REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1056/2023-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, na temelju pisanog prijedloga više sudske savjetnice Matee Knežević, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čiček, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 37 B, protiv tuženika Lovačko društvo "Rečica", OIB: 19362003810, Rečica, Luka Pokupska 169, kojeg zastupa punomoćnik Mate Burazin, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Janković i Burazin iz Karlovca, Vranicanijeva 5/I, te umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Grgić Zovko, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, , radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača na strani tuženika, s danom objave 3. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "Rečica", OIB: 19362003810, Rečica, Luka Pokupska 169, isplatiti tužitelju Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Jagićeva 33, iznos od 1.138,85 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 17. prosinca 2021. do isplate po stopi koja se za razdoblje od 17. liprosinca 2021. do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II./ Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 1.138,85 EUR tekućih od 17. prosinca 2021. do isplate preko stope dosuđene pod točkom I. izreke.

II./ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.207,04 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 3. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

III./ Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 178,18 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 3. srpnja 202. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 19. studenoga 2021. u mjestu Zamršje - smjer prema Karlovcu, Ulica zamršje 31 A, dogodila prometna nezgoda na način da je JN upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka], osigurano kod tužitelja policom kaska cestovnih vozila broj: 016245214474, naletila na divljač - srnu koja je pretrčavala kolnik ceste, a koja je izašla iz lovnog područja “Rečica” sa sjedištem u mjestu Rečica, Luka pokupska 169. Na vozilu je nastala materijalna šteta, dok je zbog siline udarca divlja životinja u neposrednoj blizini i uginula. Tužitelj ističe kako je na mjestu događaja izašao lovnik iz lovačke udruge “Rečica” koji je preuzeo uginulu divljač. Tužitelj navodi da tuženik upravlja i gospodari lovištem "Rečica" iz kojeg potječe divljač koja je učinila štetu pa stoga za štetu od opasne stvari – divljači (srne) kojom gospodari tuženik odgovara po načelu uzročnosti. Ističe kako iz priloženih dokaza ne proizlaze okolnosti koje bi upućivale na odgovornost vozača osobnog automobila [registarska oznaka]. Na osnovu police kasko osiguranja tužitelj je vlasniku oštećenog vozila po ovom štetnom događaju isplatio naknadu u iznosu od 1.138,85 EUR na temelju procjene. Nadalje, ističe kako se tuženiku prethodno obratio regresnim zahtjevom radi naknade ovako nastale štete, a na što se tuženik oglušio. Slijedom navedenog, tužitelj na temelju odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; dalje: ZOO) potražuje od tuženika plaćanje iznosa od 1.138,85 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 17. prosinca 2021. do isplate uz naknadu troška parničnog postupka.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo kako u cijelosti osporava činjenične navode iz tužbe po pitanju dinamike nastanka štetnog događaja i navode da je na cestu iznenada istrčala divlja životinja iz lovišta tuženika, te da je posljedično došlo do udara divljači na vozilo. Poriče da ne postoje okolnosti koje bi upućivale na odgovornost vozača osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] te da nema nikakve odgovornosti vozača za nastanak prometne nezgode jer isto ne proizlazi iz materijalne dokumentacije koju je tužitelj dostavio uz spis. Glede odgovornosti za štetu na vozilu poziva se na odredbu članka 80. stavka 6. Zakona o lovstvu (“Narodne novine”, broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje: ZL), prema kojoj je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, te stoga ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Tuženik posebno ističe kako se predmetni štetni događaj odigrao izvan područja lovišta, odnosno na nelovnoj površini, pa da se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelji prava lova sukladno ZL-u, a posebice ne tuženik. Smatra da se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama (“Narodne novine”, broj: 84/11, 18/23, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) koji u članku 50. stavku 1. navodi kako za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta divljači odgovara po osnovi krivnje. Slijedom navedenog, navodi kako u cijelosti osporava i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi parnične troškove.

3.1. Sukladno prijedlogu tuženika postavljenog u odgovoru na tužbu i podneska Euroherc osiguranja d.d. od 30. lipnja 2023., sud je na temelju članka 207. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 i 146/25, dalje: ZPP) rješenjem poslovni broj: P-1056/2023-9 od 11. ožujka 2024. dopustio Euroherc osiguranju d.d., OIB: 22694857747, stupanje u parnicu kao umješač na strani tuženika.

