Poslovni broj: P-724/2024-37

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, OIB: 48074464528, po sutkinji tog suda Katarini Rendulić Vežić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], 210 Penshurst st, Willoughby NSW 2068, koju zastupa punomoćnica Ana Marija Ljubičić Kuzmanić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri d.o.o., Split, Sukojišanska 4, protiv tužene KU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Nedim Tanović, odvjetnik u Koprivnici, Trg kralja Tomislava 6, radi predaje i isplate, nakon glavne rasprave održane 25. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tužene, 3. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj predati tužiteljici u suposjed nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] zgr kuća u gradu upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da joj preda ključeve nekretnine te joj omogući neometan pristup i sukorištenje nekretnine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj isplatiti tužiteljici iznos od 10.650,67 EUR-a zajedno sa zakonskim zatezni kamatama koje teku:

- 293,92 EUR-a od 1.rujna 2023.godine

- 312,30 EUR-a od 1.listopada 2023.godine

- 312,30 EUR-a od 1.studenog 2023.godine

- 312,30 EUR-a od 1.prosinca 2023.godine

- 312,30 EUR-a od 1.siječnja 2024.godine

- 312,30 EUR-a od 1.veljače 2024.godine

- 312,30 EUR-a od 1.ožujka 2024.godine

- 312,30 EUR-a od 1.travnja 2024.godine

- 312,30 EUR-a od 1.svibnja 2024.godine

- 312,30 EUR-a od 1.lipnja 2024.godine

- 340,75 EUR-a do 1.srpnja 2024.godine

- 340,75 EUR-a od 1.kolovoza 2024.godine

- 340,75 EUR-a od 1.rujna 2024.godine

- 341,01 EUR-a od 1.listopada 2024.godine

- 341,01 EUR-a od 1.studenog 2024.godine

- 341,01 EUR-a od 1.prosinca 2024.godine

- 352,23 EUR-a od 1.siječnja 2025.godine

- 352,23 EUR-a od 1.veljače 2025.godine

- 352,23 EUR-a od 1.ožujka 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.travnja 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.svibnja 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.lipnja 2025.godine

- 370,34 EUR-a do 1.srpnja 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.kolovoza 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.rujna 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.listopada 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.studenog 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.prosinca 2025.godine

- 370,34 EUR-a od 1.siječnja 2026.godine

- 370,34 EUR-a od 1.veljače 2026.godine

- 370,34 EUR-a od 1.ožujka 2026.godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

U ostalom dijelu, zahtjev za isplatu iznosa od 64,80 EUR i mjesečnih iznosa od 370,34 EUR ubuduće do predaje nekretnine u suposjed, se odbija.

III. Dužna je tužena nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.902,90 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamata od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužiteljica i tužena upisane suvlasnice nekretnine oznake zgr. 139/1 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća u gradu, svaka za ½ dijela. Nadalje se navodi da je tužena zaposjela nekretninu i odbija istu predati u suposjed tužiteljici unatoč opetovanim pokušajima tužiteljice da joj istu preda u suposjed te tužena namjerno i svjesno onemogućava tužiteljicu u suposjedu i sukorištenju njezine nekretnine. Tužiteljica dalje navodi da je tužena kao nepošten posjednik faktično raspolažući njezinom stvari ostvarili korist i to najamninu za vrijeme nepoštenog posjedovanja cijele kuće. Tužiteljica drži da bi najamnina iznosila 500,00 EUR mjesečno pa tužena svaki mjesec ostvaruje korist raspolažući tužiteljičinom nekretninom u iznosu od 250,00 EUR. Zahtijeva da sud naloži tuženoj da tužiteljici preda u suposjed predmetnu nekretninu te isplati iznos od 3.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama za svaki pojedinačni mjesečni iznos i ubuduće iznos od 250,00 EUR mjesečno sve do predaje nekretnine u suposjed.

2. Tužena u odgovoru na tužbu ističe prigovor nepostojanja pasivne legitimacije jer ista nije vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], protivi se tužbi i poriče navode tužbe. Tužena je na pripremnom ročištu 2. lipnja 2025. navela da su sada kao suvlasnice upisane njezine kćerke RU i MU kojima je prenijela svoja prava na predmetnoj nekretnini darovnim ugovorom.

