Poslovni broj: Us I-1338/2025-15

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Mia Šarić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6, Split, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave zaključene 3. lipnja 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 3. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, KLASA: UP/I-362-02/25-02/293, URBROJ: 443-02-03-12-01-25-3 od 12. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/25-02/293, URBROJ: 443- 02-03-12-01-25-3 od 12. svibnja 2025. pod točkom 1. naređeno je investitoru KS, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni:

- prizemnu građevinu pravokutnog tlocrtnog oblika, tlocrtnih dimenzija cca 8,50x6,70 m, čiji je južni, zidani dio pod jednostrešnim kosim krovom tlocrtnih dimenzija cca 8,50 x 3,70 m, a sjeverni dio predgotovljena stambena građevina, pod dvostrešnim kosim krovom, visine u sljemenu cca 3,20 m, tlocrtnih dimenzija 8,40 x 3,00 m i - vanjsko otvoreno ognjište - kamin, tlocrtnih dimenzija cca 2,70 x 1,25 m, visine do vijenca cca 1,85 m, zajedno s radnom plohom maks. tlocrtnih dimenzija cca 1,50 x 1,25 m, zapadnim rubom konstruktivno povezanim s otvorenim ognjištem, sve izgrađeno izvan građevinskog područja, unutar 100 m od obalne crte, na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], otok [adresa], bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

2. Protiv osporenog rješenja tuženiku tužbe je podnio DS, osobno i putem opunomoćenika, koje su kod ovog suda zaprimljene preporučenom pošiljkom 10. lipnja 2025. pod poslovnim brojem Us I-1338/2025, te 18. lipnja 2025. pod poslovnim brojem Us I-1452/2025, slijedom čega je sud rješenjem od 30. listopada 2025. pozivom na odredbu članka 107. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/14, dalje ZUS) predmetne spise spojio, pri čemu je riješeno kako će spojeni jedinstveni spis nadalje voditi pod poslovnim brojem Us I-1338/2025.

3. U tužbama tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, te posljedično pogrešne primjene materijalnog prava. Pojašnjava kako je prije nabavljanja i dopremanja mobilne kućice na predmetno zemljište, pribavio suglasnost Mjesnog odbora Drvenik Mali odnosno njegovog predsjednika ĐS, nakon čega je postavio mobilnu kućicu, međutim, ne u gabaritima kako to navodi tuženik. Također, prigovara utvrđenim gabaritima vanjskog ognjišta - kamina, kao i utvrđenju tuženika da bi upravo tužitelj bio investitor predmetne građevine, te ujedno ističe kako se u konkretnom slučaju radi o montažnom - pokretnom objektu, a ne o nekretnini trajno povezanom s tlom. Nastavno navodi kako je kućicu na predmetnoj lokaciji postavio isključivo radi stanovanja i zbog zdravstvenih problema, kako tužitelja tako i njegove kćerke, koje opisuje. Poziva se na pravo na dom, te ističe kako je predmetna nekretnina jedina nekretnina u njegovom vlasništvu i posjedu. Mišljenja je kako je u konkretnom slučaju bilo potrebno provesti test razmjernosti i ocijeniti postoji li „neodgodiva društvena potreba“ za iseljenjem/rušenjem i je li se razmatrala blaža mjera, pri čemu ističe kako se u presedanima Europskog suda za ljudska prava, primjerice Bjedov protiv Hrvatske, ističe kako se posebna pažnja posvećuje situacijama gdje su u pitanju djeca i jedina nekretnina - stambeni objekt. Poziva se na presudu Županijskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž - 266/2018, a iz koje kako proizlazi da ako sud utvrdi da iseljenje ugrožava osnovne životne uvjete djeteta i obitelji, mjera se smatra neproporcijalnom čak i ako je zgrada - objekt nelegalan. U dokazne svrhe predlaže svoje saslušanje, kao i saslušanje ĐS, zatim, očevid na licu mjesta, uvid u medicinsku dokumentaciju. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora.