3.2. Umješač na strani tuženika se podneskom od 30. lipnja 2023. očitovao na tužbu i tužbeni zahtjev navodeći kako osporava aktivnu i pasivnu legitimaciju, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva jer isto ne proizlazi iz dostavljenih i predloženih dokaza uz tužbu. Umješač osporava odgovornost za štetu iz razloga što nema dokaza da bi predmetna šteta na vozilu tužitelja nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika (čl. 80. st. 6. ZL-a). Nadalje, posebno ističe kako se predmetni štetni događaj odigrao izvan područja lovišta tj. na nelovnoj površini, pa da se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelji prava lova sukladno ZL-u. Slijedom navedenog, umješač smatra da se u predmetnom slučaju imaju primjeniti odredbe Zakona o cestama koji propisuje da se za štetu nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, te ističe prigovor isključive krivnje treće osobe, odnosno one pravne osobe koja upravlja predmetnim nelovnim područjem na kojem se dogodio predmetni štetni događaj. Navodi kako vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača. Također, navodi kako osporava visinu tužbenog zahtjeva iz razloga jer tužitelj nije dokazao niti predložio odgovarajuće dokaze da je izvršio uplatu utuženog iznosa, kao i zatraženi tijek zateznih kamata, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu parničnog troška.

4.1. Tijekom postupka pročitane su i pregledane sljedeće isprave: polica osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 016245217474 (list 7 spisa), obavijest o prijavi štete (list 8 spisa), izvid štete broj: 62-AK-31458/2021 (list 12-13, 18-20 spisa), nalog za doznaku po šteti broj: 62 AK 31458 2021/1 (list 14 spisa), potvrda o uplati (list 16 spisa), regresni zahtjev tužitelja od 5. listopada 2022. (list 22 spisa), potvrda MUP-a, PU Karlovačka, PPP Karlovac, klasa: 211-04/21-O/11232, urbroj:

511-05-13/06-O-275-2/2021 od 30. studenoga 2021. (list 24-26 spisa), dopis tuženika

- odluka po regresnom zahtjevu, broj: 2205 1342 3423 od 14. prosinca 2022. (list 28 spisa), preslika vozačke dozvole (list 30-32 spisa), preslika prometne dozvole (list 34- 36 spisa), fotografije oštećenog vozila (list 44-47 spisa), izjava tuženika od 12. prosinca 2024. (list 91 spisa), godišnji plan aktivnosti i lova tuženika za lovnu 2021/2022 (list 92.-94 spisa), dopis MUP-a, PU Karlovačka, PPP Karlovac, broj: 511-05-13/21-8- 1521/2021 od 24. prosinca 2024. uz dokumentaciju (list 102-113 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, klasa: 323-01/25-01/21, urbroj: 525- 10/614-25-2 od 25. veljače 2025. uz kartu lovišta (list 122-123 spisa). Saslušan je svjedok JN (list 118 spisa) te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igoru Jakopliću (list 136-154, 162-163 spisa) i po stalnom sudskom vještaku za promet vozila, plovila i strojarstva Nevenu Erešu, dipl. ing. strojarstva iz Ereš vještačenja d.o.o. (list 177-187, 196 spisa).

4.2. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo svrsishodnim kao ni ekonomičnim za donošenje odluke budući da je činjenično stanje iz dokumentacije priložene u spisu predmeta kao i iz izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri utvrđeno. Tako je sud odbio dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem djelatnika policije na okolnost nastanka nesreće i utvrđenih tragova s obzirom da isti nije svrshidodan za provođenje ovog postupka iz razloga što je sud izvršio uvid u dokumentaciju MUP-a, PU Karlovačka, PPP Karlovac sačinjenu u povodu predmetnog štetnog događaja. Sud je odustao od dokaza za saslušanjem svjedoka BN, lovnika tuženika, na okolnost mjesta nastanka štete i odvijanja lova u blizini predmetnog štetnog događanja, s obzirom da je navedene okolnosti sud utvrdio iz izvedenih dokaza.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, cijeneći svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev osnovan u pogledu glavnog potraživanja te djelomično osnovan u pogledu sporednih traženja (stopa zakonske zatezne kamate).

6. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja prema tuženiku za isplatu iznosa od 1.138,85 EUR koji je on isplatio na ime naknade materijalne štete koja je nastala na vozilu njegovog osiguranika u prometnoj nezgodi koja se dogodila 19. studenoga 2021. kad je predmetno vozilo oštećeno uslijed naleta na divlju životinju (srnu) u mjestu Zamršje - smjer prema Karlovcu, Ulica zamršje 31 A.

7. Među strankama nije sporno da se 19. studenoga 2021. u mjestu Zamršje - smjer prema Karlovcu, Ulica zamršje 31 A, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo registarske oznake [registarska oznaka]. Nije sporno da je tužitelj u odnosu na predmetnu štetu nastalu na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] u vezi za predmetnom prometnom nezgodom 5. listopada 2022. podnio tuženiku regresni zahtjev za iznos od 1.138,85 EUR (list 22 spisa), a koji je tuženik ocijenio kao pravno neosnovan (list 28 spisa).