3. Predmet spora zahtjev je tužiteljice da joj tužena preda u suposjed nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] zgr kuća u gradu upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i isplati naknadu koristi koju je ostvarila upotrebom stvari u vidu najamnine za razdoblje od 1. rujna 2023. i nadalje do predaje u suposjed, a nakon provedenog građevinskog vještačenja tužiteljica je opredijelila i definirala tužbeni zahtjev radi isplate.

4. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] od 22. kolovoza 2024., izvod iz katastarskog plana Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjel za katastar nekretnina Korčula, dopis od 9. kolovoza 2023. , e-mail poruka od 11. rujna 2023., e-mail poruka od 28. rujna 2023., obavljen je uviđaj i građevinsko vještačenje, izvršen je uvid u e-spise kod ovog suda posl.br.P-676/2022, posl.br.P-515/2020, uvid u zemljišnoknjižni predmet Z-11630/2024 i saslušane su tužiteljica i tužena kao parnične stranke.

5. U provedenom postupku utvrđene su sljedeće odlučujuće činjenice:

- da su u zemljišnim knjigama na dan 22. kolovoza 2024. tužiteljica i tužena bile uknjižene suvlasnice kčbr. [katastarska čestica] zgr kuća u gradu površine 40 m2 zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.

[adresa], svaka za ½ dijela

- da je tužena darovnim ugovorom na kojem je potpis darovateljice ovjeren kod javnog bilježnika Sandre Marinović iz Blata broj: OV-2485/2024 dana 31. srpnja 2024. darovala svojim kćerima RU i MU i nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] kuća u gradu 40 m2 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svakoj po ½ dijela, i istodobno osnovano je pravo doživotnog plodouživanja na svim darovanim nekretninama u korist darovateljice ovdje tužene KU

- da je rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli posl.br.Z-11630/2024 od 30. rujna 2024. na temelju ugovora o darovanju OV- 2485/2024 dopušten upis prava vlasništva na nekretninama KU u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoji od ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] zgr kuća u gradu 40 m2 u korist RU, [adresa] za ½ i MU, [adresa] za ½ sa pravom plodouživanja u korist MU

[adresa]

- da je dopisom od 9. kolovoza 2023. punomoćnica tužiteljice pozvala tuženu da suvlasnici TU preda predmetnu nekretninu u suposjed tako da joj preda ključeve kuće

- da je tužena odgovorila e-mail porukom u kojoj navodi da TU ima ključeve predmetnog stana

- da je e-mail porukom od 11. rujna 2023. punomoćnica tužiteljice odgovorila da njezina stranka nema ključeve nekretnine

- tužiteljica je protiv tužene inicirala parnicu kod ovog suda posl.br.P-606/2022 radi ništetnosti ugovora o darovanju sklopljenim između tužene i sada pok. ZU predmet kojeg je nekretnina kčbr. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] te su zahtjevi tužiteljice istaknuti u toj parnici odbijeni presudom od 30. travnja 2025. koja nije postala pravomoćna

- da je u predmetu kod ovog suda posl.br.P-515/20 presudom od 22. travnja 2022. utvrđeno da je tužiteljica (ovdje tužena) KU ugovorom o darovanju sklopljenim sa ZU **.**.1995. stekla pravo vlasništva i valjanu osnovu za uknjižbu ½ dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] zgr zgrada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je tužena ovdje tužiteljica TU dužna trpjeti uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama

- presuda donesena u predmetu posl.br.P-515/2020 povodom žalbe tužene ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Sisku posl.br.Gž-2859/2025-3 od 3. lipnja 2026. i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

6. Tužiteljica saslušana kao parnična stranka u svom iskazu navodi da je predmetna nekretnina u naravi kuća i dvorište u [adresa], stari grad u kojoj je stanovala sa obitelji sve do 1982. god. kada je odselila u Australiju a u kući su ostali stanovati njezin bivši suprug i sin a i njezin sin se nakon završetka školovanja nastanio u Australiji. Tužiteljica navodi da ona nema ključeve kuće a zadnji put pokušala je na nekretninu pristupiti prije pet godina ali joj tužena nije dopustila tako da joj je onemogućen suposjed nekretnine, dok je 2024. njezin sin JU sa suprugom po njezinom ovlaštenju namjeravao uči na nekretninu ali mu je to tužene onemogućila.

