Poslovni broj: Us I-1287/2025-8

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Igoru Radeliću, odvjetniku u Zagrebu, D. Damjanića 3, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi zahtjeva za uklanjanje zgrade te gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće, nakon javne rasprave zaključene 27. svibnja 2026. bez prisutnosti uredno pozvanih stranaka, objavljene 3. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-000-06/23-13/65, URBROJ: 531-11-2-25-8 od 6. svibnja 2025., te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.

II. U ponovnom postupku tuženik je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog spora u iznosu od 1.250,00 (slovima: tisuću dvjesto pedeset) eura u roku od 60 dana od dana zaprimanja pravomoćne odluke o troškovima.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-000-06/23-13/65, URBROJ: 531- 11-2-25-8 od 6. svibnja 2025., pozivom na odredbu članka 41. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP), odbačen je zahtjev GE, ovdje tužiteljice, za uklanjanje zgrade te gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće u [adresa] i [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja odgovara dijelu zk.č.br. 2974/57, Z. U. [broj ZK uloška], zk.č.br. 2974/59, Z. U. [broj ZK uloška], zk.č.br. 3213/12, Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja odgovara zk.č.br. 2974/7, Z. U. [broj ZK uloška], dijelu zk.č.br. 3213/1, Z. U. [broj ZK uloška], dijelu zk.č.br. 9655 i dijelu zk.č.br. 9663, Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina].

2. Protiv osporenog rješenja tuženika tužiteljica je 5. lipnja 2025. podnijela tužbu pred Upravnim sudom u Zagrebu, gdje je zaprimljena pod poslovnim brojem Us I- 2170/2025.

3. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-369/2025-15 od 6. lipnja 2025., pozivom na odredbu članka 11. stavak 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/2020, 21/22, 60/22,16/23, 155/23 i 36/24), pod točkom III. delegirani su Upravnom sudu u Splitu predmeti Upravnog suda u Zagrebu, među njima i predmetni spis, koji je pred ovim sudom zaveden pod poslovnim brojem Us I-1287/2025.

4. U tužbi se ističe kako tužiteljica nije pismena, slijedom čega nije mogla sudjelovati u upravnom postupku na pravilan način. Ističe kako nije bila upoznata sa zakonskom mogućnošću da pravo vlasništva može dokazivati ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, koju su potpisala dva svjedoka, odnosno drugim dokaznim sredstvima, pa je tuženik postupio protivno odredbu članka 7. ZUP-a. Nadalje, tužiteljica kao neuka stranka, da nije znala niti je mogla znati da je mogla pokrenuti zemljišnoknjižni ispravni postupak. Smatra kako ju je tuženik trebao upozoriti da barem uzme stručnu pomoć. Ujedno, ističe kako je osporeno rješenje nejasno, odnosno kako iz istog nisu jasni razlozi odbacivanja zahtjeva tužiteljice. Zaključno, navodi kako je tuženik, ukoliko je utvrdio da tužiteljica ne može staviti zahtjev za obje čestice, mogao djelomično usvojiti zahtjev za nekretninu koja se nalazi u vlasništvu tužiteljice. Predlaže da sud izvede dokaz saslušanjem tužiteljice, kao i tuženika. Tužbenim zahtjev predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak. Ujedno, potražuje trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 eura, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

5. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbu tužiteljice. U bitnom ističe kako je tužiteljica prilikom podnošenja zahtjeva kao osnovne podatke za predmetnu obiteljsku kuću navela kako je ista izgrađena na k. č. [katastarska čestica], te da je istoj dodijeljena adresa [adresa], međutim, tijekom postupka kako je utvrđeno da su predmetnoj obiteljskoj kući dodijeljene dvije adrese [adresa] i [adresa], kao i da je ista izgrađena na dvije katastarske čestice k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Iz navedenog kako je jasno da katastarsko stanje nije usklađeno sa zemljišnoknjižnim stanjem. Poziva se na mjerodavne odredbe Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24), prema kojima su za knjižna prava mjerodavni podaci u zemljišnoj knjizi. Nadalje, citira odredbe članka 65. stavci 10. i 11. te odredbu članka 22. stavci 1. i 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine”, broj: 28/23, dalje u tekstu: Zakon o obnovi), prema kojima osoba koja je podnijela zahtjev za obnovu mora biti vlasnik ili većinski suvlasnik kako bi udovoljila zakonskoj pretpostavci da je ovlaštena osoba za podnošenje zahtjeva. Nadalje, ističe kako s obzirom da se predmetna zgrada nalazi na dvije katastarske čestice, koje su u identifikaciji sa više zemljišnoknjižnih čestica, te iz čega nadalje proizlazi da je predmetna obiteljska kuća u suvlasništvu više osoba (GE, ME, [adresa], općenarodna imovina), konkretnu problematiku nije moguće opisati na neki drugi način. Također, iz tako detaljnog opisa problematike kako jasnije proizlazi op is odnosno određenje koju je dokumentaciju još bilo potrebno dostaviti. Navodi kako su neutemeljene tvrdnje tužiteljice da joj nije jasno što tuženik traži, budući da je osobno od službene osobe tuženika preuzela zaključak od 7. travnja 2025., kojom prilikom je i usmeno bila vrlo detaljno obaviještena o utvrđenim činjenicama i okolnostima, zatim o svim nedostacima u zahtjevu te koracima koje naknadno mora poduzeti kako bi se eventualno utvrdilo da je ovlaštena osoba za podnošenje zahtjeva. Tuženik dalje navodi dokumentaciju koju je tužiteljica dostavila uz zahtjev, a koja kako je bila uzeta u obzir prilikom odlučivanja o zahtjevu, međutim, da iz sadržaja iste nije proizlazilo da je tužiteljica kao izvanknjižna vlasnica stekla predmetnu obiteljsku kuću niti većinski dio iste, pa tuženik istu nije mogao uzeti u obzir kao relevantnu za utvrđenje vlasništva, odnosno nije mogao u postupku primijeniti iznimku predviđenu odredbom članka 33. Zakona o obnovi za potrebe utvrđivanja vlasništva odnosno većinskog suvlasništva. Navedeno, kako proizlazi i iz zaključka od 7. travnja 2025., kojim je od tužiteljice zatraženo da dostavi dokaz da je ovlaštena osoba za podnošenja zahtjeva, pri čemu se tuženik pozvao navodeći pritom odredbe članka 65. stavka 10. i 11. Zakona o obnovi i odredbe točke 7.2.3. podtočke 1.3.1 i 1.3.2. Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine”, broj 154/24, dalje u tekstu: Program mjera), koje između ostaloga propisuju kako je podnositelj zahtjeva dužan dostaviti punomoći od ostalih suvlasnika. Zaključno, tuženik ističe kako se predmetna stambena zgrada, neovisno što ima dvije anagrafske oznake, i što se nalazi na dvije katastarske čestice, mora razmatrati iz građevinske perspektive kao jedna konstrukcijska cjelina - građevina, pa nema mjesta djelomičnom udovoljavanju zahtjevu. Naime, eventualno djelomično udovoljavanje zahtjevu kako bi moglo rezultirati djelomičnim uklanjanjem građevine koje bi dovelo do narušavanja mehaničke otpornosti i stabilnosti iste, a koje bi dalje moglo prouzročiti da zg rada ili njezin preostali neuklonjeni dio neposredno prijeti sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

6. U sporu je održana rasprava 27. svibnja 2026. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti stranaka.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu . Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije provodio, budući da je utvrđeno činjenično stanje dostavno za donošenje odluke u ovom sporu.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, te utvrđenog činjeničnog stanja tijekom ovog spora, sud je ocijenio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnova dijelom iz razloga navedenih u obrazloženju ove presude.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS -a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno je li tužiteljica ovlaštena osoba za podnošenje zahtjeva za uklanjanje zgrade, te gradnju zamjenske obiteljske kuće, te s tim u vezi je li pravilno odbačen zahtjev tužiteljice.

10. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je tužiteljica podnijela zahtjev za uklanjanje te gradnju zamjenske obiteljske kuće obiteljske kuće u [adresa] na temelju Zakona o obnovi, koje je potom dopunila na način da je zahtjev proširen i na [adresa].

11. Tuženik je odbacio zahtjev tužiteljice pozivom na odredbu članka 41. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, jer da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje predmetnog postupka, budući da tužiteljica nije priložila dokaze da je osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva.

12. Odredbom članka 65. stavci 10. i 11. Zakona o obnovi propisano je kako zahtjev za uklanjanje poslovnih zgrada koje po posebnom propisu nemaju upravitelja te ostalih uništenih zgrada podnosi vlasnik odnosno suvlasnik, odnosno kako zahtjev za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće podnosi vlasnik odnosno suvlasnik.

13. Odredbom članka 22. Zakona o obnovi je propisano kako se uklanjanje zgrade i gradnja zamjenske obiteljske kuće na temelju tog Zakona, u smislu propisa vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smatraju poslovima redovite uprave te da o poslovima redovite uprave odlučuju suvlasnici većinom glasova koji se računaju po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika.

14. Prema odredbi članka 33. Zakona o obnovi zgrade za koje je podnesen zahtjev za uklanjanje zgrade uklanjaju se uz suglasnost vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade (stavak 1.); ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku uklanjanja zgrade pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka (stavak 2.); iznimno od stavka 2. ovoga članka, kada se provodi uklanjanje i gradnja zamjenske obiteljske kuće, pravo vlasništva može se dokazivati i javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom koju je izdalo tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovorom na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima (stavak 3.); potpisivanje izjave iz stavka 3. ovoga članka kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije i zakona kojim se uređuje kazneni postupak (stavak 4.).

15. Točkom 7.2.3., podtočkama 1.3.1., 1.3.2. i 1.3.3. Programa mjera je propisano kako se uz zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene zgrade/stambeno - poslovne zgrade/poslovne zgrade/obiteljske kuće/pomoćne zgrade i/ili zahtjev za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće prilaže dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji dostavljaju se isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis ili neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja ili provedba zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i po potrebi drugi dokazi, a ako se podnosi i zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga), pravo vlasništva se može dokazivati i javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima, odnosno pred javnopravnim tijelom koji vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika poslovne zgrade, odnosno obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva i za zastupanje.

16. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja ističe kako je u provedenom postupku:

- izvršen uvid u rješenje o izvedenom stanju Grada Zagreba , Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel za graditeljstvo, Šesti područni ured za graditeljstvo, KLASA: UP/I 350 - 05/2013-007/9502, URBROJ: 251-13-22-7/004-17-5, od 26. listopada 2017., kojim da je ozakonjena stambena zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], [adresa], vanjskih tlocrtnih dimenzija 9,00 m x 9,10 m, visine do sljemena 6,20 m mjereno od najniže kote konačno uređenog terena, dvije etaže, dvostrešnog krova, kao i u Snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, oznake: 73/2013, od 20. ožujka 2013., ispravak rujan 2017. godine, koji je izradio IE, mag. ing. geod. (Geo 1243), PROMJER d.o.o., Zagreb, Ulica grada Mainza 26;

- pribavljeno očitavanje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba od 31. ožujka 2025., kako su Geodetskim elaboratom RN 388/2018. K. O. [katastarska općina], koji je izrađen po rješenju o utvrđivanju građevne čestice (ne prileži), te koji kako je samo djelomično proveden u katastru i zemljišnoj knjizi, formirane k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], za koje se, kada se riješe imovinsko-pravni odnosi, predlaže spajanje u jedinstvenu građevnu česticu k. č. br. [katastarska čestica], površine 453 m2, odnosno u zemljišnoj knjizi k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. U svrhu formiranja navedene građevne čestice kako je u prijavnom listu br. 1. provedena dioba k. č. [katastarska čestica] na nove k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], u prijavnom listu br. 2. provedena dioba k. č. [katastarska čestica] na nove k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], a u prijavnom listu br. 3. provedena dioba k. č. [katastarska čestica] na nove k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]. Također, je prijavnim listom br. 4. utvrđeno da su k. č. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], poništene i spojene u k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina];

- uvidom u identifikaciju čestica, izdanu od Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: 930-04/25-04/532, URBROJ: 251-12-03-1- 25-2 od 26. ožujka 2025., utvrđeno kako:

• k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], odgovara dijelu zemljišnoknjižnih čestica oznaka 2974/57, Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina];

• k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], odgovara zemljišnoknjižnoj čestici 2974/7, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te dijelu zemljišnoknjižnih čestica oznaka 3213/1, Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška] i dijelu 9663, Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina].

13. Nadalje, tuženik ističe kako je izvršio uvid u zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina], te je utvrđeno kako je kao vlasnik:

- k. č. [katastarska čestica], Avenija Gojka Šuška, oranica, površine 86 m2, Z. U. [broj ZK uloška], upisan

Grad Zagreb;

- k. č. [katastarska čestica], kuća broj 1 i dvorište, [adresa], te k. č. [katastarska čestica], kuća broj 1 B i dvorištem, [adresa], obje Z. U. [broj ZK uloška], upisana tužiteljica za 4/6 dijela i ME za 2/6 dijela;

- k. č. [katastarska čestica], Virovska, potok površine 38 m2 i 3213/1, Virovska, potok površine 597 m2, obje Z. U. [broj ZK uloška], upisana Republika Hrvatska;

- k. č. [katastarska čestica], Virovska, potok površine 39 m2, Z. U. [broj ZK uloška], upisan Grad Zagreb;

- k. č. [katastarska čestica], Avenija Gojka Šuška, površine 14065 m2, Z. U. [broj ZK uloška], upisan Grad Zagreb;

- k. č. [katastarska čestica], Virovska, potok površine 929 m2, Z. U. [broj ZK uloška], upisana općenarodna imovina;

slijedom čega je tuženik zaključkom od 7. travnja 2025. pozvao tužiteljicu da dostavi dokaz da je osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva, odnosno da je vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće u [adresa] i [adresa], odnosno pred Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (tijelo koje vodi postupak) danu punomoć ili javnobilježnički ovjerenu punomoć od vlasnika/većine suvlasnika obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva i za zastupanje. Predmetni zaključak, prema zabilješci u Splitu, tužiteljici je uručen osobno 14. travnja 2025.

14. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja, utvrđuje kako tužiteljica nije dostavila dokaz da je osoba ovlaštena za podnošenje predmetnog zahtjeva, kao i da nije postupila po zaključku tog tijela od 7. travnja 2025., odnosno nije u roku od 8 dana dostavila dokaz da je vlasnica/suvlasnica obiteljske kuće u [adresa] i 1B.

15. Međutim, navedeno shvaćanje tuženika ovaj sud za sada ne može prihvatiti.

16. Naime, pregledom zemljišnoknjižnog izvatka Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (nakon što je riješen predmet Z-7277/2019), proizlazi kako su kao suvlasnici k. č. [katastarska čestica], kuća broj 1. i dvorište, [adresa] i k. č. [katastarska čestica], kuća broj 1.B i dvorište, u ukupnoj površini od 296 m2, upisane tužiteljica za 4/6 dijela i ME za 2/6 dijela, pri čemu je u listu A stavljena zabilježba kako se temeljem odredbe članka 116. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 90/11), zabilježuje da je za građevinu sagrađenu na k. č. [katastarska čestica], kuća u [adresa], priloženo Uvjerenje gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Klasa: 935- 08/11-02/2969, Urbroj: 251-15-02/1-11-2 od 28. listopada 2011. (odnosi se na uporabu građevine), kao i zabilježba da se predmetno uvjerenje odnosi i na kuću broj 1B, sagrađenu na k. č. [katastarska čestica].