8. Među strankama je sporna aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tuženika. Sporno je da li je šteta nastala kao posljedica naleta vozila na divlju životinju (srnu) na državnoj cesti, te da li s obzirom da se nalet dogodio na državnoj cesti, za ovu štetu odgovara tuženik kao lovačko društvo, lovoovlaštenik koji gospodari lovištem “Rečica”. Sporna je i visina štete kao i tijek zakonskih zateznih kamata.

9. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja sud je uvidom u tužiteljevu policu osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 016245217474 (list 7 spisa) utvrdio da je u odnosu na vozilo registarske oznake [registarska oznaka] 29. svibnja 2021. sklopljena polica osiguranja od automobilske odgovornosti u trajanju od godine dana, a kojom policom je osiguran i sudar sa životinjama (prema Uvjetima za osiguranje automobilskog kaska). Nadalje, utvrđeno je kako je tužitelj u povodu predmetne prometne nezgode, a temeljem odštetnog zahtjeva njegovog osiguranika, izvršio izvid štete 24. studenoga 2021. (list 12-13, 18-20 spisa) te isplatio svom osiguraniku naknadu štete u visini od 1.138,85 EUR. Kako su u skladu s odredbom članka 963. stavka 1. ZOO-a, isplatom naknade iz osiguranja na tužitelja, kao osiguratelja, po samom zakonu, prešla sva prava osiguranika prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu, to je sud ocijenio prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja neosonovan.

10. Iz preslike potvrde MUP-a, PU Karlovačka, PPP Karlovac, klasa: 211-04/21- O/11232, urbroj: 511-05-13/06-O-275-2/2021 od 30. studenoga 2021. (list 24-26 spisa) kao iz cjelokupne dokumentacije MUP-a, PU Karlovačka, PPP Karlovac vezane uz predmetnu prometnu nezgodu (list 102-113 spisa) utvrđeno je da je 19. studenoga 2021. u 5:40 sati u naselju Zmršje kod kbr. 321/a, na kolniku državne ceste broj 36, Općina Karlovac, došlo do naleta osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], a kojim je upravljala JN, na divljač - srnu. U nezgodi nije bilo ozlijeđenih osoba, već je samo nastala materijalna šteta na vozilu. Prema izvješću o utvrđenom činjeničnom stanju, JN upravljala je predmetnim vozilom, u vlasništvu AN, i kretala se kolnikom državne ceste broj 36, kroz naselje Zamršje u smjeru sjeverozapada, odnosno u smjeru naselja Luka Pokupska. Dolaskom kod kbr. 31/a u naselju Zamršje, od smjera jugozapada u smjeru sjeveroistočnog ruba kolnika, odnosno sa vozačeve lijeve na desnu stranu na kolnik državne ceste izletjela je divljač- srna, na koju je prednjim lijevim dijelom predmetnog vozila naletjela JN. Iz dokumentacije iz policijskog spisa nadalje proizlazi kako je nakon navedenog divljač - srna uginula na mjestu događaja, kao i da je na mjestu događaja izašao lovac LD “ J, BN, koji je preuzeo uginulu divljač. Navedeno je da je izvršenim pregledom mjesta događaja utvrđeno da je 1300 metara jugoistočno postavljen prometni znak “Divljač na cesti”, koji nije važeći na mjestu događaja, a da je brzina prometnim pravilom u naselju ograničena na 50 km/h. Iz dokumentacije iz policijskog spisa proizlazi da je na vozilu oštećen prednji branik, ukrasna maska, poklopac motora i prednji lijevi sklop svjetlosne signalizacije, kao i da vozač predmetnog vozila nije bio pod utjecajem alkohola i da ne postoji prekršajna odgovornost vozača u vezi ovog događaja.

11. Iz izjave tuženika od 12. prosinca 2024. (list 91 spisa), kao i godišnjeg plana aktivnosti i lova tuženika za lovnu 2021/2022 (list 92.-94 spisa) proizlazi kako 19. studenoga 2021. nije održan skupni lov u bilo kakvom obliku.

12. Iz dopisa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, klasa: 323-01/25- 01/21, urbroj: 525-10/614-25-2 od 25. veljače 2025. i karte lovišta (list 122-123 spisa) proizlazi da se uvidom u javno dostupne servise pretpostavlja da se mjesto predmetne prometne nezgode nalazi unutar opisa zajedničkog otvorenog lovišta br. IV/112 “Rečica” kojim gospodaru Lovačko društvo Rečica.

