Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-572/2026

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog DŽ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi okrivljenog DŽ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu broj Pp-1531/2024 od 3. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba okrivljenog DŽ, ukida pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Đakovu broj Pp-1531/2024 od 3. prosinca 2025., okrivljeni DŽ proglašen je krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2.Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni DŽ, osobno, ne navodeći zakonski osnov pobijanja, dok sadržajno smatra da činjenično stanje nije točno i potpuno utvrđeno.

3.Žalba je osnovana.

4.Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5.Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, ovaj sud utvrdio je da je žalitelj u pravu kada poriče pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja navodeći u bitnome da pobijana presuda nije rezultat dokaznog postupka.

6.Obrazloženje pobijane presude u cijelosti lišeno analize izvedenih dokaza i njihova dovođenja u međusobnu vezu, ne nudi odgovor o rezultatima dokaznog postupka. Okrivljeni u svojoj obrani poriče prekršaj, opisuje na koji način se pokušao poslužio pićem iz samoposlužnog aparata koji se ne nalazi iza šanka i negira da bi vikao. Ispitani svjedok policijski službenik VŽ nema neposrednih saznanja o inkriminaciji unutar ugostiteljskog objekta, dok svjedoci RŽ i ĆŽ svjedoče na način da je teško razdvojiti inkriminaciju od ranijih situacija u kojima je navodno sudjelovao okrivljenik. Prvostupanjski sud ih ne ispituje na bitne okolnosti kako bi provjerio pisanu obranu okrivljenika, ali i kako bi dijelove inkriminacije (samovoljno poslužio iz zatvorenog hladnjaka) koji sami za sebe ne znače protupravnost, s potpunom sigurnošću označio kao remećenje javnog reda i mira na drugi način. Nadalje, prvostupanjski sud u okviru svojih dužnosti propisanih odredbom članka 88. Prekršajnog zakona morao je upitati svjedoke RŽ i ĆŽ o tome postoji li video nadzor unutrašnjosti objekta, budući okrivljenik inzistira na pregledavanju kamera, a svjedokinju ĆŽ na čijem iskazu temelji svoju odluku o krivnji o tome kako sa sigurnošću tvrdi da je okrivljenik u inkriminirano vrijeme bio u vidno alkoholiziranom stanju, a službeni dokument priležeć spisu na listu 27 to opovrgava u cijelosti. Ostaje otvoreno pitanje kako takva svjedokinja može biti vjerodostojna po bilo kojem osnovu.

7.Budući se upravo navedeno izrijekom ističe u žalbi, istu je valjalo prihvatiti osnovanom, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku. Prvostupanjski sud će u ponovnom suđenju izvesti sve već provedene dokaze, kao i one za kojima se ukaže potreba, valjano ih analizirati i ocijeniti, te donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

8.Zaključno, iako žalitelj ne problematizira prekršajno pravnu sankciju jer smatra da nema osnova za kažnjavanje, prvostupanjskom sudu se navodi da je nedopustivo vrstu i mjeru kazne te zaštitnu mjeru izreći bez obrazloženja, stoga bez individualizacije, kao da se radi o obligatornom postupanju suda.

9.Temeljem članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 3. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 6 ovjerenih prijepisa.