano u činjeničnom supstratu optužnog prijedloga (u suprotnom bi optužba bila prekoračena), da se posljedica reflektirala na neograničenom javnom mjestu.
8. U činjeničnim opisu optužnog prijedloga nije naznačeno da su se radnje okrivljenika učinjene na fiktivnom javnom mjestu reflektirale na neograničeno otvorenom javnom mjestu, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenicima stavljao na teret.
9. Sve navedeno predstavlja odgovor na žalbene navode tužitelja. Naime, iako prvostupanjsku presudu pobija po zakonskim osnovama bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jedini koristan žalbeni navod jest onaj u kojemu tužitelj dostavlja skicu mjesta događaja (članak 193. stavak 5. Prekršajnog zakona ne dopušta nove činjenice i nove dokaze u žalbenom postupku ako su postojali odnosno ako se za njih znalo u tijeku postupka) i uvjerava sud da je mjesto inkriminacije bilo dostupno javnosti. Međutim, sve navedeno je nekorisno, jer nije opisano u činjeničnom opisu optužnog prijedloga.
10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 3. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 6 ovjerenih prijepisa.