Na poseban upit punomoćnice tužene tužiteljica izjavljuje da je tužena protiv nje inicirala sudski postupka radi predaje ključeva te je tuženoj predala jedan ključ u sudu jer drugih ključeva nije imala a njoj je taj ključ predao bivši suprug i taj ključ tuženoj je predala prije nekih desetak godina.

7. Tužena saslušana kao parnična stranka u svom iskazu navodi da je predmetna nekretnina u naravi kuća koja se sastoji od četiri etaže, uz kuću je dograđen poslovni prostor u [adresa] u [adresa]. Tužena navodi da je u posjedu predmetne kuće od 1995. god., tužiteljica je 2013. god. provalila u kuću i promijenila bravu a njoj nije dala ključ i bez njezina suglasnosti tužiteljica je kuću iznajmila CU, tada je bila odsutna a kada se vratila zatekla je CU u kući koji je njoj dao ključ kuće. Tužena još navodi da je kod suda inicirala parnicu protiv ovdje tužiteljice radi ometanja prava vlasništva koja je pravomoćno okončana te joj je pružena sudska zaštita. Tužena u svom iskazu još navodi da se od 2013. god. do sada nalazi u nesmetanom i mirnom posjedu predmetne kuće a tužiteljica na nekretninu nije više dolazila niti je tražila ključ, a ona nije mijenjala bravu na ulaznim vratima tako da tužiteljica ima ključ.

Na poseban upit punomoćnika tužiteljice je li dolazio tužiteljičin sin JU i pokušao uči na nekretninu tužena izjavljuje da je dolazio jedan njoj nepoznat čovjek, lupao je jako na vrata zbog čega je pozvala policiju i policijski službenici su tu osobu udaljili riječima nemaš tu što tražiti.

8. Iz zemljišnoknjižnog izvatka je razvidno a nije niti sporno da je tužiteljica suvlasnica ½ dijela predmetne nekretnine, i da je tužena bila suvlasnica premetne nekretnine za ½ dijela sve dok svoje pravo nije prenijela na svoje kćerke koje su sada suvlasnice, darovnim ugovorom OV-2485/24 prema kojem je tužena daroprimateljicama prenijela u vlasništvo cjelinu kčbr. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] i ujedno je u korist tužene na predmetnoj nekretnini osnovano pravo doživotnog plodouživanja.

9. Očevidom na licu mjesta i građevinskim vještačenjem utvrđeno je da se predmetna nekretnina u naravi kamena kuća nalazi u starom dijelu grada [adresa] na adresi [adresa], a sastoji se od prizemlja i tri kata, kuća je useljiva i pogodna za stanovanje s izuzetkom drugog kata koji je neuređen.

10. Nadalje iz iskaza same tužene nedvojbeno proizlazi da se tužena od 2013. god. nalazi u isključivom posjedu predmetne nekretnine koja je bila njezino suvlasništvo do rujna 2024. god. a sada je u njezinu korist osnovano pravo plodouživanja iako je tužena znala da ona nije isključiva vlasnica predmetne nekretnine pa darovanjem nije mogla prenijeti više prava nego ih je sama imala.

11. Prema odredbi članka 162. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25-dalje: ZV), da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu. Ova odredba primjenjuje se i na odnose suvlasnika. Naime u smislu odredbe članka 42. stavak 2. i članka 46. stavak 1. ZV svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, a svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

12. U postupku je nedvojbeno da je tužiteljica suvlasnica premetne nekretnine za ½ dijela, kao i da je tužena u isključivom posjedu te nekretnine, a tužena smatra da s obzirom da više nije suvlasnica predmetne nekretnine nije ovlaštena nekretninu predati tužiteljici u suposjed.