13. Sud je prihvatio navedene isprave obzirom da ničim nije dovedena u pitanje njihova vjerodostojnost.

14. Svjedokinja JN (list 118 spisa) iskazala je da se predmetnog dana kretala na posao oko 5:35 sati. Bila je magla. Niti 200 metara od svoje kuće, od kuda je krenula, naletjela je na srnu koja joj je došla sa njezine lijeve strane iz dvorišta jedne kuće. Srna je tom prilikom uginula. Svjedokinja je iskazala kako je vozila otprilike 50 km/h, te da je na tom dijelu ceste gdje je udarila srnu razmak i da je kuća od kuda je došla srna u sredini izdvojena. Iskazala je kako srnu nije vidjela iz razloga što je bio mrak i magla, već da ju je tek osjetila kada ju je udarila sa autom. Napomenula je kako joj je isplaćena naknada po predmetnoj polici osiguranja, odnosno njezinom suprugu na kojeg glasi vozilo.

15. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje JN jer je iskazivala uvjerljivo, logično i u skladu s materijalnim dokazima u spisu.

16. Radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode, mjesta prometne nezgode, uzročne veze, mogućnosti izbjegavanja naleta na divljač, postojanje prekoračenje brzine vozača, uzročne veze brzine vozača i visine štete kao i na okolnost visine štete sud je proveo vještačenje po po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igoru Jakopliću koji je pisani nalaz i mišljenje dostavio 16. lipnja 2025. (list 136-154 spisa), te isti usmeno dao na ročištu (162-163 spisa).

17. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Igora Jakoplića proizlazi da je vještak mišljenja da je prilikom nezgode došlo do naleta osobnog vozila osiguranika tužitelja na srnu, koja se u mjestu Zamršje, kod kbr. 31 A kretala preko kolnika državne ceste DC-36. Vozilo se kretalo od istoka prema zapadu, a životinja od juga prema sjever, vozačici gledano s lijeva u desno. Mjesto nezgode se nalazi na dionici kolnika oko 600 metara sjevernije od rijeke Kupe, a koje područje se prema priloženoj karti lovišta nalazilo unutar lovišta IV/112 Rečica. Vještak je u svom mišljenju naveo kako je do naleta došlo u noćnim uvjetima, pri sumaglici, na neosvijetljenom dijelu kolnika, te da prema utvrđenju prometne policije ispred mjesta nezgode nije bio postavljen prometni znak opasnosti “divljač na cesti” koji bi se odnosio na mjesto nezgode. Nadalje, vještak je naveo kako je prema nađenim oštećenjima na vozilu naletnu brzinu procjenjuje na oko 70 km/h. Naveo je kako nema tragova pomoću kojih bi se izračunala brzina kretanja vozila neposredno prije nezgode, a obzirom da vozačica nije imala dovoljno vremena za dovođenje vozila u kočeno stanje, slijedi da se i prije uočavanja opasnosti kretala naletnom brzinom. Istaknuo je kako je vozačica imala na raspolaganju za izbjegavanje naleta vrijeme od 0,92 sekunde u kojem nije mogla spriječiti nalet kočenjem bez obzira da li je prethodno bila upozorena na opasnost, za sve brzine kretanja veće od 40 km/h. Naveo je i da ako bi uvažili da životinja prije naleta u nijednom trenutku ne bi naglo promijenila smjer kretanja i da bi u nastavku kretanja izašla izvan desnog gabarita vozila najkraćim putem, da bi slijedilo da bi nalet bio izbježiv pri brzini od oko 53 km/h, pa šteta u takvom slučaju pri prethodnom kretanju vozila brzinom od 50 km/h ne bi niti nastala. Vještak je naveo kako nema primjedbi na utvrđeni opseg štete od strane tužitelja kako to proizlazi iz izvida štete, te da bi trošak vozila s uključenim PDV-om iznosio 2.054,60 EUR. Vještak je naveo i da se vozilo prije nezgode kretalo s maksimalno dopuštenih 50 km/h, da bi tada naletna brzina iznosila oko 38 km/h. Pri čemu vrlo vjerojatno lijevi far ne bi bio oštećen, pa bi visina štete iznosila zajedno s PDV-om 1.665,23 EUR.