4. U odgovoru na tužbu tuženik ostaje u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Podnescima od 14. svibnja 2026., te 3. lipnja 2026. (zaprimljen neposredno prije rasprave) tužitelj je izvijestio sud kako je u tijeku postupak izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada Trogira, pa bi zemljište na kojem je tužitelj montirao spornu građevinu bilo dijelom građevinskog područja na kojem bi bila dopuštena gradnja. Opetovano ističe kako je predmetna montažna prizemna građevina jedini dom tužitelja i njegove obitelji, supruge i četvero djece, od kojih je dvoje malodobno, te se poziva na potvrdu Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Solin od 2. lipnja 2025., iz koje proizlazi kako tužitelj i njegova supruga nemaju u vlasništvu i suvlasništvu drugih nekretnina, pa bi rušenjem predmetne građevine ostali bez doma. U testu razmjernosti interesa tužitelja i njegove obitelji kojima prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se nastoji postići mjerom uklanjanja građevine, koja će u postupku Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Trogira biti unutar građevinskog područja, zasigurno je značajnije pravo na dom šesteročlane obitelji s dvoje malodobne djece. Poziva se na konvencijsko pravo na dom, zatim na ustavnu odredbu o nepovredivosti prava na dom, te na tumačenja Europskog suda za ljudska prava o sadržaju prava na dom u hrvatskim predmetima Bjedov protiv Hrvatske (br. 42150/09, § 57, presuda od 29. svibnja 2012.), Orlić protiv Hrvatske (br. 48833/07 presuda od 21. lipnja 2011.) i Paulić protiv Hrvatske (br. 3572/06, presuda od 22. listopada 2009.). U odnosu na pravo na dom u predmetima koji se odnose na rušenje bespravno izgrađenih objekata poziva se na stajališta navedenog suda u predmetu Ivanova i Cherkezov protiv Bugarske (br. 46577/15, presuda od 21. travnja 2016.), Simonova protiv Bugarske (br. 30782/16., presuda od 11. travnja 2023.) i Ghailan i drugi protiv Španjolske (br. 36366/14, presuda od 23. ožujka 2021.). Zaključno se poziva na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske, odluku broj U-III5917/2013 od 23. svibnja 2014., u kojoj kako je Ustavni sud prihvatio tumačenje sadržaja prava na dom, zajamčenog člankom 34. stavkom 1. Ustava, kako ga u primjeni članka 8. Konvencije u svojoj praksi tumači Europski suda za ljudska prava, te na odluke broj: U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010. ("Narodne novine" broj 12/11., točke 9. - 11.4.; broj: U-III-405/2008 od 21. veljače 2012. ("Narodne novine" broj 38/12., točke 20. - 25.3.; broj: U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. ("Narodne novine" broj 68/12., točke 10. - 13.) i broj: U-III-869/2014 od 29. kolovoza 2014., u kojima kako je Ustavni sud izrazio stajališta o ustavnom pravu na poštovanje doma, u smislu članka 34. stavka 1. Ustava. Tužitelj je ustrajao u tužbenom zahtjevu, te je ujedno predložio da tužba u skladu s odredbom članka 42. stavak 2. Zakona o upravni sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) ima odgodni učinak, budući da bi izvršenjem rješenja pretrpio znatnu materijalnu i teško popravljivu štetu.

6. U sporu je održana rasprava 3. lipnja 2026. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika, kojom prilikom je opunomoćenica tužitelja ustrajala na prijedlogu saslušanja tužitelja te ĐS, a na okolnosti kako je nekretnina koja je predmet ovog spora obuhvaćena izmjenama i dopunama prostornog plana koje su u tijeku, a prema kojima će se ista nalaziti unutar građevinskog područja, kao i da ista predstavlja dom tužitelja i njegove obitelji.

7. Opunomoćenica tužitelja je popisala trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, podneska od 3. lipnja 2026. i zastupanja na raspravi od 3. lipnja 2026., svaka radnja 500 bodova, ukupno 1500 bodova, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

9. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalna prava.

11. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je na lokaciji [adresa], otok [adresa], na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], obavljen inspekcijski nadzor kontrole zakonitosti izgradnje stambene građevine, o čemu u spisu prileži zapisnik KLASA: 362-01/25- 01/134, URBROJ: 443-02-03-12-01/25-1 od 24. travnja 2025. Iz zapisnika proizlazi kako je inspekcijskim očevidom utvrđeno kako je na predmetnoj lokaciji, koja se nalazi izvan građevinskog područja, unutar 100 m od obalne crte, izgrađena prizemna građevina pravokutnog tlocrtnog oblika, tlocrtnih dimenzija cca 8,50x6,70 m, čiji je južni, zidani dio pod jednostrešnim kosim krovom tlocrtnih dimenzija cca 8,50 x 3,70 m, a sjeverni dio predgotovljena stambena građevina, pod dvostrešnim kosim krovom, visine u sljemenu cca 3,20 m, tlocrtnih dimenzija 8,50 x 3,70 m (kasnije ispravljeno u 8,40 x 3,00 m). Uz istočno pročelje građevine kako su postavljena dva rezervoara za vodu različitih zapremnina. Nadalje se utvrđuje kako je uz južni rub predmetne nekretnine na udaljenosti od cca 3,0 m od južnog pročelja stambene zgrade izgrađeno vanjsko otvoreno ognjište - kamin, tlocrtnih dimenzija cca 2,70 x 1,25 m, visine do vijenca cca 1,85 m, zapadnim rubom konstruktivno povezanim s radnom plohom maks. tlocrtnih dimenzija cca 1,50 x 1,25 m, u koju je ugrađen sudoper. Po sjevernom ,južnom i zapadnom rubu parcele kako je izgrađen ogradni zid, obostrano obložen kamenom, visine cca 1,55 m, debljine 57 cm, sveukupne duljine cca 30 m. Opisana građevina kako je u izgrađena u cijelosti i privedena namjeni. Provjerom u Informacijskom sustavu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske kako je utvrđeno da investitor za građevinu izgrađenu na predmetnoj lokaciji nije ishodio akt kojim se dozvoljava gradnja. Sastavni dio zapisnika su fotografije s očevida i skica.

12. Spisu je priložen i zapisnik o saslušanju tužitelja KLASA: UP/I-362-02/25- 02/293, URBROJ: 443-02-03-12-01-25-1 od 2. svibnja 2025. u kojem je sadržana izjava tužitelja kao investitora, kako je mu je od osoba iz mjesnog odbora dana suglasnost da može postaviti mobilnu kućicu na predmetnu nekretninu, kako je kupio rezervoar od 5000 l vode, skuplja kišnicu, te je ujedno uložio u solare 3,5 kW. Nadalje je istaknuo kako je dobio kućni broj, a nakon čega su se on i starija kćerka prijavili i žive na otoku. Predmetnu mobilnu kuću kako je postavio 2022., te je priložio račun iz travnja/2022, nakon čega je 2023. nadogradio drvenu nadstrešnicu, koju je potom te godine, početkom ljeta, zatvorio aluminijskim kliznim stjenkama. Također, na zapisniku je ispravljena dimenzija dijela građevine opisana kao predgotovljena stambena građevina pod kosim dvostrešnim krovom, na način da ista glasi 8,40 x 3,20 m. 13. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

14. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

15. Prema odredbi članka 108. Zakona o državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

16. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

17. Odredbom članka 114. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

18. Odredbom članka 115. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako iznimno od članka 114. ovoga Zakona, u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području te u rješenju o uklanjanju građevine u slučajevima iz članka 110. stavka 2., članka 111. stavka 2. i članka 113. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.

19. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, kao i inspekcijskim nadzorom utvrđeno činjenično stanje, iz kojeg nesporno proizlazi kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji bez prethodno ishođene građevinske dozvole, pravilna je ocjena građevinskog inspektora kako je takvim postupanjem tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, pa prigovori tužitelja u tom pravcu nisu osnovani, te nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.

