REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4506/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog FI, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave virovitičko - podravske, Policijske postaje Virovitica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici broj Pp-1340/2025 od 24. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave virovitičko - podravske, Policijske postaje Virovitica i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Virovitici broj Pp-1340/2025 od 24. ožujka 2026., okrivljeni FI je na temelju odredbe članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava virovitičko - podravska, Policijska postaja Virovitica, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud ispitivao je pobijanu presudu prvenstveno po službenoj dužnosti odnosno jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Prvostupanjski sud je okrivljenog FI oslobodio u nedostatku dokaza da bi počinio terećeni prekršaj. Naime, u dokaznom postupku nije utvrđeno da bi ponašanjem okrivljenika bila ostvarena sva zakonska obilježja prekršaja iz materijalne odredbe članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Konkretno, oštećena ZI u postupku pred prvostupanjskim sudom koristi zakonsku blagodat da ne svjedoči, dok je njezin iskaz pred policijom dana 26. srpnja 2022. prvostupanjski sud ocijenio nevjerodostojnim odnosno danim u afektu i smatra da se isključivo na istom ne može temeljiti odluka o krivnji.
6. Ono što je prvostupanjski sud propustio uočiti, a ovaj sud to sada može navesti budući je iskaz oštećene ZI od 26. srpnja 2022. izveden u dokaznom postupku, jest to da svjedokinja u tom iskazu nije svjedočila o zakonskom obilježju prekršaja – uznemirenosti i povredi dostojanstva, bez čega niti nema prekršaja nasilja u obitelji iz članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U iskazu navedeno „… ja sam se uplašila za dijete …“ nije svjedočenje o traženoj posljedici prekršaja psihičkog nasilja u obitelji u kojemu je ona žrtva.
7. Stoga nema načina da žalitelj uspije u procesnoj situaciji kada ne postoji niti jedan dokaz koji bi teretio okrivljenika za počinjeni prekršaj iz materijalne odredbe članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
8. Zaključno valja navesti, sve iz razloga što žalba inzistira na zakonskoj blagodati nesvjedočenja i posljedično oslobađajućoj presudi, jest to da je upravo tužitelj pogrešnom pravnom oznakom i to onom u vidu osnovnog oblika prekršaja iako je u činjeničnom supstratu opisao kvalificirani oblik prekršaja, onemogućio prvostupanjski sud da već u dokaznom postupku (u kojem tužitelj nije sudjelovao) ide u pravcu ispravne pravne oznake, budući bi na taj način prekoračio optužbu, već je morao postupak voditi za osnovni oblik prekršaja, a time primijeniti i odredbe o pravu na uskratu svjedočenja.
9. Stoga je valjana odluka prvostupanjskog suda da se okrivljeni FI oslobađa od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na temelju odredbe članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona te takva odluka žalbenim navodima nije dovedena u pitanje.
10. U odnosu na dijelove žalbe koji govore o izostanku svrhe kažnjavanja, suvišno je odgovarati jer tužitelj u dokaznom postupku nije dokazao da bi okrivljenik počinio terećeni prekršaj. Stoga nema niti kažnjavanja.
11. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 3. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 6 ovjerenih prijepisa.