18. S obzirom na to da je tuženik istakao prigovore na pisano izrađeni nalaz i mišljenje od 16. lipnja 2025. i to u odnosu na mogućnost uočavanja divljači, naletni položaj vozila i divljači, pogrešnu utvrđenu naletnu brzinu, a koje okolnosti su po mišljenju tužitelja rezultirale pogrešno izračunatom brzinom pri kojoj bi vozačica izbjegla nalet na divljač, to je sud pozvao stalnog sudskog vještaka Igora Jakoplića na usmeno iznošenje nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi održanoj 16. rujna 2025. (listovi 162-163 spisa) na kojoj je vještak naveo kako ostaje kod nalaza i mišljenja od 16. lipnja 2025., a u odnosu na prigovore tužitelja od 23. srpnja 2025. je naveo kako vozačica nije iskazivala da bi uključivala kratka svjetla u vrijeme vožnje kada se dogodio štetni događaj, što bi po njemu značilo da je vozila uz uključena duga svjetla, a što je zakonska obveza. Vještak je vezano za ograničenje brzine od 50 km/h naveo kako to ograničenje nije predstavljalo tada gornju granicu primjerene brzine da je magla bila doista gusta. Zbog svega navedenog uvažio je da je u vrijeme nezgode bila sumaglica slična onoj koja je vidljiva na fotografijama prometne policije, iako su te fotografije sačinjene više od sat vremena od štetnog događaja. Vezano za prigovor u mjestu naleta obzirom na poprečnu os kolnika, odgovara da je na fotografijama jasno vidljiv trag struganja odbačene životinje na lijevoj prometnoj traci, pa kad se trag stavi u međuodnos sa oštećenjima nađenim na vozilu, dobivamo da se vozilo kretalo sredinom kolnika. U odnosu na zahtjev tužitelja da se na temelju utrošene kinetičke energije utvrdi naletna brzina, odgovorio je da navedenu metodu ne smatra prihvatljivom, a kada bi je koristili, tada bi izračunom dobili naletnu brzinu od oko 112 km/h, a koju smatra previsokom obzirom na sve okolnosti štetnog događaja. Vještak je iskazao kako je naletnu brzinu utvrdio iskustveno, na temelju nađenih oštećenja, a iskustvo temelji na sličnim nezgodama koje su nastale u vrijeme kada su se u pravilu mogli naći tragovi kočenja na kolniku. Vezano na prigovor da je vozačica životinje mogla uočiti na 6 m od lijevog gabarita vozila, a da ranije navodi u nalazu da se radilo o 4 m, odgovara da se na stranici 3 njegovog nalaza radilo o odmaku od 4 m gledano od južnog ruba kolnika, dok se 6 m odnosi na odmak od lijevog ruba vozila. Na zadnji prigovor odgovara da se ne može uspoređivati dinamika prilaza mjestu nalaza pod brzine od 50 i 70 km/h jer u oba slučaja je uvaženo da je vozilo bilo odmaknuto od mjesta naleta 17,9 m, pa je pri brzini od 70 km/h taj put prijeđen za manje od jedne sekunde u kojem vremenu vozačica nije mogla dovesti vozilo u početno stanje. Navodi kako bi u slučaju da je vozačica vozila dopuštenom brzinom došlo do naleta na srnu, samo bi oštećenja bila manja. U odnosu na točku 5 svoga mišljenja, a koji se tiče izbjegavanja naleta, pojašnjavam da postoje dvije varijante izbjegavanja divljači. U prvoj vozač mora zaustaviti vozilo do mjesta naleta, a u drugoj se pretpostavlja da je dovoljno da se kretao manjom brzinom od utvrđene pri kojoj bi životinja stigla izaći izvan gabarita vozila. U drugoj varijanti se mora uvažiti pretpostavaka da će se životinja kretati konstantnom brzinom ravno po pravcu o kojem je došla do mjesta naleta. Ako bi uvažili da se životinje neposredno prije naleta okreću, naglo zaustavljaju, padaju jer su na klizavoj podlozi, tada je prva varijanta jedina prihvatljiva.

19. Na prijedlog tužitelja da se provede novo prometno vještačenje obzirom na to da vještak nije dao odgovor na odlučne činjenice, sud je proveo novo prometno vještačenje na iste okolnosti (osim na okolnost da li se mjesto prometne nezgode nalazi na području lovišta tuženika) po stalnom sudskom vještaku za promet vozila, plovila i strojarstva Nevenu Erešu, dipl. ing. strojarstva iz Ereš vještačenja d.o.o. (list 177-187, 196 spisa).