13. U konkretnom slučaju tužiteljica kao suvlasnica predmetne nekretnine ima pravo od tužene tražiti predaju u suposjed predmetne nekretnine koja je bila suvlasništvo tužene a sada je u korist tužene osnovano pravo doživotnog plodouživanja a koje pravo ovlašćuje plodouživatelja i na posjed stvari, a tužena je znala da nije isključiva vlasnica predmetne nekretnine i pravo plodouživanja nije se moglo osnovati na cijeloj nekretnini, odnosno ovo pravo ne ovlašćuje je koristiti i suvlasnički dio nekretnine koji pripada tužiteljici.

14. Tužiteljici kao suvlasnici predmetne nekretnine pripada vlasničkopravna zaštita u smislu članka 161. stavak 1. ZV zbog čega je takav zahtjev prihvaćen i presuđeno kao u točci I. izreke.

15. Za odlučivanju o zahtjevu za isplatu naknade zbog nemogućnosti korištenja predmetne nekretnine mjerodavne su odredbe članka 164. i 165. ZV. Prema tim odredbama vlasnik (suvlasnik) nekretnine ima pravo na naknadu koristi, od nepoštenog posjednika, za vrijeme za koje mu je bilo onemogućeno korištenje nekretnine, ali pod uvjetom da je zatražio predaju nekretnine u posjed. Takovo pravno stajalište zauzeto je u odlukama viših sudova (primjerice odluka Županijskog suda u Varaždinu posl.br.Gž-2455/2015, Županijskog suda u Splitu posl.br.Gž- 109/2019).

16. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu za predaju u suposjed, ali se nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.

17. Iz dopisa od 9. kolovoza 2023. i ostalih kojeg su stranke razmijenile proizlazi da je tužiteljica od tužene kao suvlasnice zatražila da joj preda nekretninu u suposjed odnosno kao suvlasnici omogući suposjed nekretnine a da iz odgovora tužene proizlazi njezino protivljenje predaji nekretnine u suposjed tužiteljici.

18. Na drugoj sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 1. ožujka 2021. zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi: "U odnosima između suvlasnika (vlasnika i posjednika), kada jedan suvlasnik onemogućuje drugog u korištenju suvlasništva stvari primjenjuje se odredba članka 164. i 165. ZV." "U parnicama u kojoj je predmet spora zahtjev suvlasnika protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknadu za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojeg posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. ZV, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pri tome nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom traži i predaja te stvari u suposjed, ako je suvlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanje stvari."

19. Nedvojbeno je da posjed tužene nije pošten jer je prema svim okolnostima znala da nekretnina koju posjeduje nije isključivo njezina već da je i tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine za ½ dijela.

20. Radi utvrđenja visine ostvarene koristi provedeno je građevinsko vještačenje po vještaku Darku Šeparoviću, sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina sa zadatkom da utvrdi visinu najamnine koja se na tržištu mogla postići za predmetnu nekretninu za razdoblje od 1. rujna 2023. pa nadalje.

21. Prema pismenom nalazu i mišljenju vještaka od 8. prosinca 2025. vještak je koristeći podatke iz baze eNekretnina unutar cjenovnog bloka [adresa]-povijesna jezgra te je iskazane podatke međuvremenski izjednačio sukladno indeksu cijena stambenih objekata za područje Jadran utvrdio visinu najma za razdoblje od 1. rujna 2023. do studenog 2025. u iznosu od 18.468,22 EUR odnosno utvrdio je visinu najamnine za svaki mjesec u navedenom razdoblju.

22. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka na temelju kojeg je odredila i opredijelila tužbeni zahtjev podneskom od 2. ožujka 2026. tako da za razdoblje od 1. rujna 2023. do ožujka 2025. zahtijeva iznos od 10.715,47 EUR sa zakonskim zateznim kamatama na pojedinačno navedene iznose i iznos od 370,34 EUR mjesečno ubuduće.

23. Tužena se podneskom od 26. ožujka 2026. očitovala na nalaz i mišljenje vještaka u kojem navodi da je počevši od druge polovine 2023. god. tužena uložila novčana sredstva radi izvođenja radova na predmetnoj nekretnini koji su bili potrebni da bi se spriječila daljnja šteta na nekretnini te da je vještak morao uzeti u obzir stvarno stanje nekretnine prije izvođenja radova odnosno mogućnost iznajmljivanja nekretnine prije i za vrijeme izvođenja radova kada je nekretnina bila "gradilište" a ne odrediti visinu najamnine samo temeljem njezina stanja na dan očevida.