20. Naime, tužitelj prigovara kako se u konkretnom slučaju radi o montažnom – pokretnom objektu, međutim, iz fotografija koje prileže navedenom zapisniku o inspekcijskom pregledu i konstatacija na tom zapisniku, proizlazi kako je predgotovljena stambena građevina, tlocrtne površine 8,40 x 3,0 m, dio bespravno sagrađenog stambenog objekta (sjeverni dio), ukupne tlocrtne površine 8,50 x 6,70 m, dakle, nesporno se radi o građevini u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, odnosno o sklopu nastao građenjem, pri čemu nije odlučno je li taj sklop trajno ili privremeno povezan s tlom. Stoga, okolnost da je dijelom riječ o montažnom objektu ne znači da isti ne predstavlja građevinu, pa je prigovor tužitelja neosnovan.

21. U pogledu pozivanja tužitelja na pravo na dom za istaći je kako je Europski sud za ljudska prava u predmetima Gillow protiv Ujedinjenog Kraljevstva (presuda, 24. studenog 1986., br. 9063/80), Brežec protiv Hrvatske (presuda 18. srpnja 2013., br. 7177/10) i dr. iznio pravno shvaćanje da u smislu članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje: Konvencija) pravo na dom postoji i štiti se ukoliko postoji dostatna i trajna veza osobe s određenim mjestom.

22. U konkretnom slučaju tužitelj je na otoku [adresa], započeo s radovima na gradnji tijekom 2022. i 2023. godine, nakon čega je prijavio prebivalište (u spisu preslika osobne iskaznice, izdana od Policijske uprave Trogir od 30. prosinca 2024.), a kćerka tužitelja JS je imala boravište u razdoblju od 30. prosinca 2024. do 30. prosinca 2025. Iz priložene medicinske dokumentacije za tužitelja (otpusno pismo KBC Split za razdoblje od 4. do 10. svibnja 2022.) , suprugu tužitelja (otpusno pismo KBC Split od 24. studenog 2015.), te za kćerku JS (otpusno pismo KBC Split za razdoblje od 4. do 5. listopada 2022.), kao adresa je navedena Bilice II 13, Split. Navedena adresa je navedena i u potvrdi Zemljišnoknjižnog odjela Split od 2. lipnja 2025., koja je izdana na zahtjev MS. Za ostale članove obitelji tužitelja (ostale troje djece) nema podataka o prebivalištu. Imajući u vidu iznijeto, tužitelj, kao i članovi obitelji tužitelja, nisu mogli stvoriti vezu trajnog karaktera u smislu odluka Europskog suda za ljudska prava, pa im nije niti moglo biti povrijeđeno pravo na dom. Stoga, u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti pravila o ispitivanju razmjernosti miješanja u povrijeđeno pravo koje je izgradila praksa Europskog suda za ljudska prava. Tužitelj je trebao imati u vidu da navedenim postupanjem, gradnjom bez prethodno ishođenog akta za građenje, ulazi u rizik da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje.

23. Navodi tužitelja koji se tiču postupka izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Supetra, nisu od utjecaja na donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari, budući da se zakonitost gradnje utvrđuje prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji.

24. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Također, imajući u vidu kako su bitne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari dostatno utvrđene, sud je pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a odbio provoditi daljnje dokaze u sporu kao suvišne.

25. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS -a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

27. U odnosu na prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, za navesti je kako je odredbom članka 42. stavka 2. ZUS-a propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu, pa kako u konkretnoj upravnoj stvari tužitelj nije dokazao, niti učinio vjerojatnim da bi mu izvršenjem osporenog rješenja nastupila teško popravljiva šteta, to bi odgoda izvršenja kraj činjenice da se u konkretnom slučaju radi o nezakonitoj gradnji kojom se devastira bila i protivna javnom interesu. Stoga je, a kako odredba članka 42. stavak 3. ZUS-a traži kumulativno ispunjenje uvjeta, sud odbio prijedlog tužitelja, pa je riješeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 3. srpnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. KS iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Mia Šarić, odvjetnica u Splitu

2. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6

3. u spis