20. Iz pisanog nalaza I mišljenja stalnog sudskog vještaku za promet vozila, plovila i strojarstva Nevenu Erešu, dipl. ing. strojarstva iz Ereš vještačenja d.o.o. (list 177-187 spisa) proizlazi da je vozilo osiguranice tužitelja svojim prednjim dijelom naletjelo na divljač koja je prelazila kolnik dolazeći vozilu osiguranice tužitelja s lijeve strane, te da se mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranice tužitelja, nalazilo na desnoj polovini kolnika u blizini sredine kolnika i neposredno prije utvrđenog traga krvi divljači označenog u skici brojkom 1. Za izračun kretanja vozila osiguranice tužitelja neposredno prije naleta nema elemenata dok položaj i oblik nastalih oštećenja na vozilu osiguranice tužitelja u tehničkom smislu dopušta mogućnost da se neposredno prije naleta vozila osiguranice tužitelja kretalo iskazanom brzinom na listu 118 spisa od oko 50 km/h. Nadalje, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da provedena analiza pokazuje da se u trenutku započinjanja radnje prelaska kolnika od strane divljači vozilo osiguranice tužitelja nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 10,1 metara, pa da je osiguranica tužitelja tada i pravovremeno reagirala kočenjem, ne bi uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo, jer je zaustavni put kočenjem iznosio čak 22,6 metara, dok je na raspolaganju imala put od samo 10,1 metara. Vještak je naveo kako na raspoloživom putu od oko 10, 1 metara osiguranica tužitelja bi pravovremenim kočenjem uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta ne bi došlo, da se kretala brzinom od 27,2 km/h. Vještak je naveo kako na mjestu štetnog događaja važi prometni znak opasnosti “divljač na cesti” postavljen oko 1.300 metara prije mjesta naleta dok je brzina kretanja vozila ograničena općim načelom u naseljenom mjestu na 50 kn/h. Visinu štete na vozilu osiguranice tužitelja s PDV-om procjenjuje na iznos od 1.808,86 EUR.

21. Tuženik se očitovao na nalaz i mišljenju vještaka podneskom od 28. travnja 2026., dok tužitelj na nalaz i mišljenje nije imao prigovora. Umješač na strani tuženika je ročištu održanom 16. lipnja 2026. istaknuo kako ima primjedbi na dostavljeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka Nevena Ereša, a s obzirom da je isti u suprotnosti sa provedenim vještačenjem koje je u ovom predmetu proveo sudski vještak Igor Jakoplić i to u pogledu visine, naletne brzine, kao i u pogledu postojanja/važenja znaka opasnosti od divljači, padaju jer su na klizavoj podlozi, tada je prva varijanta jedina prihvatljiva.

22. Vještak Neven Ereš je usmeno iznio nalaz i mišljenje na ročištu održanom 16. lipnja 2026. kojom prilikom je ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na nalaz vještaka Jakoplića (koji se nalazi na listovima 136-154 spisa) iskazao je kako se sa takvim nalazom ne može složiti te da isti ne može prihvatiti obzirom da u opisanim vremenskim uvjetima osiguranica tužitelja, po njegovom mišljenju, nije mogla nepobitno i jednoznačno uočiti divljač kada se ista nalazi oko 4 metra prije ruba kolnika, pri čemu uopće nije utvrđeno da se osiguranica tužitelja kretala sa upaljenim dugim svijetlima dok su vremenski uvjeti u trenutku štetnog događaja bili noćni, te da u tehničkom smislu nije realno za očekivati da bi se sa upaljenim dugim svijetlima moglo ostvariti uočavanje divljači preko 7 metara u odnosu na lijevi bok vozila osiguranice tužitelja i to iz razloga jer snop dugih svijetla osvjetljava kolnik u najvećoj mjeri ispred vozila, te mu je znatno duži snop nego kod kratkih svijetla. Ističe kako pri tome treba uzetu u obzir da se radi i o noćnim uvjetima te divljači koja u pravilu ima dlaku koja je slična okolini te je samim time i njena mogućnost uočavanja izvan kolnika bitno smanjena. Što se tiče brzine kretanja vozila osiguranice tužitelja u trenutku naleta mišljenja je da je obzirom na relativno mali intenzitet nastalih oštećenja na vozilu osiguranice tužitelja tehnički nemoguće da bi njegova brzina u trenutku naleta iznosila čak 70 km/h, a što je vidljivo iz fotografije na listu dva njegovog nalaza na kojoj je vidljiva praktički samo pukotina na prednjem braniku sa lijeve strane. Vezano za prometni znak opasnost divljači na cesti navodi da se u Potvrdi policije navodi da je oko 1300 metara prije mjesta štetnog događaja postavljen prometni znak opasnosti divljač na cesti koji nije važeći, pa stoga u svom nalazu tu činjenicu ispravlja s obzirom da je omaškom izostavljena riječ “ne”, te bi pravilno u mišljenju trebalo glasiti da na mjestu štetnog događaja ne važi prometni znak opasnost divljači na cesti.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Nevena Ereša iz razloga što je vještak prema ocjeni ovog suda brižljivo razmotrio predmet vještačenja, točno je naveo sve što je opazio i našao te je svoje mišljenje iznio savjesno i u skladu sa pravilima znanosti i vještine te je usmenim očitovanjem s uspjehom otklonio istaknute prigovore tuženika, jasno obrazloživši razloge zbog kojeg se njegov nalaz i mišljenje razlikuje od nalaza i mišljenja koje je u ovom predmetu dao sudski vještak Jakoplić, a koje razloge je sud u cijelosti prihvatio, uzevši u obzir i ostale izvedene dokaze u spisu (posebice fotografije predmetnog vozila, iskaz svjedoka JN). S tim u vezi, valja napomenuti kako sud nije prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Jakoplića u pogledu dinamike prometne nezgode ocijenivši ga nejasnim. Naime, u svom nalazu i mišljenju sudski vještak Jakoplić isti bazira na pretpostavkama što dovodi do toga da prilikom iznošenja mišljenja iskazuje o više mogućnosti na koji način se dinamika predmetnog događaja odvila. U odnosu na visinu štete sud je cijenio kako su oba vještaka u svom nalazu i mišljenju štetu procjeni na iznos koji je veći od utuženog, pa u tom dijelu nije detaljnije zalazio u ocjenu nalaza i mišljenja sudskih vještaka Jakoplića i Ereša. Zbog navedenog sud nije smatrao potrebnim provoditi novo prometno koje su umješač na strani tuženika i tuženik predložili, kao i za saslušanjem sudskih vještaka Jakoplića i Ereša jer je isto ocijenio nesvrsishodnim i neekonomičnim budući da bi se izvođenjem tih dokaza postupak samo dodatno odugovlačio i stvarali bi se nepotrebni troškovi, dok bi ishod spora bio jednak.