24. Vještak je dopunski saslušan na glavnoj raspravi pri čemu je dao pojašnjenje svojeg nalaza i mišljenja i odgovorio na istaknute primjedbe i prigovore tužene na nalaz i mišljenje.

25. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka stručnim i objektivnim, sačinjen u skladu sa stanjem utvrđenim na uviđaju i pravilima struke.

26. Slijedom navedenog, provedenim vještačenjem utvrđena je korist koju je ostvarila tužena u visini najamnine koja bi se ostvarila u razdoblju od 1. rujna 2023. zaključno do ožujka 2025. u ukupnom iznosu od 10.650,67 EUR što odgovora zbroju pojedinačno utvrđenih mjesečnih iznosa. Tužiteljica međutim zahtijeva isplatu iznosa od 370,34 EUR ubuduće svaki mjesec sve do predaje nekretnine u suposjed.

27. Prema odredbi članka 326. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) sud može naložiti tuženiku da izvrši određenu činidbu samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave. Pored toga građevinski vještak utvrdio je visinu najamnine za određeno razdoblje koji iznos se ne može prihvatiti i za ubuduće, zbog čega je u ostalom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatu naknade koristi odbijen kao neosnovan.

28. Tijekom postupka tužena je istakla prigovor retencije pozivom na odredbu članka 72. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 121/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – dalje: ZOO).

29. Prigovor retencije je pravno sredstvo koje omogućuje posjedniku tuđe stvari da zadrži posjed te stvari dok mu ne budu naknađeni nužni korisni troškovi koje je imao u vezi sa tom stvari. Posjednik mora biti pošten i mora dokazati da je izvršio ulaganja u tuđu stvar u smislu odredbe članka 164. stavak 1. ZV. Tužena tužiteljičin suvlasnički dio kuće koristi bez pravne osnove, slijedom čega je nepoštena posjednica pa je stoga i prigovor retencije kojeg je istakla u postupku neosnovan. Dokaze koje je tužena priložila nakon zaključenja prethodnog postupka (fotografije, ponudbeni troškovnik i računi) sud nije uzeo u obzir jer je ove dokaze tužena mogla iznijeti do zaključenja prethodnog postupka (članak 299. ZPP).

30. Prema svemu navedenom prihvaćen je zahtjev tužiteljice za isplatu naknade koristi za određeno razdoblje od 1. rujna 2023. do 31. ožujka 2025. u iznosu od 10.650,67 EUR kao i zahtjev za zakonske zatezne kamate od dospjelosti svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, dok je uostalom dijelu zahtjev odbijen zbog čega je presuđeno kao u točci II. izreke.

31. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. ZPP s obzirom da tužiteljica nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva bog čega nisu nastali posebni troškovi. Tužiteljici je kao potreban priznat trošak za sastav tužbe, za zastupanje na ročištu 2. lipnja 2025., 17. srpnja 2025., 28. studenog 2025., (uviđaj), 8. svibnja 2026. i 25. svibnja 2026., za svaku radnju po 200,00 EUR, za sastav podneska od 2. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 EUR, odnosno sveukupno za zastupanje u iznosu od 1.400,00 EUR uvećano za PDV 25% što daje 350,00 EUR, sveukupno 1.750,00 EUR. Primijenjena je Tbr. 7. točka 1., Tbr. 8. točka 1., Tbr. 9. točka 1. u vezi sa Tbr.46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", 138/ 2023). Pored toga tužiteljici kao potreban priznat je i trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 1.000,00 EUR i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 76,45 EUR i za presudu 76,45 EUR. Sveukupno je tužiteljici dosuđen trošak u iznosu od 2.902,90 EUR i tuženoj naloženo da taj iznos plati tužiteljici zajedno sa zateznim kamatama koje je tužiteljica zatražila.

U Korčuli, 3. srpnja 2026.

S u t k i nj a :

Katarina Rendulić Vežić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.