17. Iz priloženih Ugovora o kupoprodaji nekretnina, ovjerenih pred Javnim bilježnikom u Kutini Dubravkom Mokry-Uroić pod OV-2865/11 od 22. studenoga 2011. i pred Javnim bilježnikom u Sesvetama Milkom Čergar OV-5503/17 od 4. svibnja 2017., proizlazi kako je kao predmet ugovora navedena k. č. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa], površine 53 hvati, upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

18. Nadalje, iz Izviješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima, a u postupku izrade parcelacijskog elaborata prema rješenju o utvrđivanju građevne čestice od 28. svibnja 2018. proizlazi kako se kuća broj 1. i kuća broj 1. A nalaze na novonastaloj k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

19. Slijedom iznijetog, imajući u vidu nespornu činjenicu kako je tužiteljica upisana kao zemljišnoknjižna vlasnica k. č. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u ukupnoj površini od 296 m2, za 4/6 dijela, dok iz činjeničnog stanja utvrđenog tijekom upravnog postupka nije moguće utvrditi je li, te ukoliko je, u kojem dijelu je predmetna obiteljska kuća ([adresa]. i [adresa].B) izgrađena izvan k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (koje čestice prema identifikaciji čine dijelove k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), odnosno je li izostanak suglasnosti Republike Hrvatske i Grada Zagreba u smislu naprijed citirane odredbe članka 22. Zakona o obnovi od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari, sud za sada ne može ocijeniti osporeno rješenje tuženika zakonitim. Pri tome je za istaći kako iz dokumentacije iz spisa predmeta proizlazi kako je nakon donošenja osporenog rješenja tužiteljica u spis priložila i Izjavu ME, kako imenovana dozvoljava tužiteljici da joj Grad Zagreb obnovi kuću poslije potresa na adresi [adresa].

20. Stoga će tuženik u ponovnom postupku na pravilan način utvrditi činjenično stanje, posebno u pogledu suvlasničkog dijela tužiteljice na predmetnoj obiteljskoj kući, a s obzirom da se glasovi suvlasnika računaju po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. Također, tuženik će pribaviti i rješenje o utvrđivanju građevne čestice od 28. svibnja 2018. (u skladu s kojim je izrađen parcelacijski elaborat R.N. 388/2018), te po potrebi provesti i druge dokaze u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. Također, u ponovnom postupku tužiteljici treba omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama i dokazima važnim za donošenje rješenja.

21. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 117. stavak 1. ZUS-a poništio osporeno rješenje tuženika i predmet vratio tuženiku na ponovni postupak. Stoga je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

22. Točka II. izreke presude temelji se na članku 119. stavak 4. i članku 151. stavak 2. ZUS-a.

23. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Prema stavku 4. te zakonske odredbe troškovi spora obuhvaćaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku. O zateznim kamatama na iznos troškova spora sud odlučuje na zahtjev stranke.

24. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

25. Kako je tuženik izgubio spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27. i 54. Tarife, tužitelju priznat kao opravdan zatraženi trošak na ime sastava tužbe od 500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.000,00 eura, te uvećano za vrijednost PDV od 25% daje iznos od 1.250,00 eura koliko je i zatraženo. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

U Splitu 3. srpnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv točke I. i II. presude nije dopuštena žalba. Protiv točke III. (odluke o trošku) dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. GE iz [adresa], zastupana po opunomoćeniku Igoru Radeliću, odvjetniku u Zagrebu, D. Damjanića 3

2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz povrat spisa

3. u spis