24. Analizom provedenih dokaza, kako svakog dokaza zasebno, tako i dovođenjem svih provedenih dokaza u međusobnu vezu, ovaj je sud utvrdio da se štetni događaj dogodio se 19. studenoga 2021. u mjestu Zamršje - smjer prema Karlovcu, Ulica zamršje 31 A, dogodila prometna nezgoda na način da je JN upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka], osigurano kod tužitelja policom kaska cestovnih vozila broj 016245214474, vozeći se propisanoj brzinom , naletila na divljač - srnu koja je pretrčavala kolnik ceste, a koja je izašla iz lovnog područja “Rečica” sa sjedištem u mjestu Rečica, Luka pokupska 169. Uginulu divljač je preuzeo lovac LD “Rečica”, BN. Na vozilu je nastala materijalna šteta, a u povodu koje je osiguranik tužitelja podnio odštetni zahtjev, te mu je tužitelj nakon izvida štete isplatio iznos od 1.138,85 EUR, a koji iznos tužitelj regresno potražuje od tuženika..

25. Prema odredbi članka 80. stavka 6. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi;

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

26. Iz potvrde PU Karlovačka, PPP Karlovac, klasa: 211-04/21-O/11232, urbroj:

511-05-13/06-O-275-2/2021 od 30. studenoga 2021. (list 24-26 spisa), očitovanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, klasa: 323-01/25-01/21, urbroj: 525- 10/614-25-2 od 25. veljače 2025. (list 122 spisa) proizlazi da se mjesto štetnog događaja nalazi unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik, a iz koje činjenice proizlazi pasivna legitimacija tuženika. Nadalje, tijekom postupka je utvrđeno da se na dan štetnog događaja nisu provodile lovne aktivnosti.

27. Međutim, prema prevladavajućoj sudskoj praksi, pa tako i stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje je izraženo u odluci Rev-166/2024-2 od 24. rujna 2024., odgovornost lovoovlaštenika ne postoji samo prema odredbama ZL-a u smislu prethodno citirane odredbe članka 80. stavka 6. alineja druga tog Zakona, već ona postoji i prema odredbama ZOO-a kojima je propisana odgovornost vlasnika opasne stvari za štete nastale od te stvari. To iz razloga što je odredbom članka 76. stavka 2. ZL-a određeno da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako taj zakon ne propisuje drugačije. Prema tome,kako odredbama ZL-a nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač izvan provođenja lova, o čemu je riječ u konkretnom slučaju, na ovu se situaciju imaju primijeniti odredbe ZOO-a.

28. Divljač u pokretu predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. O tom je pitanju stav zauzela sudska praksa u brojnim odlukama (tako i Rev 1057/14 od 5. prosinca 2017., Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019., Rev-352/22 od 5. travnja 2022., Pž-3349/2019 od 10. lipnja 2020., Pž- 1326/2021 od 9. veljače 2022. i dr.).

29. Okolnost da se šteta dogodila na cesti, odnosno izvan granica lovišta nije odlučna jer se odgovornost lovoovlaštenika proteže i na štete nastale na cestama koje se nalaze u blizini lovišta u situacijama kad divljač koja je uzrokovala štetu potječe iz lovišta, a ukoliko se u blizini ceste nalazi više lovišta kojima upravljaju i gospodare različiti lovoovlaštenici pa se ne može sa sigurnošću utvrditi iz čijeg lovišta potječe divljač koja je uzrokovala štetu, njihova je odgovornost solidarna.

30. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama članka 1063. do članka 1067. ZOO-a, u vezi članka 76. stavka 2. ZL-a.

31. Da bi se lovoovlaštenik mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on u smislu čl. 1067. ZOO-a mora dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili mora dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

32. Dakle, na tuženiku leži teret dokaza ekskulpacijskih razloga, a postojanje istih sud u ovom postupku nije utvrdio. Kako je u postupku utvrđeno da ne postoji niti isključiva niti djelomična odgovornost vozača za nalet na divlju životinju u smislu članka 80. stavka 6. alineja prva ZL-a, zaključak je suda da je za nastalu imovinsku štetu na vozilu osiguranika tužitelja odgovoran tuženik kao osoba koja je dužna brinuti se za i nadgledati divlje životinje koje se smatraju opasnim stvarima na svom lovnom području.

33. Budući da je tužitelj isplatom naknade iz osiguranja u utuženom iznosu danom isplate, odnosno 17. prosinca 2021. (list 16 spisa) stupio u pravnu poziciju svog osiguranika prema osobi odgovornoj za štetu (čl. 963. st. 1. ZOO), osnovano potražuje isplatu tog iznosa od tuženika kao štetnika.

34. Tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate tekuće od 17. prosinca 2021. do isplate u skladu s odredbom članka 1086. ZOO-a po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a koja se primjenjuje na ostale odnose jer je predmetno potraživanje proizašlo iz izvanugovornog odnosa naknade štete.

35.1. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a, dok je visina troškova odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023, dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18, 51/23, dalje: ZSP), Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (“Narodne novine”, broj: 50/56, dalje: Uredbe o tarifi), vrijednosti predmeta spora i priloženom troškovniku (list 243 spisa).

35.2. Tuženiku je priznat zahtjev za naknadu troška za zastupanje na ročištu od 11. prosinca 2024. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), sastav podneska od 2. siječnja 2025. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8.4. Tarife), zastupanje na ročištu od 10. veljače 2025. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), zastupanje na ročištu od 26. ožujka 2025. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), sastav podneska od 23. srpnja 2025. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife), zastupanje na ročištu od 16. rujna 2025. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), zastupanje na ročištu od 16. lipnja 2026. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), sve uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 42. Tarife) u iznosu od 237,50 EUR. Tužitelju je priznat trošak uplaćenog predujma za prvo prometno vještačenje u iznosu od 320,00 EUR, uplaćenog predujma za drugo prometno vještačenje u iznosu od 600,00 EUR, sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 33,18 EUR i sudske pristojbe za presudu u zatraženom iznosu od 66,36 EUR (Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi), dakle ukupno 2.207,04 EUR.

36. Tužiteljev zahtjev za naknadu troška u iznosu od 20,00 EUR, a koji se odnosi na trošak pristupa svjedoka JN na ročište koje je održano 10. veljače 2025., odbijen je kao neosnovan budući da u spisu predmeta ne prileži dokaz o izvršenoj uplati navedenog troška. Nadalje, tužiteljev zahtjev odbijen je kao neosnovan u odnosu na zahtjev za naknadu troška za sastav podneska od 2. siječnja 2025. u iznosu od 100 EUR (+ PDV) koji predstavlja razliku između troška zatražene naknade za navedeni podneska i dosuđenog iznosa budući da je riječ o podnesku kojim tužitelj obavještava sud o dobivenom podatku od strane Hrvatskog lovačkog saveza, a kojeg je dostavio sukladno raspravnim rješenjem od 11. prosinca 2024., te po mišljenju sudu isti ne predstavlja obrazloženi podnesak. Također, tužiteljev zahtjev odbijen je kao neosnovan u odnosu na zahtjev za naknadu troška u iznosu od 33,18 EUR koji predstavlja razliku između troška zatražene naknade za sudsku pristojbu na tužbu i dosuđenog iznosa uzevši u obzir dokaze o uplati sudske pristojbe na tužbu koja prileži spisu (list 59 spisa)

37. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene troškove postupka temelji se odredbama članka 151. stavka 3. ZPP-a i članka 29. stavka 2. ZOO-a propisanu za ostale odnose.

38. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 3. srpnja 2026.

Sudac:

Maja Hilje

Prijedlog odluke izradila:

Matea Knežević, viša sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.

Presuda kojom se završava postupak u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP te zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP).